Evidentno je da Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) na državnom nivou u naredne čestiti godine neće igrati značajnu ulogu, jer nije osvojila nijedan zastupnički mandat, no na nivou Federacije BiH i u nekoliko kantona, naročito u savezu sa Narodnim evropskim savezom (NES), sigurno je da će biti jezičak na vagi u formiranju parlamentarne većine.
SBiH se povukla iz koalicije sa osmorkom na državnom nivou nakon što je Narodna skupština RS usvojila Zakon o nepokretnoj imovini RS, a SNSD, sa kojim je osmorka dogovorila saradnju na nivou države, nije želio da povuče taj zakon.
RUKE S POSEBNOM TEŽINOM
Stranka više nije ni dio Pokreta za državu formiranog u RS kako bi se, kako je rečeno, sve državotvorne snage ujedine i djelimično popravile multietničku sliku u tom dijelu BiH. Razlog istupanja iz tog pokreta je imenovanje Srebrenke Golić u Vijeće naroda Narodne skupštine tog entiteta iz reda bošnjačkog naroda. Prijedlog SNSD-a podržao je dio pojedinaca iz Pokreta za državu, što je, kako je saopšteno, za SBiH neprihvatljivo.
Za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH zastupnici SBiH i NES-a, njih devet, značajni su za stabilnu parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta. Sa njihovim rukama osmorka u Predstavničkom domu ima 40 glasova. Sa glasovima HDZ-a i manjih hrvatskih političkih partija to je 62 glasa, odnosno deset glasova više od potrebne natpolovične većine. Predstavički dom ima 98 zastupnika, a za natpolovičnu većinu potrebno osigurati najmanje 50 glasova.
Na ruke iz Stranke za BiH računa se i za formiranje Vlade Kantona Sarajevo. Prema ranijim informacijama iz trojke, SBiH bi u narednom mandatu trebala biti dio većine u Kantonu Sarajevo, no još nije poznato koje funkcije bi ova politička partija u toj raspodjeli mogla dobiti, a prema pisanju nekih medija moguće je da se eventualno umiješa i u priču o premijerskoj poziciji, no ta informacija nikada nije potvrđena ni iz trojke niti iz SBiH.
“Činjenicu da su uteg na vagi u formiranju parlamentarne većine u Federaciji i nekim kantonima SBiH će, siguran sam, maksimalno kapitalizirati u raspodijeli plijena na razini Federacije, ali i u kantonima u kojima ima udjela u zakonodavnoj vlasti, u Kantonu Sarajevo posebice”, kaže za Inforadar profesor Slavo Kukić.
Rezultati općih izbora 2022. pokazali su da se Stranka za BiH, koja je unazad godinama skoro u potpunosti bila nestala sa bosanskohercegovačke političke scene, ponovo vraća kao značajan faktor. Tome je sigurno doprinjelo novo rukovodstvo, na čelu sa Semirom Efendićem, dugogodišnjim načelnikom najmnogoljudnije općine u BiH Novi Grad Sarajevo i nekadašnjim visokopozicioniranim članom SDA.
Od minorne političke partije u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa, u ovom su se namatnuli kao stranka koja može ili već odlučuje o tome ili ako ništa značajno brojčano pojačava vlast na određenim nivoima.
“Samim tim je zaista stranka dobila na važnosti, tu nema nikakvog spora. Ono što nam govore dosadašnji postupci te stranke je da ustvari nema nikakve bitne razlike od onoga kako je SBiH i dosad djelovao. Dakle, SBiH može biti dijelom opozicije ili trenutno vladajuće, ako uzmemo u obzir činjenicu da vlast nije formirana ni na državnom ni na federlnom nivou i to za tu stranku ne čini nikakav problem. Dakle, oni uvijek mogu biti dijelom i jedne i druge većine tako da s te strane oni se uvijek pokazuju kao tačka na koju treba ići da bi se određena većina prelomila. To je istorijski tako i to se nije promijenilo čini mi se ni u kom slučaju”, kaže za Inforadar politički analitičar Adnan Huskić.
KAKO JE OBOREN APRILSKI PAKET
Političko djelovanje Stranke za BiH nedvojbeno je obilježilo obaranje takozvanog aprilskog paketaustavnih promjena u državnom Parlamentu 2006. godine. Riječ je o prijedlogu ustavnih promjena koji čiji su inicijator bile Sjedinjene Američke Države, a kojem SBiH (uz pomoć HDZ-a 1990 i dva poslanika SDA) nije dala podršku te tako oborila paket. Posljedice neusvajanja tog paketa po Bosnu i Hercegovinu se, prema brojnim analitičarima, osjećaju i danas, 17 godina kasnije. Obaranje ovog paketa rezultiralo je, između ostalog, i umjerenijem angažmanu SAD-a u Bosni i Hercegovini nakon 2006. godine.
Podsjećamo da su amandmani na Ustav BiH, nazvani aprilski paket, uz ostalo predviđali proširenje nadležnosti državnih institucija, uključivanjem odbrane i sigurnosti, jednog predsjednika BiH te uspostavu Tužilaštva i Suda BiH (odluke o državnom Tužilaštvu i Sudu kasnije donio visoki predstavnik i one su uređene državnim zakonima). U paket je bila uključena i dioba poreskog sistema, izbornog procesa, pravosuđa, poljoprivrede, nauke i tehnologije, ekologije, lokalne samouprave, s entitetima. Predviđano je tada da su sve to mogli postati i novi ministarski resori na državnom nivou.
Aprilski paket predviđao je i da se preuzete nadležnosti mogu vratiti entitetima, ali samo uz jedinstven stav države i oba entiteta. Prema izvornom dejtonskom Ustavu BiH, sve nadležnosti koje nisu navedene kao državne, pripadaju entitetima. Vijeće ministara BiH ne bi imalo više predjedavajućeg – već premijera, što sugerira da bi bila riječ o pravoj državnoj Vladi.
Još jedna važna promjena, kako smo naveli, bilo bi ukidanje Predsjedništva BiH i uvođenje predsjednika i dva potpredsjednika BiH, koji bi bili birani u državnom parlamentu a ne neposredno u entitetima. Bila je unesena i odredba da je Parlamentarna skupština nosilac zakonodavne vlasti u BiH, čime je naglašena njena nadređenost entitetskim parlamentima.
Aprilski paket je naglašavao odgovornost državnih institucija za integrisanje u Evropsku uniju (EU) i ispunjavanje obaveza ka priključenju, pa bi i segment ulaska u u EU bio i ustavna kategorija. Naglašavano je te 2006. kako je vidljivo da je moguće ozbiljno promijenti Ustav BiH, a da njegov karakter bude okrenut od dejtonskog ka briselskom.
Azra Hadžiahmetović, nekadašnja državna parlamentarka i u to vrijeme visokopozicionirana članica SBiH, kaže kako je aprilski paket pao jer nije imao dovoljno podrške, odnosno dovoljno ruku da prođe. Podsjeća da je Stranka za BiH čija je bila članica, bila potpuno isključena iz pregovaračkog procesa te da su, kako kaže, u nekoj završnoj fazi pokušali da amandmanski djeluju da ona pitanja koja su stvar evropskog puta BiH budu oslobođena od entitetskog veta kako bi se mogla obezbijediti prohodnost.
“SBiH je čak izrazlila dobru volju da podrži taj od drugih stranaka dogovoren paket sa korekcijom da ona pitanja koja se tiču evropskog puta BiH budu izvan entitetskog veta u parlamentarnoj proceduri. Međutim, oni koji su dogovorili taj paket dogovorili su da se apsolutno ništa ne mjenja – ni tačka ni zarez. Mi smo se prema tome odnosili tako kako smo se odnosili”, kaže Hadžiahmetović za Inforadar.
IZMEĐU OSMORKE I SDA
Adnan Huskić smatra da se priča oko 2006. i aprilskog paketa ne može posmatrati na isti način kao sadašnja politička dešavanja, pregovori oko koalicija i mogućnost učešća SBiH u vlasti na više nivoa u BiH.
“Stranka se zaista promijenila, ni ljudi koji se nalaze u toj stranci ili koji su trenutno prominentni u toj stranci, nemaju nikakve veze sa 2006. Tako da i ne treba zaboraviti, naravno, da je tada za obaranje aprilskog paketa i povratak Harisa Silajdžića na političku scenu BiH i osvajanje predsjedničkog mandata, čitava priča oko aprilskog paketa bila instrumentalana u tom smislu da bi se oni vratili na političku scenu, a za nas je predstavljala orgoman problem zbog toga što je političku dinamiku u BiH okrenuula nagore. Ispostaviće se da, evo danas kada je prošlo 17 godina od toga, mislim da možemo jako dobro ocijeniti konsekvence raspada tih pregovora”, dodaje Huskić.
Činjenica je, kako kaže, da su se Amerikanci čiji je to projekat bio evidentno okrenuli od BiH. Njihov angažman u BiH nakon toga treba posmatrati u tom smislu kroz tu prizmu.
“Jer ako se pitamo zašto odjednom Amerika traži ovo ili ono, mislim da zaista treba istorijski pogledati kako smo se mi odnosili prema američkim sponzoriranim prijedlozima da bi smo mogli procjeniti u kojoj je mjeri to rezultat našeg djelovanja, a u kojoj mjeri neke fundamentalne promjene američke politike”, navodi Huskić.
Politika Stranke za BiH prije dolaska na čelo partije Semira Efendića, prema mišljenju profesora Slave Kukića, bila je politika neprikrivenog svrstavanja uz SDA. Razilaženje aktualnog predsjednika s vrhom svoje dojučerašnje stranke je, kako kaže, rezultirao i privremenim odmakom od nje.
“Hoće li, međutim, to ostati i politika ove stranke u budućnosti – veliko je pitanje. Uostalom, ni nakon posljednjih izbora Efendić nije zatvorio vrata mogućim razgovorima s SDA. Mislim da će ta vrsta spremnosti u budućnosti biti i značajno izraženija”, kaže Kukić.
Dodaje i da je prerano za povlačenje usporede sa odnosom SBiH prema aprilskom paketu i onoga što se nakon općih izbora u BiH dešava.
“Izvjesno je, naime, da je obaranjem travanjskog paketa SBiH na sebe preuzela veliki dio odgovornosti za negativne procese nakon toga. A oni, ruku na srce, su sve veći teret za BiH danas”, navodi on.
Azra Hadžiahmetović vjeruje da je današnje ponašanje i stav SBiH bilo dosta principijelno, jer ova politička partija na državnom nivou nema ni poslanika pa je sasvim je logično da ne učestvuje u vlasti.
“U kojoj će mjeri učestvovati na nižim nivoima kada je riječ o federalnom i kantonima gdje ima poslanika, to je drugo pitanje. Ali ne znam u kojoj mjeri se mogu porediti te dvije potpuno drugačije situacije”, kaže ona.
ULOGA SEMIRA EFENDIĆA
Semir Efendić je u aprilu 2021. godine napustio SDA čiji je bio dugogodišnji član, makar je nastavio svoje prijateljstvo sa sinom turskog predsjednika koji, opet, gaji prijateljske odnose sa predsjendikom SDA Bakirom Izetbegovićem u jednakom mjeri u kojoj i dalje podržava SDA. Kao član te političke partije Efendić je dva puta osvojio mandate u najmnogobrojnijoj općini u BiH, Novi Grad Sarajevo.
U središte pažnje javnosti došao je nakon što je na svom Facebook profilu objavio audio snimak o aferi političke korupcije u koju su uklučeni visokopozicionirani zvaničnici SDA nakon unutarstranačkih izbora u toj partiji. Na snimku se čuju kako Asim Sarajlić i Sabahudin Delalić prije svega iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadriranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima. U “tajnom snimku” spomenut je i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) pod nadimkom Osmica (Osman Mehmedagić), te način izbora gradonačelnika Sarajeva, Abdulaha Skake.
Njegov uticaj i uspjeh u vođenju Općine Novi Grad Sarajevo svakako su imali značajan uticaj i na dobar izborni rezultat Stranke za BiH na posljednjim izborima, budući da je riječ o političkoj partiji koja posljednjih desetak godina ni na federalnom nivou, niti u Kantonu Sarajevo nije zabilježila značajan rezultat.
Azra Hadžiahmetović kaže da kao posmatrač može vidjeti da je SBiH gotovo u potpunosti kadrovski promijenjena i osvježena sa jako puno mlađih ljudi i energičnijih ljudi, počev od rukovodstva stranke.
“Cijenim da ono što se događalo u posljednja dva izborna ciklusa, posebno u ovom posljednjem, da se stranka vraća na političku scenu BiH u punom kapacitetu. Nisam baš sigurna da to ima veze sa funkcijom koju obnaša gospodin Efendić. Činjenica da je već duže vrijeme načelnik najmnogoljudnije općine u BiH i to vrlo uspješno mu je dodatna karta i njegovo iskustvo u operativnim poslovima se već primjećuje u samom vođenju stranke”, dodaje ona.
Adnan Huskić smara da je Stranka za BiH oživljena zahvaljujući Semiru Efendiću i da je to više nego jasno. Stranka je doživjela procvat, a on je, kako kaže, pokazao da zaista može napraviti izvanredna rezultat iz onoga što je bila njegova baza.
“I da je uspio da se iz toga proširi na odgovarajući način rekao bih i relativno solidnim kadriranjem da stranku učini atraktivnom i za neke ljude koji se ranije nisu bavili politikom. Tako da s te strane ja vidim drugačiju stranku. Ista je firma, ali nije to ono što je stranka nekada bila”, navodi Huskić.
Ipak dodaje da se ne smije zaboraviti da ime Harisa Silajdžića još uvijek nosi određenu težinu u stranci.
“Vjerovatno ste primjetili taj čudni slučaj jednog momka iz Stranke za BiH koji je radio jednu gerilsku kampanju, a čije je ime je Haris Silajdžić. Tako da je taj mladi momak, koji nema ništa sa ovim poznatim dr. Harisom Silajdžićem, napravio vizitke na kojima nije bilo slike samo je napisao Haris Silajdžić i osvojio direktni mandat u federalnom Parlamentu. Tako da očito da je percepcija ljudi u BiH i Harisa Silajdžića i Stranke za BiH još uvijek živa. Međutim, mislim da ipak današnji rezultat prvenstveno i prevashodno rezultat konkretnog angažmana gospodina Efendića i novog rukovodstva stranke”, kaže Huskić.
U prilog ovome, kako kaže profesor Kukić, svjedoče i rezultati posljednjih izbora. Snagu u federalnom parlamentu, a i Kantonu Sarajevo, SBiH crpi prvenstveno iz rezultata izbora u sarajevskoj općini Novi Grad.
„Pravo stanje stvari će, drugim riječima, pokazati tek Efendićevo napuštanje načelničke pozicije. Ne vjerujem, međutim, da će to vrijeme obilježiti rast, čak ni održavanje razine utjecaja koju SBiH u biračkom tijelu ima danas“, zaključuje Kukić.
