Konfederacijski spomenici se ruše, a Kolumbovi se uništavaju dok se Amerika pokušava nositi s duhovima robovlasničke i rasističke prošlosti koje je probudila smrt Georgea Floyda.
“Čini se da smo dosegli ključnu tačku u preispitivanju priče ko smo to mi kao Amerikanci”, kaže David Farber, profesor historije na univerzitetu u Kansasu, prenosi Hina.
“Vidimo da se desetine, ako ne i stotine miliona Amerikanaca muče s fundamentalnim pitanjem šta učiniti s neugodnim i, budimo iskreni, nemoralnim aspektima naše historije”.
Smrt Afroamerikanca Georgea Floyda, kojeg je bezobzirno gušio bijeli policajac u Minneapolisu pokrenula je masovne proteste protiv rasne nepravde i policijske brutalnosti širom SAD-a.
Ali istodobno je potaknuto i nacionalno preispitivanje dijelova američke historije.
Demonstranti su se u nekoliko gradova okomili na spomenike generalima i političarima s robovlasničkog juga i, na primjer, u Richmondu oborili kip Jeffersona Davisa, predsjednika Konfederacije u vrijeme Američkog građanskog rata.
Simboli podjela
“Simboli Konfederacije, mislim, izazivaju najviše podjela. Ali sve se širi širom zemlje”, nastavlja Farber.
“U New Yorku su to spomenici Kolumbu, u Novome Meksiku kip konkvistadora koji je genocidna figura u očima tamošnjih Pueblo Indijanaca”, rekao je.
“Širom SAD-a ima srednjih škola nazvanih po Johnu Calhounu, sedmom američkom potpredsjedniku koji je bio veliki zagovornik ropstva”, kaže Farber.
Farber napominje da se debata o simbolima Konfederacije odvija već godinama i da su borci za građanska prava 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bučno protestirali protiv činjenice da “hodaju ulicama nazvanim po rasistima i zagovornicima nadmoći bijele rase”.
Napori da se uklone konfederacijski spomenici dobili su zamah nakon što je bijeli rasist 2015. ubio devet Afroamerikanca u crkvi u Charlestonu u Južnoj Karolini.
“Sad je tempo brži zbog većeg pritiska javnosti i gnjeva”, rekla je Andra Gillespie, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Emory.
“Ovo je trenutak kada je fokus na anticrnačkom rasizmu, ali nisu isključeni ni drugi oblici rasne opresije”, kazala je.
Politička simbolika
Laura Edwards, profesorica historije na univerzitetu Duke, kaže da je “ljudima sve jasnije da ti simboli imaju političko značenje i da su problematični na način koji oni dosad nisu potpuno razumjeli”.
“Onda se to ne može olako nazivati nasljeđem”, rekla je Edwards, referirajući se na argumente protivnika micanja konfederativnih simbola koji tvrde da se time briše ponosna južnjačka historije.
Rušenje konfederacijskih spomenika i onih Kolumbovih “vrlo su povezani”, smatra Edwards. “Oboje utjelovljuju nasilnu kolonizaciju Sjedinjenih Američkih Država”.
“Prvi dio je dolazak Evropljana i oduzimanje zemlje autohtonim narodima, a zatim sudjelovanje u genocidu nad njima”, kaže Edwards.
Nakon toga dolazi uvoz robova iz Afrike, što profesor historije Alan Kraut s Američkog univerziteta u gradu Washingtonu naziva “istočnim grijehom koji nismo uspjeli prevladati”.
Revizija historije
“Sad gledamo reviziju historije kao odgovor na politički trenutak”, kaže Kraut, “iako to preispitivanje već traje neko vrijeme”.
“O spomenicima se i prije razgovaralo i micalo ih se”, dodao je. “Smrt Georgea Floyda bila je katalizator da se to učini dramatičnije i brže”.
Steven White, profesor na Univerzitetu Syracuse, rekao je da “ljudi sad šire razmišljaju o rasizmu u američkoj historiji”.
“Svjedočimo nekoj vrsti šireg obračuna s rasizmom”, tvrdi.
“Mislim da raste broj bijelih Amerikanaca koji obraćaju više pozornosti na to zašto još uvijek u zemlji postoji rasna nejednakost”, rekao je.
“Ali tek treba vidjeti hoće li ta promjena u javnom mnijenju potrajati i hoće li ovo stvarno biti početak sistematske promjene”, zaključio je.
Izvor: Agencije
