Danas, u toku izborne kampanje, ministar Košarac izriče hvalospjeve i govori o „mobilizaciji i sinergiji“ svih, kako na državnom tako i na entitetskim nivoima, kako bi se BiH odbranila od pohranjivanja radioaktivnog otpada na njenoj granici kod Novog Grada. Kasno je za sve, vladajuća koalicija na državnom nivou svjesnim nečinjenjem opstruisala je rješavanje pitanja Trgovske gore, što je pogodovalo Hrvatskoj.
Hrvatska ignoriše napore iz Bosne i Hercegovine da se na adekvatan način onemogući izgradnja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, otkrio je prije par dana toplu vodu ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, piše Žurnal.
Potom je nadobudno obećao kako će Savjet ministara BiH, kojem će mandat isteći za par mjeseci, „koristiti sve pravne i stručne kapacitete da spriječi Hrvatsku da gradi skladište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori“?!!
Košarac, dakle, govori o namjerama u budućnosti, iako će za par mjeseci sadašnji sastav Savjeta ministara biti prošlost, makar u pogledu ministara koji ga čine. Koje stranke će sastaviti novi Savjet ministara i ko će biti novi državni ministri, pitanje je rezultata izbora i političkih dogovora, koji će tek da krenu nakon 2. oktobra.
Stoga je Košarčeva priča o tome da će sadašnja izvršna vlast na državnom nivou koristiti „sve pravne i stručne kapacitete“ da onemogući Hrvatsku u njenoj nakani da na granici sa BiH skladišti nuklearni otpad, najobičniji predizborni spin. Baš kao što je nebulozno to što Košarac svu odgovornost za lošu poziciju BiH u slučaju Trgovske gore isključivo prebacuje na prethodni saziv Savjeta ministara, kojem je mandat okončan još u decembru 2019. godine. Posebno je sporna Košarčeva izjava da institucije čine sve kako bi zaštitili zdravlje 250.000 ljudi u slivu rijeke Une, ali i životnu sredinu.
Zašto Košarac koristi futur, kada govori o aktivnostima Savjeta ministara u slučaju Trgovska gora? Iz prostog razloga što ovaj saziv Savjeta ministara, a niti sam Košarac kao ministar nadležan za to pitanje, nisu učinili gotovo ništa da odvrate Hrvatsku od namjere da dio svog nuklearnog otpada, trenutno pohranjenog u nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji, premjesti na Trgovsku goru, na samo 800 metara od granice sa BiH.
Taj isti Savjet ministara BiH, bar kako tvrdi Košarac, tek nedavno je obezbjedio sredstva za rad Pravnog i Ekspertnog tima, zaduženih da se bave slučajem Trgovske gore. Pitanje je šta se čekalo dvije godine da se ovim timovima doznači potreban novac za rad, budući da je odluku o njihovim imenovanjima Savjet ministara donio je još krajem oktobra 2020. godine.
„Na osnovu Zakona o finansiranju institucija BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH ne može isplaćivati sredstva bez odluka Savjeta ministara, odnosno naloga resornih ministarstva, u ovom slučaju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. U slučaju da bude donesena odluka koja se odnosi na troškove ekspertskih timova za praćenje stanja i aktivnosti u vezi problematike odlaganja radioaktivnog otpada na području Trgovske gore, postupićemo po nalogu Savjeta ministara i resornog ministarstva“, odgovoreno je u martu Žurnalu iz Ministarstva finansija i trezora BiH.
Znači, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac (SNSD), nije uputilo prijedlog Savjetu ministara, kojim predsjedava Zoran Tegeltija (takođe SNSD), da donese odluku o isplati sredstava!
Danas, u toku izborne kampanje, Košarac izriče hvalospjeve i govori o „mobilizaciji i sinergiji“ svih, kako na državnom tako i na entitetskim nivoima, kako bi se BiH odbranila od pohranjivanja radioaktivnog otpada na njenoj granici kod Novog Grada. Notorno je, međutim, da je vladajuća koalicija na državnom nivou svjesnim nečinjenjem opstruisala rješavanje pitanja Trgovske gore, što je pogodovalo Hrvatskoj. Vitomir Popović, član Pravnog tima za Trgovsku goru, nedavno je priznao da je BiH u svemu zakasnila i da su šanse da se nešto učini minorne.
Bosna i Hercegovina u ovom slučaju nije povukla poteze koji su bili nužni. Država je mogla da zatraži, a nije to učinila, međunarodnu arbitražu ili je mogla da pokrene tužbe protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Za to se BiH, kako je Žurnal ranije pisao, mogla pozvati na ESPO konvenciju iz 1991. godine o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontaktu, prema kojoj postoji definisan mehanizam šta je u takvim slučajevima potrebno raditi. U prilog opravdanosti pokretanja međunarodne arbitraže i tužbe ide i činjenica da je područje Trgovske gore, gdje bi se odlagao nuklearni otpad, podložno pomjeranju tla. Potvrdio je to i razorni zemljotres u Petrinji, krajem decembra 2020. godine, koja je od Trgovske gore udaljena svega 60-tak kilometara.
Da bi se pokrenula međunarodna arbitraža ili tužba protiv Hrvatske, bila je potrebna odluka Predsjedništva BiH, koje takvu odluku nikada nije ni stavilo na dnevni red, a Milorad Dodik je otišao i korak dalje. On i SNSD, odnosno vladajuća većina u Republici Srpskoj odigrali su za Hrvatsku, a protiv građana BiH, u najvećoj mjeri srpskog naroda koji je većinski nastanjen na spornom području. Toliko o onima koji se godinama predstavljaju kao ekskluzivni politički zaštitnici Srba u BiH.
Ogromna odgovornost je i na Šefiku Džaferoviću (SDA) i Željku Komšiću (DF), koji tokom mandata u Predsjedništvu BiH nisu pokrenuli pitanje tužbe protiv Hrvatske države zbog Trgovske gore. Da su to učinili, Dodik bi se našao u grdnom problemu, ali se, sasvim izvjesno, ne bi usudio staviti veto na takvu odluku, ne zato što mari za interese i zdravlje srpskog i ostalih naroda nastanjenih u slivu rijeke Une, već zato što bi mu to nanijelo ogromnu političku štetu.
Džaferović i Komšić, kojima su puna usta Bosne i Hercegovine, nisu učinili ono što su realno mogli kako bi zaštitili državu i građane od Novog Grada do Bihaća, koji će biti najviše ugroženi kada Hrvatska sledeće godine krene da premiješta radioaktivni otpad iz Krškog u Čerkezovac na Trgovskoj gori.
Bosna i Hercegovina imala je malo vremena da djeluje, sada ga ima još manje i skoro da više ne postoji šansa da se Hrvatska spriječi u toj namjeri.
Izvori: Fokus, Žurnal
