Pišu: A.A. – A.G.
Proces približavanja BiH prema NATO formalno je započeo u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta čime je BiH pristupila Partnerstvu za mir i od tada poduzima mjere za postizanje NATO standarda.
Decembra 2018. godine Sjevernoatlantsko vijeće informiše BiH da je spremno prihvatiti prvi godišnji nacionalni program te da čak I toleriše neke nedostatke. Jedan uslov nije ispunjen, a to je da sve perspektivne vojne lokacije budu uknjižene kao državna imovina i date na korištenje Ministarstvu odbrane BiH.
Dodikov otpor ovoj stavki naročito je izražen nakon je postala pravosnažna presuda Suda BiH kojom Republika Srpska mora da uknjiži pravo svojine nad kasarnom u Han Pijesku na državu BiH. Ova kasarna, odnosno cijeli njen kompleks je inače jedan od najvećih vojnih objekata u BiH.
Prema Odluci Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga od 24.11.2016. godine, a koja će stupiti na snagu danom aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO, od sadašnje 63 perspektivne vojne lokacije, njih sedam će postati neperspektivno, dok će iz sadašnjih 24 neperspektivne vojne lokacije jedna postati perspektivna..
Istovremeno, aktiviranje Akcionog plana u budućnosti može značiti i povećanje državnog budžeta koji je već dugo “zamrznut” na oko 950 miliona maraka, a poznat je Dodikov otpor svemu što se može protumačiti kao jačanje institucija države, pa makar iz istog budžeta dobijao platu.
S druge strane, NATO standardi iziskuju povećanje izdvajanja za troškove odbrane, prije svega u dijelu opremanja i infrastructure I moraće doći do povečanja barem te budžetske stavke..
U konačnici jedna stavka iz Akcijskog plana je jasna, a to je da se analizom relevantnih odredbi Ustava BiH, može zaključiti da Ustav BiH ne ograničava pristupanje BiH NATO-u. Kompletan sadržaj Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO-u možete pročitati ovdje.
Izvor: zurnal.info
