Photo: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Više tužilaštava u Bosni i Hercegovini vodi istrage o izbornim krađama, prevarama i raznim vrstama malverzacija na lokalnim izborima 2020. godine, uključujući trgovinu biračkim odborima, dok je Tužilaštvo BiH formiralo i predmet po krivičnoj prijavi protiv Centralne izborne komisije (CIK) BiH koja se odnosi na zloupotrebu položaja i ovlaštenja tokom izbora u Mostaru, potvrđeno je Inforadaru iz ove institucije.

„U svezi predmeta za koji se interesirate, možemo reći da je on u radu i u tijeku je provjera navoda iz podnesene kaznene prijave. Tužiteljstvo BiH zaprimilo je više prijava koje se odnose na navode o nezakonitostima na proteklim izborima i predmeti su u radu”, odgovorio je Inforadaru Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

POLULEGALNA NOVA VLAST U MOSTARU

Kada je riječ o neregularnostima na lokalnim izborima 2020, i sama Centralna izborna komisija je dostavila nadležnim tužilaštvima 12 prijava protiv članova biračkih odbora iz Mostara, Doboja, Srebrenice, Novog Grada, Kaknja, Gradačca, Gradiške, Zavidovića i Teslića. Prijave se odnose na čak 647 članova biračkih odbora zbog sumnje u izborne prevare, zloupotrebu biračkog prava i utvrđenih povreda izbornog procesa, kao što su pogrešno utvrđeni rezultati, netačno brojanje glasova, neistinito upisivanja rezultata u obrasce za zbirne rezultate te omogućavanja glasanja umjesto drugog lica.

Kako nam je potvrđeno, iz CIK-a su tužilaštvima Brčko distrikta i Bosansko-podrinjskog kantona dostavljene i prijave u vezi saznanja o kupovini glasova, dok je Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina dostavljena prijava u vezi sa odustajanjem u članstvu u radu biračkih odbora.

Uprkos tome, ogroman broj izbornih prevara prolazi ispod i mimo radara ove institucije koja je zbog nečinjenja, također, i sama pod lupom pravosuđa.

U konkretnom slučaju istrage u Tužilaštvu BiH, prijavu za izborne malverzacije i krađe u Mostaru na lokalnim izborima 2020., uglavnom u režiji HDZ-a BiH i Prve stranke, prije više od godinu podnio je nestranački kandidat Prve stranke za gradskog vijećnika Elvis Eko Redžić. On se poziva na brojne nelogičnosti uočene tokom izbora a koje je CIK, kako ističe, morala spriječiti.

Jedan od očiglednih dokaza je, navodi Redžić, i taj što je na jednom biračkom mjestu od 18 kandidata gradske izborne liste HDZ-a BiH sadašnji gradonačelnik Mostara Mario Kordić dobio 352 glasa, dok za ostalih 17 kandidata iste stranke nisu glasali ni članovi njihovih porodica.

Foto: Jedan od dokaza korupcije koji izbor gradonačelnika Mostara dovode u pitanje

„Nemoguće je da se desi da ostali nisu dobili ni jedan glas, a CIK je to potvrdio“, kaže Redžić, koji je zbog takvih nepravilnosti protestvovao pred CIK BiH na Međunarodni dan borbe protiv korupcije 9. decembra.

Sličan primjer se desio takođe u slučaju HDZ-a BiH, gdje su od šestoro kandidata građani dali 326 glasova prvom na listi, deset glasova jednoj od kandidatkinja sa liste, dok za ostalo četvoro – niko nije glasao. Redžiću je nevjerovatan podatak da je ovakav vid korupcije na izborima potpuno legalizovan.

Kada je riječ o proteklim lokalnim izborima u Mostaru, mediji su ranije izvještavali o nelegalnom dopisivanju preferencijalnih glasova određenim kandidatima (pojedinim čak oko 1.500) koji su nakon prebrojavanja pali za nekoliko pozicija na listi. Ako se uzme u obzir da su glasovi ponovo brojani samo za 14 biračkih mjesta, od ukupno oko 150, postaje vrlo upitno koliko gradska vlast Mostara odražava realnu izbornu volju njegovih građana.

U svim izbornim ciklusima u BiH veliki problem je trgovina biračkim odborima. Prema Izbornom zakonu BiH, član 2.19, „samo jedan predstavnik jednog političkog subjekta može biti u sastavu jednog biračkog odbora“. Takođe, zakonom (član 19.9) je zabranjeno i lažno predstavljanje, za šta je predviđena i kazna do 10.000 KM. Međutim, mnoge političke partije koriste rupe u zakonu, kao i prilično ležeran stav CIK BiH da preko fiktivnih stranaka osiguraju mjesta u biračkim odborima i na taj način utiču na izborni proces.

KAKO SE TRGUJE BIRAČKIM ODBORIMA

Prema riječima Inforadarovih sagovornika, ove partije registruju se za učestvovanje na izborima a nemaju svoje kandidatske liste, ili imaju fiktivne liste, a njihov krajnji cilj je isključivo prodaja biračkih odbora.

Redžić: CIK BiH zadovoljava formu i zakon, gdje imamo navodno različite stranke na biračkim mjestima, a zapravo su ekspoziture velikim strankama.

„Mi smo na lokalnim izborima u Mostaru imali najmanje 15 fiktivnih stranaka. To su npr. Čapljina u srcu, Nezavisna lista za Doboj, Stari grad iz Sarajeva, itd. Šta će te stranke ovdje osim da učestvuju u izbornom inženjeringu“, pita se Redžić.

Napominje da se dešava da fiktivna stranka prijavi samo jednog kandidata na gradsku listu, i na osnovu njega dobije 25 članova biračkih odbora.

„Ako ima oko 110 biračkih mjesta, a na svakom od njih po pet članova biračkog odbora, to je 550 članova biračkog odbora ukupno na teritoriji Mostara. Ako je 15 fiktivnih stranaka dobilo po 25 članova biračkih odbora, imamo 375 fiktivnih članova biračkog odbora. Velike stranke, skupa sa njima, na taj način drže i do 90 odsto kontrole nad biračkim odborima. Tako da CIK BiH zadovoljava formu i zakon, gdje imamo navodno različite stranke na biračkim mjestima, a zapravo su ekspoziture velikim strankama. Ko nije u toj šemi – nema nikakve šanse na izborima. I to je matematika koja je poznata i prije samih izbora“, pojašnjava Redžić te dodaje da kontrola biračkih odbora omogućava razne izborne malverzacije.

„Predsjednik biračkog odbora nosi kući birački spisak dan prije izbora, gdje postoji mogućnost, ako se kontroliše čitav birački odbor, da se po volji lažno potpišu oni glasači za koje su oni sigurni da neće izaći na izbore. Ili na primjer, ako je pet ljudi u biračkom odboru u dogovoru, oni mogu npr. u pica kartonima donijeti 20-30 listića, ubaciti u kutiju i potpisati se za te ljude“, ilustruje Redžić.

I bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, danas nezavisni odbornik u skupštini opštine, potvrđuje da je prodaja biračkih odbora poznati biznis unutar političkih stranaka, pogotovo većih koje žele apsolutnu kontrolu nad odborima.

„U Srebrenici se dvadesetak političkih subjekata prijavi da učestvuje na izborima, a tek možda šest ili sedam njih je ozbiljno u kampanji i želi dobiti određene mandate. Evo, najsvježiji slučaj je na lokalnim izborima gdje smo imali nekoliko stranaka sa adresama u Federaciji BiH koje nemaju svoje lokalne organizacije u Srebrenici, poput A-SDA, Prve stranke, HDZ-a 1990. I to je prvi signal koji ukazuje na trgovinu biračkim odborima, a ne stvarno učestvovanje na izborima. Pa se onda desi da te liste koje oni prijave dobiju nula glasova, a ustvari imaju svoje biračke odbore. To ne samo da je nama vidljivo, koji učestvujemo u tim izbornim procesima, nego bi to svaki normalan čovjek mogao da primijeti”, kaže Duraković.

Duraković: Imali smo nekoliko stranaka sa adresama u FBiH koje nemaju svoje lokalne organizacije u Srebrenici, poput A-SDA, Prve stranke, HDZ-a 1990. I to je prvi signal koji ukazuje na trgovinu biračkim odborima.

Međutim, iz CIK BiH Inforadaru je rečeno da za trgovinu biračkim odborima nisu zaprimljene žalbe ili prijave tog tipa, a koje se odnose na lokalne izbore 2020.

„Što se tiče vašeg upita o ‘fiktivnim’ strankama, Centralna izborna komisija BiH u izbornom procesu, pored ostalog, uz prijavu zahtijeva i dostavljanje sudskog rješenja o registraciji stranke kod nadležnog suda, jer se političke stranke u BiH po aktualnom zakonodavstvu registriraju na ukupno 16 sudova u BiH, tako da to pitanje nije za Centralnu izbornu komisiju BiH“, rečeno je iz ove institucije.

U CIK-u izgleda „nisu razumjeli“ pojam fiktivne stranke, iako im je objašnjeno  da je riječ o partijama koje imaju po jednog člana a kandiduju se na izborima samo kako bi osigurale biračko mjesto, a ne o neregistrovanim strankama, kako su odgovorili iz ove institucije.

KAKVA JE BEKANOVA ULOGA

Inače, taksa za ovjeru prijave političke stranke ili nezavisnog kandidata na lokalnim izborima 2020. koštala je 1.000 KM, za stranku koja se kandiduje u sjedištu stranke, i po 100 KM za kandidovanje u svakoj novoj izbornoj jedinici.

Redžić objašnjava da jedan kandidat i 100 KM takse omoguće fiktivnoj partiji učešće na izborima, a velike stranke plaćaju fiktivnim nekoliko hiljada maraka, zavisno od toga koliko članova biračkog odbora s njima dogovore.

Redžić je bio predsjednik GO Prve stranke u Mostaru i nosilac liste koja je imala 18 kandidata. Uoči izbora popunio je listu kandidata koju je CIK odbio uz objašnjenje da ženu kandidata nije stavio na broj 9, mjesto predviđeno za kandidatkinje. Kaže da se tada dogodila nevjerovatna stvar.

Njegov tadašnji predsjendik, odnosno predsjednik Prve stranke Amer Bekan, čovjek sa dugogodišnjim izbornim stažem, uzeo je da „ispravi“ listu i pogrešno je popunio. Bekan je, tvrdi Redžić, napravio nevjerovatnu vrstu „greške“, jer je riječ o čovjeku koji kandidatsku listu zna da popuni žmireći.

Foto: Amer Bekan

CIK je ponovo odbio listu i ta je odluka završila na Apelacionom vijeću Suda BiH koje žalbu odbacuje zbog Bekanove „greške“. Zbog iste te „greške“ Redžić je ostao bez 12 kandidata, nakon čega je njegovo učešće na lokalnim izborima postalo besmisleno.

„Bekan je namjerno pogriješio, jer je prodao birački odbor. Mogao sam se ili praviti kao da on to nije uradilo, ili ga javno optužiti jer on u po noći zna popuniti listu kandidata, popunio ih je ko zna koliko do sada i tačno zna na kojem mjestu na listi treba da budu žene. Ja sam trebao imati 25 biračkih mjesta, on ih je putem te ‘greške’ preuzeo. Tužio sam Bekana za zloupotrebu položaja, odnosno, trgovinu biračkim odborima“, kaže Redžić. On je uvjeren da je Apelaciono vijeće Suda BiH dobilo žalbu na prvu listu, koju je on sastavio, da bi postojala mogućnost da se utvrdi da je ta lista bila ispravna.

Foto: Pogrešna lista

„Zbog toga sumnjam da je Bekan, u dogovoru s nekim iz CIK BiH, namjerno pogriješio kako bih ja izgubio 12 kandidata i time ikakvu šansu na izborima, a on ostvario materijalnu korist prodajom biračkih odbora“, kaže Redžić.

Odgovarajući na Redžićeve optužbe, Amer Bekan kaže da su u pitanju Redžićeve „lične frustracije“. Ne komentarišući previše zbog čega je CIK prvi put odbio listu, potvrđuje da se Prva stranka žalila na to, ali je žalba odbijena jer se, kako kaže, u međuvremenu Redžić takođe žalio „kao neovlaštena osoba“.

„I u odbijenici stoji da je žalba odbijena jer ju je podnijela neovlaštena osoba, tj on“, kaže Bekan koji dodaje da je Elvis Eko Redžić „smijenjen od organa stranke zbog nepoštivanja odluka, nanošenja šteta, nepoštivanja statuta stranke“. Pojašnjava da on i Prva stranka vode nekoliko postupaka protiv Redžića, zbog lažnog predstavljanja i klevete, te ne želi detaljisati zbog sudskih postupaka koji su u toku.

Tvrdi da je nakon odbijanja liste počela „haranga i negativna kampanja kandidata protiv stranke koja ga je imenovala“. Na osnovu svega toga, „kao i Redžićevih prijetnji ostalim kandidatima da ne smiju komunicirati s centralom“, Bekan tvrdi da je Prva stranka vratila biračke odbore, odnosno, da su poslali dopis Gradskoj izbornoj komisiji u Mostaru u kojem traže da oni popune te biračke odbore.

ZAŠTO NE REAGIRA CIK BIH

Međutim, Redžić odgovara da to nije istina i nudi dokaze za to. Šifra pod kojom se vodila Prva stranka na lokalnim izborima u Mostaru je bila 01699.

Foto: Šifra stranke

„Kada člana biračkog odbora postavi stranka, onda pored njegovog imena stoji šifra stranke. A kada Gradska izborna komisija postavi člana biračkog odbora, kraj imena stoji da je postavljen od GIK-a”, objašnjava Redžić koji kaže da i danas ima uvid u čitav spisak članova biračkih odbora.

Foto: Šifre biračkih odbora koje imenuje stranka i koje imenuje GIK

Ako je suditi po dokazima koje Redžić nudi, Prva stranka nije učestvovala na izborima, ali ipak jeste u boračkim odborima. Zbog čega – na to pitanje Amer Bekan ipak nije odgovorio.

Ali problem s Bekanom i njegovom strankom nije imao samo Redžić. I Ćamil Duraković spominje Prvu stranku BiH kao jednu od onih koja je u Srebrenici prodavala biračke odbore. Naglasivši i moralnu dimenziju priče gdje, kako kaže, stranka iz Sarajeva proda ili ustupi biračke odbore pod nekim drugim uslovima ili beneficijama, SNSD-u ili srpskim strankama, Duraković priča:

„Mi smo tada imali sukob, pokušavali smo dokazati da je to fiktivna stranka i na kraju smo i uspjeli, jer je Bekan pismeno odustao od biračkih odbora.“

Duraković potvrđuje da stranke koriste propuste u Izbornom zakonu, ali istovremeno ističe da CIK BiH to može spriječiti na način da uvede određene kriterije – kako u cenzusu za dobijanje mandata, tako i da se podzakonskim aktima uvede princip “da ako stranka nema lokalnu opštinsku organizaciju, ne može participirati na izborima u toj opštini”.

Bivši načelnik Srebrenice kaže da je to pitanje političke volje u CIK-u da njeni članovi rade na obezbjeđivanju legalnosti i transparentnosti izbora.

“Ako neće to da urade, onda se šansa velikim političkim partijama da otkupljuju biračke odbore ostavlja svjesno”, zaključuje Duraković.

Ipak, nekoliko dana nakon pitanja Inforadara o sankcionisanju brojnih propusta na proteklim lokalnim izborima, CIK BiH je saopštila (jučer) da je pokrenula postupke utvrđivanja odgovornosti protiv 623 člana biračkih odbora angažovanih na lokalnim izborima 2020. zbog kršenja odredbi Izbornog zakona BiH u izbornim jedinicama Novi Grad, Doboj, Srebrenica i Mostar.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime