Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Učenici bošnjačke nacionalnosti iz Vrbanjaca  i ovu školsku godinu umjesto u područnoj školi matične škole Sveti SavaKotor Varoš nastavu će pohađati u medžlisu Islamske zajednice kako bi im bilo omogućeno obrazovanje na bosanskom jeziku i izučavanije nacionalne grupe predmeta.

Pravosnažna presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, kao i pravosnažna izvršna presuda Osnovnog suda Kotor Varoš donesene tokom prošle godine kojima je Osnovnoj školi Sveti Sava u Kotor Varošu naloženo da učenicima bošnjačke nacionalnosti omogući izučavanje bosanskog jezika i nacionalne grupe predmeta ostale su mrtvo slovo na papiru, potvrdio je za naš portal Nedžad Smajlović, otac djece koja umjesto redovne, pohađaju tzv. instruktivnu nastavu koju provodi nastavno osoblje Osnovne škole 1. mart iz Jelaha.

ZAKON NA SJEDNICI NSRS 15. SEPTEMBRA

Odbijanje OŠ Sveti Sava da postupi u skladu sa sudskim presudama isključivo je politički motivisana, jer vlasti RS ne priznaju pravo Bošnjacima da svoj jezik zovu bosanski, pozivajući se pri tom na odredbe Ustava RS u kojem su službeni jezici u ovom bh entitetu: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda.

Foto: Instruktivna nastava za bošnjačku djecu u Vrbanjcima u OŠ 1. mart

No dok se Bošnjacima osporava temeljno ljudsko pravo na imenovanje,  izučavanje i upotrebu bosanskog jezika u RS-u, u zvaničnim dokumentima kada su u pitanju Srbi niko se ne poziva na ustavnu odredbu i oni svoj jezik umjesto jezik srpskog naroda u RS zovu – srpski.

Prema najavama koje stižu iz institucijaovog bh entiteta predviđeno je da se ode i korak dalje. Narodna skupština RS, naime, 15. septembra trebala bi da usvoji po hitnoj proceduri Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma. Identičan zakonski tekst istog dana bit će usvojen i u Skupštini Srbije, saopštio je predsjednik te države Aleksandar Vučić koji je Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a u Beogradu prošle nedjelje uručio njegov prednacrt.

Prema dostupnom sadržaju ovog zakona svi državni i lokalni organi u Srbiji i Republici Srpskoj, javna preduzeća, škole i fakulteti, kao i privredna društva sa većinskim javnim kapitalom i udruženja koja djeluju na nacionalnom i međunarodnom nivou ubuduće će u svom radu biti obavezni da upotrebljavaju srpski jezik i ćirilično pismo.

Upotreba srpskog jezika i ćirilice, kao matičnog pisma, obuhvata i pravni promet i uključuje i ispisivanje naziva, sjedišta, djelatnosti, naziva robe i usluga, uputstava za upotrebu inormacija o svojstvima robe i usluga, garancijskih uslova, ponuda, faktura, računa i potvrda.

Logo ispisan na ćirilici moraće da imaju i kulturne i druge manifestacije koje se finansiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava.

Osim što proširuje krug organa i institucija koji će biti obavezi da koriste ćirilicu, nacrt zakona predviđa i paket stimulativnih mjera za privatni sektor – prije svega poreske i druge administrativne olakšice za one koji u obavljanju svoje djelatnosti odluče da koriste ćiriličko pismo, uključujući u elektronskim medijima i prilikom izdavanja štampanih javnih glasila.

OD KAZNI ZA KRŠENJE DO OSNIVANJA SAVJETA

Za nadzor nad primjenom zakona o zaštiti srpskog jezika i ćirilice biće u Srbiji zaduženo ministarstvo kulture, dok bi u RS-u tu ulogu trebalo da ima ministarstvo prosvjete.

Zakonom su predviđene i kazne za njegovo kršenje, koje iznose od 15.000 (127 eura), do pola miliona dinara (4.255 eura) i u RS njihova visina trebala bi biti identična, konvertovana u konvertibilnu marku.

Sa Posebne sjednice NSRS (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Nacrt zakona predviđa i osnivanje savjeta za srpski jezik, čiji će zadatak biti da prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mjera radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma kao matičnog. Savjet će davati i preporuke, prijedloge i stručna mišljenja radi unapređenja tog stanja, a biće formiran na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove kulture, posebnim aktom Vlade, kojim će biti i tačno utvrđeni i njegovi zadaci i sastav.

Predsjednica Udruženja lektora RS Aleksandra Savić, kako prenose pojedini mediji, navela da je zakon dobro osmišljen zato što govori o “zakonu o očuvanju i zaštiti ćiriličnog pisma”, a ne o “zakonu o upotrebi ćirilice”, ali i istakla da će problem biti u praksi u Republici Srpskoj.

Savić je pojasnila kako postoji razlika u ustavima, „jer je u Srbiji službeni jezik srpski, a pismo ćirilično, dok u RS status službenog pisma imaju i ćirilica i latinica“. S tim u vezi za pretpostaviti je da će se tražiti način kako da se dezavuiše Ustav RS.

A Ustavu Republike Srpske, ponovit ćemo, u Član 7.8 stoji:

„Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Službena pisma su ćirilica i latinica. Na područjima gdje žive druge jezičke grupe u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, na način određen zakonom“.

USVAJANJE ZAKONA – NEUSTAVNO

U komentaru za InfoRadar potpredsjednik RS Ramiz Salkić također se pozvao na  navedeni član Ustava RS te podvukao da bi usvajanje bilo kakvog zakona koji bi preferirao isključivo upotrebu ćirilice i samo jezik srpskog naroda – bio neustavan.

„Naravno, imajući u vidu čitav ambijent u ovom entitetu da se usvaja ono što Milorad Dodik kaže, a ne ono što kaže Ustav, za očekivati je da će i ovakvo zakonsko rješenje biti usvojeno u NSRS-u. Sigurno da bi eventualno usvajanje ovakvog zakona bilo podložno razmatranju ocjene ustavnosti“, kazao je Salkić.

Ramiz Salkic (Photo: Armin Durgut/PIXSELL)

U situaciji kada se provodi diskriminacija i kada se Bošnjacima onemogućava da svoj jezik imenuju kako žele i osjećaju, a latinica kao pismo se maksimalno potiskuje, ovakav zakon samo dolijeva ulje na vatru.

„Vlast i na ovaj način pokušava ovaj prostor dodatno pravoslavizirati i učiniti ekskluzivno srpskim imajući u vidu da Srbi dominantno koriste ćirilicu kao pismo“, zaključio je Salkić.

Nesporno je da će usvajanje zakona koji bi favorizovao samo jedan od ravnopravna tri jezika konstitutivnih naroda i samo jedno od dva službena pisma u RS-u dodatno podići političke tenzije u BiH. I da će na njemu podjednako i vlast i opozicija u RS-u željeti da se pred „svojim srpskim narodom“ dokažu kao istinske patriote i zaštitnici srpskih interesa. Pa šta košta da košta.

Međutim, da bi se zakon proveo u djelo biće potreban i novac, i to značajna sredstva koja bi iz i onako prenapregnutih budžeta trebala izdvojiti i Vlada RS i lokalne zajednice, kao i javna preduzeća.

Podjednak bi teret pao i na privatni sektor. Ko će to platiti i kakvu korist će dobiti – osim jeftinog politikanstva, evidentno nije nešto čime su se bavile nacionalne srpske vođe s obje strane Drine.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime