Piše: K.Perić/ Hercegovina.info
Mostar je još u vrijeme bivše države važio za jedan od najljepših gradova. Grad sunca, kako ga je opisivao Andrić, ukrašavale su vijugave modre rijeke, trešnje, brojni kulturno povijesni spomenici – mostovi. Poslije rata slijedi nekoliko desetljeća bespravne gradnje, urbicida, betonizacije. Gradski imućnici pozicioniraju se uz rijeke, HDZ-ovi kadrovi uz Radobolju, SDA-ovi uz Bunu, privatiziraju ih, ponegdje i zagrađuju kao svoje vlasništvo.
Posebno stradavaju Buna i Radobolja, budući da hirovita Neretva ipak ne dopušta objekte u samom koritu, jer bi ih u zimskim mjesecima odnijela. Mekousna pastrva tako pliva kroz ugostiteljski objekt Dinka Slezaka, pokraj zidova i vile predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, nastavljajući dalje prema vlasniku SIK-a Ivanu Knezoviću, koji je nanovo udario dva zida, most i dvoje stepenice u koritu rijeke, pa potom do pločica, plavih bazenskih – koje je postavio vlasnik hotela Bevanda, pa dolje dalje do hotela Ruža, koji je s betonskim zidom također debelo zagazio u rijeku. Radobolja je doživjela toliku betonizaciju da se više ne bi reklo ni da je to rijeka, već neki kanal.
“Pa vidjeli ste hotel Bevanda, keramičke pločice stavio u korito, da ne idem dalje, gore do Čovića i ostale ekipe. Svak okreće vodu kako hoće. Buna u Blagaju, pa to je jedna katostrofa, to je svak ušao u vodu, izmještaju tijek rijeke, i normalno, riba onda nema hrane, nema larve, mušice što izlazi iza kamenja. To je jedna katastrofa kada je u pitanju Buna, Bunica, Radobolja. Neretvu ne mogu baš toliko uzurpirati, nadođe voda pa im razvali, a drugi okreću kako hoće. To je javašluk što rade, katastrofa”, komentira nam Željko Zovko, iz Udruge sportskih ribolovaca Neretva 1933.
Ribe, mekousne i potočne pastrve ima, no ni ribi nije u betonu lako. Da ribe progovore, mnogi bi u Mostaru ušutjeli. Morali bi.
“Svake godine poribimo i Radobolju i Neretvu i Bunu i Bunicu. Uvijek je poribljavamo. No truju je, iz bazena izbacuju vodu koja je puna klora, to je jedna ekološka katastrofa. Ogorčeni smo svime. Na Radobolji je totalna zabrana ribolova, ali opet ih ima koji love, premda je totalna zabrana”, ogorčeno će Zovko.
Što se tiče Bune i Bunice stanje je još gore nego na Radobolji, priča Zovko. Vlasnik HP Investiga Hasan Pekušić Investinga utjerao je bagere u rijeku, o čemu smo iscrpno ranije pisali. “Kad smo vidjeli šta radi digla se ribočuvarska služba, čovjek izmješta tijek vode na Bunici. Inspekcija mu je došla i zabranila radove”, priča Zovko.
Nakon zahtjeva za inspekcijski nadzor koje podnosimo kao portal, inspektori izlaze na Pekušićev plac, no bagere ne nalaze. Sklonio ih je. Ipak, zaustavljaju radove na kući, koja je također ilegalna.
Naprave pa podnose zahtjeve
„Dana 29.3.2021.god. izvršen je inspekcijski pregled na lokalitetu Malo polje i na mjesta događaja inspektor je konstatirao sljedeće: Na zemljištu označenom kao k.č.1318/2 i k.č.1319/1 k.o. Buna izgrađen je stambeni objekt (od temelja do krova i postavljeni vanjski otvori) dim cc-a 10.0 x 9.0 m. Na istoj čestici u neposrednoj blizini započet je drugi stambeni objekt sa bazenom dim. cc-a 18.0 x 19.0 m (urađeni a.b. temelji i a.b. podna ploča). Investitori izgrađenog i započetog objekta su kupili gore navedeno zemljište i posjeduju kupoprodajni ugovor. Investitori ne posjeduju potrebito odobrenje za građenje, ali su isti podnijeli zahtjev. Zapisnički je konstatirano da se radovi obustave i gradilište je zapečaćeno, osim radova na vanjskom ograđivanju parcele“, kaže se u odgovoru Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara za hercegovina.info vezano za Pekušićev plac. Ukratko – nema dozvole.
Pekušić pak o radovima na placu šuti na upit koji smo slali, dok u jednoj izjavi kaže da ima sve potrebne dozvole, što demantira inspekcija. Nakon obavljenog inspekcijskog nadzora utvrđuje se da nemaju dozvola, nego su tek podnijeli zahtjev.
Građani nam prijavljuju još jednu divlju gradnju. Na devet duluma velikom zemljištu u Malom Polju strojevi su odmah krenuli od rijeke, podzidano je korito. Dozvola također nema. Portal hercegovina.info, koji se sustavno bavi bespravnom gradnjom u Mostaru već godinu i pol dana, iz čistih uvjerenja i pobuda da se zaustavi betonizacija i bespravna gradnja šalje još jedan zahtjev za inspekcijski nadzor. Opet se na licu mjesta otkriva da svak u Mostaru pali bagere kad hoće, a dozvola nema.
“Dana 16.3.2021.god., izvršen je inspekcijski nadzor lokaliteta označenog kao k.č. 1163 i 1164 k.o. Malo Polje, na lokalitetu Gornja luka, gdje je prijavljena bespravna gradnja zidova uz rijeku Bunicu, i ovom prilikom konstatirano da su izvedeni radovi izgradnje zida u rijeci Bunici, kao i uz rijeku Bunicu.
Kako prilikom inspekcijskog nadzora na mjestu događaja nije zatečen nitko od izvođača radova, kao ni investitor istih, te se nije moglo utvrditi na osnovu čega su izvedeni radovi i posjeduje li investitor (ili više njih) potrebno odobrenje, izvršeno je zatvaranje gradilišta, te ostavljen poziv investitoru da dostavi potrebna odobrenja. Kako se radovi izvode u koritu rijeke Bunice, kao i u zaštitnom pojasu, predmet će u skladu sa Zakonom o vodama HNŽ biti upućen i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, na nadležno postupanje”, navodi gradska inspekcija.
Temeljem našeg zahtjeva, odnosno postupanja gradske inspekcije, uključuje se i vodni inspektor HNŽ-a koji na licu mjesta još jednom potvrđuje da je intervenirano u korito rijeke.
“Dana 22. ožujka 2021. na lokaciji Malo Polje(k.č. 1163 i 1164) županijski vodni inspektor izvršio je inspekcijski nadzor. Prilikom inspekcijskog nadzora na spornoj lokaciji nije bilo prisutnih te je utvrđeno da je gradilište zatvoreno i zapečaćeno oznakom građevinske inspekcije. Uz rijeku Bunicu, pri samom koritu, izgrađen je zid dužine cca 70 metara i visine cca 1.30 metara, a u cijeloj dužini navedenoga zida izbetonirana je ravna površina širine cca 70 metara i visine 1,30 metara, a u cijeloj dužini navedenoga zida izbetonirana je ravna površina širine cca 1,50 metara koja je u trenutku obilaska bila pod vodom.
Polovina navedenoga zida obložena je kamenim pločama, a druga polovina samo je ugrubo ozidana. Na udaljenosti cca 5 metara od spomenutog zida prema unutrašnjosti parcele izgrađen je betonski zid dužine cca 35 metara i visine 1,40 metara te obložen kamenim pločama. Inspektor je fotodokumentirao spomenutu lokaciju kao dokaz svega navedenoga, a budući da nitko nije bio nazočan na licu mjesta sačinio je službenu zabilješku. S obzirom da je građevinska inspekcija zapečatila i zatvorila gradilište, vodna inspekcija nastaviti će daljnji nadzor po zaprimljenom predmetu”, navodi vodna inspekcija HNŽ-a za ovu lokaciju.
Zidovi, stepenice i most u rijeci
Zanimljivo, inspekcija ne vidi bagere, zidove, ni pločice, dok im se ne upre prstom i pošalje zahtjev, kako gradska, tako i županijska. Građani bi pak prijavili, ali su u strahu. U slučaju Malog Polja – Gornja Luka još se ne zna tko su poimenice ilegalni graditelji, ali ih se dovodi u vezu s visokim dužnosnicima SDA.
Javljaju nam se i čitatelji s mostarskih Bara. Vlasnik mostarskog SIK-a Ivan Knezović pravi kuću u dijelu grada, sada se već čini rezerviranom za gradske imućnike. I tu tražimo nadzor, kako gradske, tako i vodne inspekcije HNŽ-a. Gradska inspekcija kaže da Knezović ima svu potrebitu dokumentaciju izdanu od Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara kad je u pitanju kuća. No, na most, zidove i stepenice kažu da nisu nadležni oni, nego vodna inspekcija HNŽ-a.
“Postavljeni montažni most preko rijeke Radobolje je privremenog karaktera i isti je postavljen zbog dostave materijala na gradilište, jer nema drugog načina dostave, osim pješačkog i isti će biti uklonjen nakon završetka radova”, odgovara nam inspekcija iz usta invesititora. Vlasnik je pak uzeo zemljište s obje strane Radobolje, te mostom prebacuje materijal. I on tvrdi da je most samo privremen, i da ga planira skloniti.
“Imamo sve dozvole, sve dozvole, pa zar ono nije lijepo što smo mi napravili. Sve moguće dozvole imamo. To su me pitali susjedi, inspekcije dolazile i tako dalje. Samo je onaj most privremenog karaktera, zato što ona zemlja tamo nema puta. Hoćemo tamo da naspemo zemlju i sredimo sve i ovih dana skidam most. Napravili smo ga od željeza i on se skida. Vidio je inspektor, na šarafe je sve, to je privremeni most – sve se skida. Zar ono nije lijepo. Borim se da nam je ljepši grad”, kaže Knezović. Nakon stotinjak tekstova koje smo objavili o bespravnoj gradnji u Mostaru, zanimljivo i Knezović misli da smo se okomili samo nešto na njega, te unaprijed prijeti tužbama. Šaljemo zahtjev za inspekcijski nadzor – vodnoj inspekciiji HNŽ-a, da vidimo ima li Knezović vodne dozvole kako tvrdi, ili nema, kako smo uvjereni.
Naime, uređenje korita rijeke Radobolje ne spada u nadležnost ove inspekcije, već županijske vodoprivredne inspekcije, koja u vlasnika nije pronašla dozvole koje je spominjao. Ima samo godinu dana star podnesak.
“Županijski vodni inspektor je 28. travnja 2021. izašao na lokaciju Mostar-Bare(k.č. 4430 I k.č. 4465) i tom prilikom utvrdio da je preko rijeke Radobolje postavljen montažni most, te da je u dužini navedenih parcela napravljen armirano betonski zid uz rijeku u sklopu kojeg su dvoje stepenice s jedne i druge strane rijeke, što je učinjeno i u najvećem dijelu rijeke Radobolje. Prilikom inspekcijskog nadzora na licu mjesta bio je nazočan i vlasnik i izvođač radova koji je tom prilikom izjavio da je podnio zahtjev za izgradnju navedenog mosta nadležnim službama Grada Mostara. Na upit županijskog inspektora g. Knezović je dao na uvid potvrdu od 31. ožujka 2020. godine kojom se potvrđuje da je podnio službeni podnesak u svrhu izdavanja urbanističke suglasnosti”, kaže upitan na ovu temu županijski vodni inspektor Mario Raguž. Predan zahtjev za urbanističku suglasnost i imanje dozvola – nije ni slično, a ne isto.
Kada su u pitanju mostarske Bare tu po postojećim regulacijskim planovima gradnja nije moguća, no kako je u bivšeg gradonačelnika sve moglo, tako se i grade nove kuće u tom elitnom mostarskom naselju. No, vratimo se rijekama.
I hotelu Bevanda slali smo upit tko mu je i kada dozvolio da polaže pločice u Radobolju, i to plave bazenske. Zapravo se ovdje treba zapitati kada su i kako postavljene pločice u rijeci, izvjesno za sušnih ljetnih mjeseci kada rijeka skoro isčezne. Nakon pismenog upita Bevandi, pozivamo i telefonski, gdje kažu da ćemo odgovoriti. Odgovora – do danas nema.
Više godina u neposrednoj blizini Starog mosta gradi se i hotel Ruža. I tu je beton ušao u korito rijeke, koja se u zimskim mjesecima izlije.
“Na lokaciji hotel Ruža, povodom zaprimljenog predmeta broj. 11-09-21-18/21 od 11 siječnja 2021. Godine zbog izlijevanja rijeke Radobolje u ulici Rade Bitange I oštećenja klapne pored hotel Ruža, županijski vodni inspektor je dana 14. Siječnja 2021. Izvršio inspekcijski nadzor na spomenutoj lokaciji i tom prilikom konstatirao da se u trenutku obilaska na tom potezu rijeka Radobolja nije izlila te da je sve bilo čisto oko navedene klapne i voda je nesmetano prolazila svojim koritom. Međutim, daljnjim inspekcijskim nazdorom utvrđeno je da je problem nastao par dana ranije uslije jakih kiša te je nastala bujica zbog čega je došlo do izlijevanja rijeke na tom potezu. O svemu navedenom vodni inspektor je sačinio zapisnik”, navodi su u odgovoru vodne inspekcije HNŽ-a.
Zakoni nedorečeni, ne zna se tko ruši ilegalno
Inače, sukladno Zakonu o vodama FBiH i Zakonu o vodama HNŽ nadzor nad vodama II kategorije (Radobolja, Bunica) je u nadležnosti županijske vodne inspekcije, dok je za vode I kategorije nadležna federalna vodna inspekcija. Člankom 5. stavak 1c istoga Zakona definirano je vodno dobro (priobalni pojas širine 5 metara od granice obale za površinske vode II kategorije). Vodno dobro može biti u vlasništvu Federacije, vlasništvu grada, pravne ili fizičke osobe.
Nadalje u istom članku, stavak 5. navodi se da županijsko ministarstvo nadležno za vode utvrđuje granicu vodnog dobra za površinske vode II kategorije u skladu s podzakonskim propisom donesenim u skladu s Federalnim zakonom, zatim u stavku 6. Istog članka navedeno je da se granica vodnog dobra upisuje u zemljišni katastar. Članak 8. Stavak 1. Zakona o vodama HNŽ navodi da zemljišne čestice koje pripadaju vodnom dobru površinskih voda II kategorije, a koje su upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno koje sun a temelju Zakona postale državno vlasništvo, čine javno vodno dobro za sve površinske vode II kategorije. Također, članak 8. Stavak 3. navodi da je javno vodno dobro, dobro od općeg interesa I u vlasništvu je grada i općina za sve površinske vode II kategorije.
Odgovor Odgovor vodnog inspektorata HNŽ (opa. pozornost na boldirani dio)
Ukratko rečeno, ne zna se tko bi trebao uklanjati ilegalno u vodnom dobru. Gradska inspekcija kaže da je gradnja pokraj vode županijski problem, županija kaže da zakon nije točno definirao.
U međuvremenu pastrva u Mostaru pliva uz zidove i pločice, beton, od izvora, pa do ušća.
“Ne mogu više ribolovci proći da love po rijekama. To je sve zagrađeno u privatne placeve, a uvijek se moraju ostaviti 3 metra od najvećeg toka. No oni udare zid, uđu u vodu, izbetoniraju zid, naspu i to je njihovo. Ograđeno, i kao on je u svom. Nije to njegovo. Svak bi trebao taj zid izmaknuti 3 metra da ribolovci mogu proći. Ako se išlo ka EU, sve će se to morati sklanjati, sve će bager te zidove morati skloniti”, kaže Zovko iz Udruženja ribolovaca Neretva 1933.
Uistinu, brojne normative i regulative EU-a govore o rijekama i vodama, kao najvećem blagu. Stotine pravilnika ukazuju da nije poželjno u koritu prevrnuti niti jedan kamenčić. Jamčimo da se svaki od njih u Mostaru prekršio.
