Omladinska politika samo na papiru

GRAD BANJA LUKA: Za mlade svega 0.005% ukupnih subvencija i grantova, više sredstava ide za kancelarijski materijal

Dok za političke partije Gradska uprava izdvaja 335 000 KM, za omladinsko organizovanje izdvojiće 85 000 KM.

Iako gradonačelnik i gradski menadžer Banje Luke pripadaju demografskoj grupi mladih, odgovorne politike Gradske uprave orijentisane prema mladima izostaju.

Nepoštovanje dokumenta Omladinske politike za period 2018  – 2022. godine dovelo je do neodgovornog tretmana omladinskog organizovanja, izostanka izdvajanja za neformalno obrazovanje mladih, minornih izdvajanja za (samo)zapošljavanje mladih i do nepostajanja stambene politike za mlade.

Dejan Lučka, pravnik, jedan od autora dokumenta Omladinske politike za period 2018 – 2022. godine kaže da su aktivnosti Gradske uprave u vezi s pomoći mladima i ostvarivanjem ciljeva iz Omladinske politike bile skoro pa neprimjetne u proteklom periodu.

„Grad ne zanimaju pretjerano mladi i ostvarivanje njihovih potreba, a u prilog tome najbolje govori to što ogroman broj stvari iz Omladinske politike nije realizovan. U tom smislu, ne postoji istinska briga za mlade ljude i njihove potrebe od ljudi koji upravljaju gradom u zadnjih 10 godina i više, koje god političke opcije bili. Kako se praktično i ne sprovodi, Omladinska politika je bila dokument lijepih želja, za koje nije bilo sluha, sem za njih par“ – kaže Dejan Lučka za InfoRadar.

Dejan Lučka

Prema mišljenju Lučke, Omladinska politika je dokument na koji vlast koristi tokom izborne kampanje da bi se predstavila kao vlast koja brine o mladima. „Ne pozivaju se, međutim, ni na rješenja ni na odredbe Omladinske politike jer računa se na to da većina mladih uopšte ne glasa“  – zaključuje Lučka.

Od 16 808 426 KM namijenjenih za subvencije i grantove u gradu Banja Luka za omladinsko organizovanje biće izdvojeno 0,005% ili 85 000 KM. Taj iznos uključuje troškove kreiranja dokumenta Omladinske politike u periodu od pet godina (20 000 KM), izdvajanje za sufinansiranje projekata omladinskih organizacija (35 000 KM) i izdvajanje za sufinansiranje programa u Domu omladine (30 000 KM). Izdvajanja za praćenje aktivnosti Gradske uprave u mass medijima biće veća za 3 500 KM, a nabavka kancelarijskog materijala za Gradsku upravu biće veća za 115 000 KM. Za smještaj i ugostiteljske usluge Gradska uprava platiće 15 000 KM više nego što će izdvojiti za omladinsko organizovanje u 2023. godini, a 40 000 KM više platiće javni vanlinijski prevoz za obilježavanje godišnjica iz prethodnog rata.

Milica Pralica iz Udruženja građana Oštra Nula kaže da aktuelna gradska vlast ne ide u srž rješavanja prolema mladih već situaciju pokriva površno i bez kontinuiteta. Pralica misli da rješenje može biti podržavanje projekata omladinskog organizovanja koji su kvalitetni i samoodrživi.

„Kada govorimo o trenutnoj politici prema mladima koju provodi Grad Banja Luka možemo reći da je ona ni dobra ni loša, već politika držanja mladih na povocu kao glasačko i izborno tijelo što se pokazuje i kroz projekte. Problem prema politikama mladih jeste da je Dom omladine ostao jedini prostor za mlade koji je besplatan i u kome mladi mogu održavati aktivnosti. Nama treba više od jednog Doma omladine. Problem je nepostojanje takvih prostora u većim lokalnim mjesnim zajednicama, poput Lauša, Mejdana i Starčevice, gdje nema ništa osim sportskih terena. Problem je što je Dom omladine prebukiran i što ne možete pronaći prostor u Domu omladine. Prostori koji su se mogli iznajmiti prije pandemije promijenili su svoju namjenu u toku i nakon pandemije, i samim tim je omladinskim organizacijama otežano održavati aktivnosti za mlade. Druga stvar je činjenica da omladinske organizacije koje imaju svoje javne prostore jesu ograničene s aktivnostima“ – kaže Pralica za InfoRadar.

Milica Pralica

Politikolog Velizar Antić smatra da su ionako mala sredstva za mlade mogla biti bolje raspoređena.

„Izdvajaju se jako mala sredstva za mlade sa jedne strane, dok sa druge strane nema uređene strategije i plana kako i ta mala sredstva na najbolji način potrošiti, odnosno kako i iz tih malih sredstava da najveću korist izvuku mladi. Takođe, po istom principu funkcioniše i finansiranje preduzetnika. U partokratskoj državi, političke partije koje su na vlasti, bez obzira da li se radi o državnom, entitetskom ili lokalnom nivou kontrolišu ko će dobiti novac za projekte. Tako da od svih izdvajanja koja dolaze za bilo koju oblast najveću korist izvuku političke partije i ljudi koji su bliski partijama na vlasti dok mrvice ostanu za sve one ostale koji su van sistema vlasti“ – kaže Antić za InfoRadar.

Subvencionisanje (samo)zapošljavanja mladih i podržavanje preduzetničkih inicijativa realizuje se prema konkursu za sve demografske grupe. S obzirom na druge troškove, izdatke i „investicije“ Gradske uprave, sredstva su minorna. Najveći iznos subvencije za samozapošljavanje ili pokretanje preduzetničke djelatnosti je 14 900 KM i manji je za 5.100 KM od iznosa kojim će se platiti cvjetni aranžmani za protokolarne događaje. Dodjela subvencija za 33 samostalna preduzetnika koji imaju do pet zaposlenih u ukupnom iznosu od 149 884 KM manja je od troškova proslave novogodišnje noći 2024. godine za 11 656 KM. Ukupan iznos od 880 200 KM s kojim će biti finansirano samozapošljavanje za 107 preduzetnika veći je tek za 15 200 KM od ukupnih rashoda za režijski materijal Gradske uprave u koje se ne ubrajaju rashodi po osnovu utroška električne energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga.

Saša Lazić, odbornik u Skupštini grada, smatra da su subvencije za mlade, kao i subvencije za preduzetničke aktivnosti, premale.

„Paralela se može povući sa sportom, koji je isti resor što se tiče gradske uprave, gdje su isto tako minorna ulaganja. Tako je bilo i za vantjelesne oplodnje. Ne može ni biti novca za to jer se novac daje u svakakve gluposti. Grad je dao bog zna koliko miliona za novu dvoranu za Srpska Open – 23 miliona samo u zemljištu i 15 miliona u novcu. Koliko će još dati boga pitaj za pokretni krov i dalju adaptaciju, a to je ulaganje za jednokratnu upotrebu. Ta dvorana je kapitalac bačenih para. S takvim bacanjem para, normalno je da ne možeš povisiti plate koje jede inflacija, da ne možeš ulagati u mlade i sport. Gradska uprava vodi se populističkim, marketinškim, reklamnim potezima, a budžet nije neograničen. Njihovo je geslo i ideja vodilja samo da ostane nešto da se za idući mandat mogu reklamirati, da mogu pokazati u kampanji da je nešto urađeno. Razočaran sam koliko malo sredstava se ulaže u bitne stvari. Preduzetništvo i mladi su razvojna komponentna jednog društva i jednog budžeta, i to predstavlja otvaranje novih radnih mjesta. Umjesto da se pokrene ta tema što daje nadu da se ljudi prepoznaju ovdje u nekoj budućnosti i da ostvari neki vid poslovanja,  mnogi ne mogu ni doći na red. Ljudi odlaze jer mi zadovoljavamo minimalne forme“ – kaže Saša Lazić, odbornik u Skupštini grada.

Dijana Ješić, odbornica u Skupštini grada, smatra da su mala izdvajanja za omladinske organizacije i preduzetništvo realan problem.

„Kada omladinska organizacija napiše jedan projekat najčešće dobije manje novca nego što treba za realizaciju tog projekta i niko ne dobije pun iznos, pa ljudi ne mogu ostvariti projekat u punom kapacitetu. Ne mogu da urade ono što su zamislili, nego moraju da mijenjaju i prilagođavaju projekat. Kod organizacija koje dobijaju inostrana sredstva za projekte u kojima grad mora učestvovati sa 10% ili 15% dešava se da kasne uplate od grada, čime se projekti koče ili dovode u pitanje. Od te dinamike plaćanja zavisi da li će strani investitori da ulože u projekat ili ne. Isti je slučaj sa subvencijama za preduzetnike. Grad učestvuje sa iznosom koji je do 50% projekta. Ako čovjek nabavlja mašinu od 40 000, konkuriše za 20 000, a dobije 12 000, onda mora tražiti novac na drugoj strani. Veoma su mala izdvajanja za sport, kulturu i omladinske organizacije. Da li se može izdvojiti više a na uštrb nekih drugih stvari, mislim da ima prostora. Poredila bih izdvajanja za Srpska Open sa ovim, jer mi ne znamo sada ni šta se dešava sa ovom dvoranom, a izdvojeno je 15 miliona iz sredstava kredita i redovnih sredstava, i 23 miliona samo u zemljištu“ – kaže Dijana Ješić, odbornica u Skupštini grada.

I dok političari koriste svaku priliku da govore o odlasku mladih i potrebi da se taj trend zaustavi, u praksi sve izgleda potpuno drugačije. Za vlast mladi skoro da ne postoje.

Ljupko Mišeljić
Ljupko Mišeljić
Ljupko Mišeljić je novinar i kolumnista iz Banjaluke.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI