Piše: Đivo Đurović
Šest desetljeća je prošlo otkako je na jednom prosvjedu u New Yorku prvi put zatražena legalizacija marihuane. Malo tko se tada mogao nadati da bi se utopijski zahtjev djece cvijeća jednog dana mogao ostvariti. Dapače, desetljeća koja su uslijedila donijela su drakonsko pooštrenje zakona protiv droge, a marihuanu se netočno označilo “ulaznom drogom” – počneš s džointom, završiš na igli.
Krajem prošlog stoljeća Amerika je objavila “rat protiv droge” koji je zatvore napunio mladim crncima i latinosima, žrtvama policijskog rasizma i presumpcije nevinosti samo za bijelce. U proteklih šest desetljeća samo osude za marihuanu upropastile su stotine tisuća mladih života. No, prosvjednici iz 1960-ih dočekali su svoj dan. Posljednjih desetak godina gotovo sve američke države legalizirale su marihuanu za medicinske svrhe, a onda je krenuo val legalizacije za rekreativne.
Posebnost njujorške legalizacije
Prije desetak dana rekreativno pušenje trave postalo je legalno i ovdje u New Yorku. No, za razliku od Kalifornije i drugih američkih država, New York je paralelno pokrenuo eksperiment u kojem prihodi od marihuane trebaju vratiti socijalni dug žrtvama “rata protiv droge”.
Ova legalizacija posebna je iz barem tri razloga: prvo, njujorško tržište marihuanom jedno je od najvećih na svijetu; potom, dosadašnje crno tržište visoko je sofisticirano i neće ga biti jednostavno istisnuti; i konačno, New York planira pravu malu revoluciju pri dodjeli licenci za uzgoj i distribuciju marihuane, kao i pri podjeli poreznih prihoda od legalne trave.
Zakonom koji je potpisao guverner Andrew Cuomo država New York automatski je postala drugo najveće tržište legalne marihuane na svijetu – odmah nakon Kalifornije, a ispred Kanade. Legalizacija bi trebala iz ilegale izvući ekonomsku aktivnost vrijednu između 3,5 i 4,2 milijarde dolara. Kanadski biznis s marihuanom vrijedan je oko dvije milijarde dolara godišnje, a onaj u Kalifoniji 4,4 milijarde. Cuomo kaže da će biznis s marihuanom u New Yorku otvoriti oko 60.000 novih radnih mjesta.
Kanabis za rekreativnu upotrebu New York je legalizirao prilično kasno, kao 17. savezna država, pogotovo kad znate da u istraživanjima javnosti to već godinama podržava velika većina građana. Dapače, kad šetate gradom lako biste pomislili da se legalizacija dogodila još davno jer posvuda možete naići na Njujorčane koji puše travu na ulici. To se događa jer su prije nekoliko godina okružni tužitelji, u očekivanju legalizacije, objavili da više neće goniti posjedovanje i uživanje marihuane, pa je i policija prestala hapsiti ljude koje zatekne s džointom u ruci.
Međutim, legalizacija je iz godine u godinu odgađana jer se lokalni političari nisu mogli dogovoriti kako podijeliti prihode od poreza i trošarina na marihuanu. Utjecajni predstavnici crnačke i latino zajednice tražili su da ogroman dio tih prihoda bude preusmjeren njihovim zajednicama, koje su nesrazmjerno trpile desetljeća “rata protiv droge”; guverner Cuomo htio je da većina novca ostane u državnom proračunu. Blokada u odlučivanju postala je pravi problem kad su rekreativnu marihuanu legalizirali njujorški susjedi New Jersey i Massachusetts: Njujorčani su počeli tamo kupovati travu – i tim državama plaćati porez.
Promjena politike na saveznoj razini?
Ovog proljeća stvari su se iznenada preokrenule: Cuomo se našao usred dva ogromna skandala – zbog seksualnog uznemirivanja suradnica i zbog prešućivanja stvarnog broja umrlih od covida – i hitno mu je trebao neki pozitivan rezultat. Manjinskim zastupnicima dao je sve što su tražili, a zauzvrat je dobio priliku da pažnju javnosti barem nakratko skrene sa svojih skandala na popularnu reformu. Proračun države New York, ozbiljno pogođen ekonomskom krizom zbog covida, trebao bi od poreza i trošarina na travu ubrati 350 milijuna dolara.
Otvaranje ovako velikog tržišta prodrmat će industriju legalne trave u Americi. Potaknut će i promjenu politike drugdje: New York je velik i utjecajan, pa njegov primjer u pravilu slijede druge države, pogotovo na Istočnoj obali. Nakon njujorške legalizacije bit će lakše i okončati zabranu na saveznoj razini, gdje je marihuana klasificirana u istu grupu s heroinom; demokrati, koji drže većinu u Kongresu, kažu da će mijenjati taj zakon.
Što je dozvoljeno, a što nije
Po novom njujorškom zakonu, marihuana se smije pušiti na svim mjestima na kojima se smiju pušiti cigarete. To ovdje u gradu New Yorku znači da se ne smije pušiti u parkovima, pješačkim zonama ili u autu, 150 metara od škole ili 50 metara od vjerskog objekta. No, smije se pušiti na svim drugim mjestima – gradskim ulicama i trgovima, na pločniku pred zgradom.
Odrasli (stariji od 21 godine) smiju za vlastite potrebe izvan svoga stana nositi do 85 grama kanabisa i do 25 grama kanabisovog ulja ili sličnog koncentrata. U stanu pak svatko smije držati do 2,5 kilograma marihuane, pod uvjetom da je ona izvan dosega osoba mlađih od 21 godinu. Svatko smije za osobne potrebe uzgajati do tri odrasle stabljike i tri mladice; domaćinstvo ne smije imati više od šest odraslih stabljika i šest mladica. To bi trebalo zadovoljiti potrebe i najzahtjevnijih korisnika.
Revolucija pri podjeli novca
Otvaranje prvih dućana s marihuanom, kafića u kojima će se pušiti trava i agencija za dostavu marihuane očekuje se tek dogodine, kad budu dodijeljene licence za promet marihuanom. Zakonodavac želi spriječiti da velike dostavne firme preuzmu biznis s travom, pa će dodjeljivati licence malim tvrtkama s maksimalno 25 dilera na punom radnom vremenu (ili 50 na pola radnog vremena).
Država New York će automatski iz sudskog registra izbrisati sve prošle kaznene i prekršajne presude za uzgoj, prodaju ili uživanje marihuane. Na marihuanu će se plaćati porez na promet od 13 posto, koji će dijeliti država (9%) i jedinice lokalne samouprave (4%). Trošarine se neće plaćati na masu proizvoda, nego na njegovu snagu, što je korak kojim bi se legalna trava trebala učiniti atraktivnijom, nego ona s ilegalnog tržišta. Na svaki miligram THC-a plaćat će se 3 centa trošarine.
Prava revolucija dogodit će se pri podjeli prikupljenog novca: 40 posto ići će za školstvo, 40 posto pogođenim zajednicama kao nepovratne investicije, a 20 posto za borbu protiv ovisnosti. Pogođene zajednice – crnci i latinosi – plaćali su nesrazmjernu cijenu desetljeća promašene politike “rata protiv droge” koji je marihuanu tretirao isto kao heroin.
Prednost manjinskim zajednicama
Crnci i latinosi završavali su zbog marihuane u zatvoru osam puta više nego bijelci, pokazale su studije, iako sve tri grupe koriste marihuanu jednako često. Investicije u zajednice koje je razorila rasistička primjena promašene državne politike trebale bi pomoći desecima tisuća Amerikanaca da ponovno izgrade budućnost.
Dapače, prognoze kažu da će biznis s marihuanom biti vrlo isplativ, pa država želi da manjinske zajednice sudjeluju u tom bumu i kao poduzetnici. Polovica licenci za uzgoj, obradu, promet i distribuciju marihuane rezervirana je za pripadnike manjinskih zajednica, žene, vojne invalide i siromašne. Oni koji su najviše trpjeli trebali bi biti prvi koji će osjetiti benefite legalne marihuane, kaže Cuomo. Kako bi se spriječilo da biznis s marihuanom preuzmu velike kompanije, zakon je zabranio mogućnost da ista kompanija uzgaja, obrađuje i distribuira travu, osim ako je riječ o maloj obiteljskoj firmi.
Osobe koje su u prošlosti bile osuđene zbog marihuane imat će prednost pri dodjeli licence, a za njih je država osigurala i beskamatne kredite i biznis inkubatore. Pojedini gradovi mogu se prijaviti ako žele zabraniti dućane i kafiće s marihuanom; nekoliko republikanskih gradonačelnika s Long Islanda već je to najavilo.
Sofisticirano crno tržište
No, najveći izazov bit će bitka s crnim tržištem koje je nevjerojatno sofisticirano. Kad u New Yorku kupujete travu na crno, to se davno već ne radi na nekom mračnom parkiralištu. Ljudi imaju svoga dilera kao što imaju svoga liječnika ili zubara – često istu osobu koriste desetljećima. Za kupnju i dostavu ne treba se pomaknuti s kauča – platite preko Venma ili PayPala, a diler travu donese u vaš stan, zapakiranu zajedno s QR kodom koji vodi na deklaraciju o podrijetlu proizvoda.
Kućna dostava je već desetljećima standard njujorških dilera i dostavnim agencijama koje budu dilale legalnu marihuanu neće biti lako nositi se s ilegalcima. S druge strane, korisnici marihuane su iznadprosječno zahtjevni i žele biti informirani o podrijetlu trave koju kupuju, traže izvještaje o testiranjima, potvrde da je biljka uzgojena organski i slično. Ilegalni dileri to im sve već nude, jer kupuju marihuanu u državama koje su je ranije legalizirale.
Legalni proizvod zato mora zadovoljiti kvalitetom, uslugom poput dostave ili deklaracije o podrijetlu te konačno cijenom. Država je odustala od prvotne ideje da nametne porez od 20 posto, ali neki stručnjaci se boje da bi i 13 posto poreza moglo biti preveliki uteg legalnoj travi u borbi s razvijenim njujorškim crnim tržištem. Čak i ako sve bude išlo po maslu, očekuje se da će legalno i crno tržište paralelno postojati barem pet, ako ne i desetak godina.
No, to su brige onih koji se upuste u posao s marihuanom. Ostalima će puno zanimljivije biti promatrati eksperiment u kojem društvo pokušava vratiti dug zajednicama koje su trpjele pod drakonskim zakonima i njihovom još gorom primjenom. New York je napravio hrabar progresivni iskorak koji bi crncima i latinosima mogao donijeti pristojnu odštetu, bivšim zatvorenim dilerima pomoći da postanu poduzetnici u istom poslu, a ostalima dati primjer za ispravljanje štete od strukturnog rasizma.
Telegram.hr
