Postojeći zakonski propisi zahtijevaju dodatna unapređenja, prije svega adekvatne sankcije, radi boljeg upravljanja električnim i elektronskim (EE) otpadom i povećanja prikupljanja ovog otpada, zaključeno je nakon revidiranja dokumenata i procedura koje su proveli federalni revizori.
Predmet njihove revizije su bile aktivnosti koje su poduzele nadležne institucije na blagovremenom osiguranju odgovarajućih regulatornih i planskih pretpostavki za efikasno upravljanje, nadzor, te izvještavanje o upravljanju električnim i elektronskim otpadom.

Revidirani subjekti bili su Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove, kantonalna ministarstva nadležna za oblast zaštite okoliša i kantonalne inspekcije iz Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog, Zeničko-dobojskog i Unsko-sanskog kantona.
Revizori ističu da “nadležni organi i institucije zaduženi za obavljanje poslova upravljanja EE otpadom nisu provjeravali i uspoređivali podatke iz ISUO-a (Informacioni sistem za upravljanje otpadom) sa podacima drugih institucija radi kontrole kretanja EE otpada od njegovog nastanka do krajnjeg zbrinjavanja”.
Navode da prijavljene količine plasirane EE opreme kroz ISUO su značajno manje od količina koje je Federalni zavod za statistiku prezentirao na osnovu podataka UIO-a BiH, što ima za posljedicu manje prikupljena sredstva po osnovu naknada za upravljanje EE otpadom, odnosno manje ulaganje u zbrinjavanje EE otpada u FBiH.
Tokom tri godine, koliko je revizija obuhvatila, uočeno je da ISUO ne pruža potpune i pouzdane pokazatelje o stvarnim količinama plasiranih, prikupljenih i zbrinutih količina EE otpada i nedovoljno se koristi kao mehanizam za unapređenje upravljanja EE otpadom.

“Postavljeni ciljevi prikupljanja, obrade i reciklaže EE otpada niži su od definisanih ciljeva u Direktivi 2012/19/EU. Iako su poduzimane aktivnosti na unapređenju regulative iz oblasti upravljanja otpadom u skladu sa Vladinim Programom aproksimacije, još uvijek postoji prostor za usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tečevinom EU. Strateški i planski dokumenti za upravljanje otpadom na nivou FBiH i kantona nisu blagovremeno doneseni, što uzrokuje kašnjenje u planiranju i realizaciji mjera za unapređenje upravljanja otpadom u FBiH”, ističe se u revizorskom izvještaju. Dodaje se i da koordinacijska tijela koja je Vlada FBiH formirala za praćenje implementacije Pravilnika o
upravljanju otpadom od EE proizvoda nisu blagovremeno sačinjavala godišnje izvještaje i dostavljala ih nadležnim organima i institucijama.

“Nadležni organi i institucije (Vlada FBiH, FMOIT i FUZIP) po dostavljenim izvještajima nisu poduzimali odgovarajuće mjere”, ističu federalni revizori.
BiH je u decembru 2022. godine dobila kandidatski status za ulazak u Evropsku uniju, a u martu 2024. je otvorila pregovore o pristupanju EU. Ovaj proces nameće obavezu usklađivanja zakonodavstva u području upravljanja otpadom s EU strateškim dokumentima i propisima. Politika EU o otpadu ima za cilj uspostavljanje kružne ekonomije u kojoj se materijali i resursi održavaju u ekonomiji što je duže moguće i gdje je odlaganje otpada posljednja opcija upravljanja otpadom. Cilj je da se postigne mnogo viši nivo recikliranja i da se minimizira vađenje dodatnih prirodnih resursa.
Iako se opasni otpad iz domaćinstava i privrednih aktivnosti zakonski mora odvojeno sakupljati, postoje indicije da se na odlagališta komunalnog otpada odlažu i druge opasne vrste otpada, uključujući i otpad od električnih i elektronskih proizvoda (EE otpad), koji spada u kategoriju opasnog otpada.
“Posljedica ovakvog načina odlaganja otpada utiče i na brže kapacitiranje deponija i stvara opasnost po okoliš i zdravlje stanovništva. Neadekvatno upravljanje otpadom je prepoznato kao sektor koji značajno učestvuje u ukupnim emisijama stakleničkih plinova, koje su uglavnom rezultat kontinuiranog povećanja otpada na odlagalištima.”, zaključuju revizori.
Prema Izvještaju Fonda, u 2023. godini je sakupljeno EE otpada u iznosu od 6.307.714 kg, što predstavlja 41,70 posto u odnosu na ukupno prijavljene plasirane količina EE opreme na tržište FBiH121 te je reciklirano samo 45,97 posto EE otpada u odnosu na sakupljenu količinu EE otpada, uključujući količine izvezenog otpada i predatog u drugi entitet, što je daleko ispod zadatih ciljeva reciklaže.
Revizori su donijeli i niz preporuka za revidirane institucije. Tako su kantonalnim ministarstvima nadležnim za okoliš preporučili da bi trebalo da predvide dovoljan broj lokacija reciklažnih dvorišta i uspostave odvojeno prikupljanje EE otpada, dok su Federalnom ministarstvu okoliša i turizma predložili da osiguraju da operateri sistema prikupljaju EE otpad na području svih kantona u FBiH, u skladu sa Pravilnikom o upravljanju otpadom od EE proizvoda, te da poduzmu korektivne mjere za unapređenje upravljanja EE otpadom na osnovu Izvještaja Koordinacijskog tijela i zaključaka Vlade FBiH.
Federalno ministarstvo za okoliš i turizam i Fond za zaštitu okoliša FBiH bi trebali, prema mišljenju revizora, da upoređuju podatke o proizvedenim i/ili uvezenim plasiranim količinama EE proizvoda sa podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u cilju njihove provjere i poduzimanja korektivnih mjera.