Piše: D. Momić (Capital)
Prema odluci Savjeta ministara, jedan član Ekspertskog tima dobiće naknadu od 10.000 KM, pet članova dobiće po 7.000 KM, sedam članova po 4.000 i jedan član 2.000 KM.
Najveću naknadu od 10.000 KM dobiće ekspert Zoran Drače. Po 7.000 KM dobiće profesor Rudarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Neđo Đurić, zatim profesori Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli Kenan Mandžić i Zvjezdan Karadžin, savjetnica za hidrogeologiju u Federalnom zavodu za geologiju Natalija Samardžić i ekološkli aktivista i predsjednik Udruženja „Green team“ iz Novog Grada Mario Crnković.
Po 4.000 KM dobiće dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Goran Trbić, profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu Đenari Ćerimagić, načelnik opštine Lukavac Edin Delić, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli Hazim Hrvatović, rukovodilac Centra za zaštitu od zračenja u Zavodu za javno zdravstvo FBiH Alfred Vidić, načelnica Centra za zaštitu od zračenja u Institutu za javno zdravstvo RS Jelena Marinković i spoljni saradnik na Tehničkom fakultetu u Bihaću Munir Jahić.
Najniža naknada od 2.000 KM određena je docentu na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih nauka u Mostaru Mirjani Miličević.
U odluci Savjeta ministara kaže se da se isplata naknada vrši uz primjenu ograničenja propisanih članom 39. Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Taj član zakona kaže da mjesečna naknada za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim radnim tijelima može iznositi maksimalno do visine osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH, kao i da ukupna godišnja naknada može iznositi maksimalno do visine 12 mjesečnih naknada.
Podsjećamo, podzemna skladišta u krugu nekadašnje kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori na području opštine Dvor na Uni, Hrvatska planira pretvoriti u odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada, čemu se protive sve strane u BiH u strahu da bi takvo odlagalište na samoj granici ugrozilo životnu okolinu i ljude.
Hrvatska je na osnovu Međudržavnog ugovora s Slovenijom dužna zbrinuti polovinu otpada iz Nuklearne elektrane Krško, što prema trenutnim procjenama iznosi oko 3.000 kvadratnih metara radioaktivnog otpada.
Taj bi otpad mogao završiti na Trgovskoj gori, čemu se institucije RS i BiH protive. Vlada RS je na prijedlog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju donijela odluku o proglašenju Parka prirode “Una” sa ciljem zaštite područja na teritoriji opština Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica.
Ukoliko Hrvatska ne odustane od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, moguće je da BiH podnese zahtjev Međunarodnom sudu pravde i da u skladu sa Espo konvencijom pokuša spriječiti izgradnju odlagališta.
