Piše: Jelena Jevđenić
Dok javni zdravstveni sistem Republike Srpske grca u dugovima, Fond PIO u ovom entitetu već godinama za sistematske preglede zaposlenika angažuje privatne zdravstvene ustanove sumnjive reputacije. Favorit fonda koji godinama dobija taj unosan posao su zdravstevne ustanove čiji vlasnik je kontroverzni bijeljinski biznismen Rade Milanović.
To što njegova zdravstvena ustanova često ne ispunjava uslove predviđene tenderom, za fond ne predstavlja nikakvu prepreku da mu dodijeli posao.
Posljedice trpe zaposleni, koji su primorani da pristanu na preglede u neadekvatnim uslovima, pa čak i na ginkološke preglede koji su vršeni i na kancelarijskim stolovima.
Uzaludna su bila njihova protivljenja i peticije, jer odgovorni se pozivaju na činjenicu da je izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršen „u skladu sa zakonom“. Rupe u zakonu i pristrasnost onih koji ih tumače su odavno postale poznata praksa u ovdašnjem sistemu javnih nabavki.
Rade Milanović, vlasnik „S Medico Centra“, široj javnosti je postao poznat kada je prošle godine uhapšen zbog krivotvorenja ljekarskih uvjerenja, a još od ranije po sumnjivim građevinskim poduhvatima u Bijeljini i jakim političkim vezama.
Bijeljinski doktori za Ginisa
Sistematski pregledi zaposlenih u Fondu PIO RS, obavljaju se svake dvije godine.
Tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača za ovu uslugu raspisan je početkom septembra prošle godine. A posao je nakon što je odbačena žalba još jednog ponuđača, Zavoda za medicinu rada i sporta RS, dobila zdravstvena ustanova „S Medico Centar“ iz Bijeljine.
Za ovu uslugu Fond PIO je izabranom ponuđaču odlučio inkasirati 92.000 KM, bez PDV-a.
Isti posao Milanovićev „S Medico centar“ je od Fonda PIO dobio i na tenderu 2017. godine, ali tada po cijeni od 67.451 konvertibilne marke. Ponuda 2015. godine je bila podijeljena na lotove. Dva lota su nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača dodijeljena tadašnjoj Milanovićevoj firmi ZU „Medicus Vule“, koja je u međuvremenu završila u stečaju.
Kakvim stručnjacima u svojoj zdravstvenoj ustanovi Rade Milanović raspolaže ilustruje podatak da specijalista ginekolog „S Medico Centra“, za trideset radnih dana i to radeći 2 sata dnevno, uradi 367 ginekoloških pregleda. Dakle, jedan ginekološki pregled maksimalno traje 9,5 minuta, što bi se nekako i moglo zamisliti kao izvodivo da se ti pregledi ne obavljaju na 6 lokacija, od Trebinja do Prijedora. Isti slučaj je i sa specijalistima radiologije i psihologije, te bi po ovom ugovoru psihološki pregled trajao sedam minuta po radniku, što je čak i laiku jasno da je to nedovoljno vremena za jedan pregled ove vrste.
Tako se bar navodi u žalbi na izbor najpovoljnijeg ponuđača koju je u ovom slučaju kao učesnik na tenderu uložio Zavod za medicinu rada i sporta RS.
U žalbi se navodi i da izabrani ponuđač nije dokazao da na raspolaganju ima kadar potreban za realizaciju usluga u obimu koji je definisan u pozivu te da nije u skladu sa zahtjevima, jer nema na raspolaganju najmanje jednog specijalistu radiologa, ginekologa i psihologa već ¼ traženog kadra, ako se uzme u obzir vrijeme angažovanja.
To da su specijalista medicine rada, ginekologije i ORL angažovani na 2 sata radnog vremena, odnosno da su zaposleni na osnovu ugovora o radu , iako su ispunili uslove za odlazak u penziju na osnovu navršenih 65 godina života, što je navedeno i u žalbi, Komisiji za razmatranje žalbi BiH nije sporno.
Kancelarija za razmatranje žalbi ovu žalbu odbacuje kao neosnovanu i u svom izlaganju ignoriše sve gore navedene fakte, ali ih i ne demantuje.
Postupak je tako proveden „u skladu sa zakonom“. Međutim, vratimo se još jednom na pitanje ko i na koji način provodi i tumači zakone u BiH.
Riječ je o istoj onoj kancelariji za razmatranje žalbi koja je ignorisala činjenicu da je njen član Dragan Vukajlović pod istragom priznao da je uzeo mito od 40.000 KM da bi omogućio višemilionsku korist firmi Siniše Dodika, koji je u bjekstvu.
Vukajlović još uvijek nije suspendovan s posla što je samo jedan, ali krupan razlog zbog koga je kredibilitet ove institucije pod velikim upitnikom.
Kriminal, ali po zakonu
Osim „S Medico Centra“ i JZU „Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske“ poziv sa stranice Fonda PIO preuzela je i ZU Specijalsitička ambulanta medicine rada „Medical“ Bijeljina. Ponude su na kraju dostavili ZU „S Medico Centar“ i JZU „Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske“.
Međutim, da bi se zaštitio javni interes nije dovoljno samo formalno zadovoljiti zakonsku proceduru. Tako tvrde stručnjaci koji se bave javnim nabavkama.
Problem s ovim tenderom je i nedovoljan broj ponuđača. Kako Fond PIO ima filijale po cijeloj Republici Srpskoj, ovakve javne nabavke bi trebalo da budu razdvojene u lotove. Prema riječima Srđana Traljića iz Transparency International BiH, procedura javne nabavke nije sporna koliko je sporan nedostatak konkurencije i nepodijeljenost na lotove.
„Praksa je da se ovakve nabavke dijele na lotove iz dva razloga. Prvi je praktični – da bi zaposleni mogli obaviti preglede u u svojim regijama, a drugi razlog se tiče aktivne i pravične konkurencije, jer u ovoj igri nisu mogli učestvovati mali ponuđači koji bi mogli možda realizovati lot za jednu filijalu ili za nekoliko poslovnica ili možda pružiti jednu vrstu pregleda.“
Traljić dalje navodi da se jedno od ključnih strateških pitanja novih EU pravila o javnim nabavkama odnosi upravo na bolji pristup i jačanje učešća malih i srednjih preduzeća (MSP) na tržištu javnih nabavki. Zbog toga je stimulisanje učešća MSP u postupcima javnih nabavki ključni cilj politike javnih nabavki u mnogim zemljama, te se ugovornim organima preporučuje da podijele ugovore na lotove i tako postupke prikupljanja ponuda učine dostupnijim većem broju ponuđača.
Ginekološki pregledi na kancelarijskom stolu
Fond PIO u Banjaluci u svojoj filijali ima prostoriju gdje se mogu obaviti pregledi za procjenu radne sposobnosti, ali ne i specijalistički pregledi, pogotovo ginekološki pregledi.
Tako su 2017. godine, prilikom preventivnog ljekarskog pregleda, prema svjedočenjima zaposlenica fonda, ginekološki pregledi rađeni na kancelarijskom stolu. Ginekološki pregledi i u ustanovama pedviđenim za to su veoma stresni za žene, a posebno u ovako nehumanim i nehigijenskim uslovima. Ove godine radnice fonda pokrenule su peticiju protiv „S Medico Centra“, strahujući da će biti izložene istom načinu pregleda kao prošli put. Zaposlenice u fondu su bile izložene pritiscima da urade preglede, te su neke od radnica uradile preglede „na svoj račun“ u drugim ambulantama.
Zbog upornosti radnica, ginekološki pregledi su ove godine prebačeni u prostorije druge privatne klinike u Banjaluci, međutim, bez obzira što je u pitanju medicinska ustanova, ni ova klinika nema prostorije predviđene za ginekološke preglede.
Šta sve možeš, ako se zoveš Rade Milanović
U istrazi koja se vodi protiv Rada Milanovića i Vinka Đurića zbog sumnje da su počinili krivično djelo izdavanje i upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja, kantonalno tužilaštvo je formiralo predmet. Kako nam je potvrđeno u ovom tužilaštvu predmet je još u fazi „istražnih radnji“ i očekuje se tužilačka odluka.
Izvještaj protiv Milanovića i Đurića podnio je Sektor kriminalističke policije MUP-a Tuzlanskog kantona u julu 2019. godine.
Đurić je vlasnik Specijalističke ambulante medicine rada „Medical“ Bijeljina koja je pokazala interesovanje za ponudu Fonda PIO RS, pa zatim odustala.
To što je Milanović pod istragom zbog krivotvorenja ljekarskih uvjerenja za Fond PIO RS nije predstavljalo prepreku da mu se još jednom dodijeli posao.
Osim što je vlasnik privatne klinike, Milanović je i vlasnik trgovine medicinskom robom i ortopedskim pomagalima, iako je pod istragom zbog krivotvorenja ljekarskih uvjerenja.
Nakon što je njegova ZU „Medicus Vule“ završila u likvidaciji, Milanović je otvorio novu kliniku pod imenom „S +Medico“. Ona je završila u stečaju, te je na istoj adresi počeo da posluje „S Medico Centar“.
Iz Fonda PIO su nam odgovorili da je „S Medico Centar“ izmirio dugovanja na osnovu doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje 31. januara 2020. godine, to jeste tek nakon dobijenog tendera u Fondu PIO.
Međutim, Rade Milanović se ne bavi samo pružanjem zdravstvenih usluga.
Još 2015. godine, o čemu su mediji izvještavali, on je u Bijeljini izgradio svoj poslovno-stambeni objekat, paralelno sa jednom stambenom zgradom i to na udaljenosti od svega tri metra, iako ta udaljenost prema zakonskim propisima mora biti najmanje 12 metara. Tokom gradnje, stanari zgrade pored koje se gradio ovaj kompleks su krenuli u pravnu bitku, međutim, i ovaj put pobjedu je odnio tajkun s političkim vezama. Ministarstvo za prostorno uređenje, ekologiju i urbanizam RS i Okružni sud u Bijeljini donose presudu kojom se poništava dozvola Radu Milinoviću da gradi zgradu, ali jake političke veze su presudile u korist Milanovića. Nastavak gradnje, omogućio mu je njegov bliski prijatelj, bijeljinski gradonačelnik Mićo Mićić. On je nadležnim gradskim službama naložio da Milanoviću dozvole nastavak gradnje.
Nabavka usluge sistematskog pregleda radnika, samo je jedna u nizu sumnjivih javnih nabavki karakterističnih za Fond PIO RS. One vrijedne stotine hiljada pa i miliona maraka u kojima se po pravilu favorizuju ponuđači sa jakim političkim zaleđem, tek zaslužuju obimnu istragu.
Izvor: Impulsportal.net
