Javni telekomunikacijski operateri u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježe manji promet, kao i neto dobit. Prema zvaničnim podacima o poslovanju tri najveća telekom operatera u BiH tokom 2018. godine, najbolje rezultate ostvarila je kompanija Telekomunikacije RS – M:tel koja je prestigla BH Telecom po zaradi u 2018. godini i postala najprofitabilniji telekom operater u BiH.
Prema finansijskom izvještaju kompanije, M:tel je 2018. godine, s 2.131 zaposlenih, imao dobit od oko 61 milion KM, dok je prihod i dalje manji od BH Telecoma i iznosi 431,9 miliona KM.
BH Telecom, koji broji čak 3.288 zaposlena, ostvario je značajan pad prihoda i dobiti. Tako je BH Telecom u 2018. godini ostvario prihod od 500,4 miliona KM, dok je godinu ranije iznosio 517,1 miliona KM.
SA 154 NA 61 MILION KM DOBITI
Dobit BH Telekoma 2018. godine iznosila 57,2 miliona KM, što je slabiji rezultat nego u istom razdoblju 2017. godine kada je neto dobit iznosila 60,7 miliona KM.
HT Mostar, najmanji od tri vodeća telekom operatera u BiH, proteklu 2018. godinu okončao je sa ostvarenom dobiti od 2,2 miliona KM, što je za milion više nego 2017. godine. Kompanija, s 1.400 zaposlena, je u 2018. godini ostvarila prihode od 213,2 miliona KM.
Dakle, kao što se iz navedenih podataka može vidjeti M:tel koji ima oko 1.000 radnika manje od BH Telecoma ostvaruje gotovo jednak prihod i veći profit nego ova kompanija. Sve ovo jasno govori koja kompanija u ovom trenutku ima bolji model poslovanja i rezultata.
(Izvor: Akta.ba)
Stvari su posebno indikativne ako se uzme u obzir činjenica da BH Telecom godinama bilježi kontinuiran pad u poslovanju. Prema podacima iz finansijskih izvještaja, dostupnih na zvaničnoj web stranici BH Telecoma, ovo preduzeće je u 2010. godina (doba još uvijek tekuće svjetske ekonomske krize) ostvarilo neto dobit od 154,11 miliona KM, 2011. godine 150,22 miliona KM, 2012. godine 147,48 miliona KM, 2013. godine 133,15 miliona KM, 2014. godine 78,59 miliona KM, te 2015. godine 80,17 miliona KM, da bi taj broj u 2018. kako je već spomenuto, spao na 60,7 miliona KM, što će reći da je za manje od 10 godina profit ove kompanije pao je za više od dva i po puta!
Zašto tokom godina permanentno dolazi do pada prihoda i profita BH Telecoma? Iz uprave ove kompanije kao razlog najčešće navode pojavu besplatnih aplikacija poput WhatsAppa, Vibera, Skypea ili Snapchata. Tako je direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović u maju 2018. izjavio da “BH Telecom nije izgubio prihod od konkurencije, već se radi o padu tržišta, uglavnom zbog korištenja OTT (Over The Top) aplikacija, odnosno besplatnih aplikacija”.
Ako i izuzmemo činjenicu da je BH Telecom po profitu u međuvremenu postao slabiji i od konkurencije, postavlja se pitanje da li su aplikacije ključni razlog pada prihoda?
Činjenice pokazuju da je BH Telecom i cjenovno nepovoljniji od konkurencije. Prema podacima Centra za politike i upravljanje, najjeftiniji paket BH Telecoma koji podrazumijeva kablovsku televiziju sa 140 TV i 30 radio kanala, fiksni telefon, te internet sa brzinom 10+/1 Mbps i 200 MB mailbox prostora, iznosi 49 KM.
S druge strane, najjeftiniji paketi drugih telekomunikacijskih operatera koji nisu u javnom vlasništvu BiH, a posluju na njenom teritoriju, iznose, primjera radi, 42,9 KM za kablovsku televiziju sa 161 TV i 75 radio kanala, fiksnim telefonom, internetom brzine 40/4 Mbps i 500 MB mailbox prostora, te 38,25 KM za kablovsku televiziju sa 188 TV kanala, fiksnim telefonom te internetom brzine 5/0,5 Mbps (Tabela 1). Navedeni podaci ukazuju na to da su cijene usluga i obim servisa u FBiH povoljniji kod konkurenata.
| TELEKOM OPERATER | BH TELECOM | KONKURENT 1 | KONKURENT 2 |
| Broj kanala kablovske televizije | 140 TV i 30 radio | 161 TV i 75 radio | 188 TV |
| Fiksna telefonija | |||
| (uključeni besplatni razgovori) | DA (neograničeno) | DA (neograničeno) | DA (300 minuta) |
| Brzina interneta (Mb/s) | 10+/1 | 40/4 | 5/0,5 |
| Mailbox (u MB) | 200 | 500 | / |
| Cijena | 49 KM | 42,9 | 38,25 |
Mobilne komunikacije se mijenjaju kako zahtjevi korisnika mobilnih usluga postaju veći. Javni telekomi nisu prepoznali razvoj tehnologije kao novu realnost i priliku za ostvarivanje profita, te je do nedavno izostao adekvatan odgovor prilagođavanjem pretplatničkih paketa ovim okolnostima i već stvorenim potrebama korisnika. To se moglo postići mnogo ranijim uključivanjem brzog mobilnog interneta u pretplatničke pakete, snižavanjem cijena tradicionalnih usluga uključivajući ih kao dio paketa uz mobilni internet, te ponudom mobilnih uređaja pod povoljnim uslovima.
UBRZATI RAZVOJ TEHNOLOGIJE
Fiksne komunikacije u eri mobilnih telefona stanovništvo koristi uglavnom za razonodu, te je uz IPTV trebalo ponuditi nove usluge koje generiraju promet, poput „pay per view“ videoteke sa premium sadržajem, u čemu javni telekomi još uvijek drastično zaostaju za privatnom konkurencijom.
S druge strane, poslovni korisnici i dalje koriste fiksni telefon kao nužan poslovni alat, te je za tu kategoriju korisnika bilo potrebno mnogo ranije napraviti konkurentnije pakete, kombinujući fiksnu i mobilnu telefoniju, mobilni i DSL internet i poslovna softverska rješenja, kako bi se zadržali postojeći i privukli novi poslovni korisnici.
Postavlja se pitanje u kojoj mjeri se javni telekom operateri mogu adekvatno prilagoditi brzim promjenama u industriji, naročito u smislu efikasnosti poslovanja, širenja tržišta u zemlji i inostranstvu, razvoja tehnologije i kapaciteta da se nose sa globalnim telekomunikacijskim gigantima.
Podaci koje su javnosti prezentovale Poslovne novine, o omjeru prosječne plate i prihoda po radniku ukazuju na lošu efikasnost u poslovanju javnih operatera. Tako je u 2017. godini u BH Telecomu na prihode po jednom radniku na platu otpadalo 24,3%, u HT Eronetu 24,5%, dok je taj postotak u operaterima koji nisu u javnom vlasništvu BiH 16,7% (M:tel), odnosno 10% (Telemach).
Kako navodi Centar za politke i upravljanje u svom istraživanju iz juna 2018., javni operateri su prevashodno branili dominantnu poziciju na domaćem tržištu, što u fiksnim komunikacijama nisu u potpunosti uspjeli. Kada je riječ o mobilnim komunikacijama, ne samo da nisu uspjeli izaći na strana tržišta, već nisu uspjeli ni povećati poslovanje u onim dijelovima BiH u kojima drugi operateri tradicionalno imaju primat.
UVOĐENJE 4G MREŽE
Četvrta generacija mobilnih komunikacija ili 4G tehnologija je globalni i regionalno standard, međutim, zbog kašnjenja sa procesom digitalizacije za koje je nadležno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, u našoj zemlji je uvedena tek u maju ove godine.
Uprava BH Telecoma godinama je tvrdila da je spremna za uvođenje četvrte generacije mobilnih komunikacija, ali da su ih kočile adminstrativne barijere. Isti je slučaj, čini se, bio i sa druga dva velika operatera u BiH. Administrativna barijera koja je onemogućila ranije uvođenje 4G mreže jeste vezivanje ovog procesa sa procesom digitalizacije, za što je nadležno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Od nedavnog uvođenja 4G mreže najviše koristi imaju građani kao krajnji konzumenti, koji će dobiti priliku za korištenje novih, bržih i kvalitetnijih usluga. Nova generacija mreže donosi novu brzinu prenosa podataka, nove metode prenosa, novu pristupnu tehnologiju za internet, te veći kvalitet usluga i zaštite. 4G mreže je od maja uvedena širom BiH, a planirano je da do marta 2020. pokriva 60% teritorija BiH.
Pozitivni efekti uvođenja 4G mreže na područuju BiH primjetni su i s obzirom na napredak za 59. pozicija na Globalnom indeksu brzine interneta od njenog uspostavljanja. Naime, prije uspostavljanja 4G mreže BiH je zauzimala 102. poziciju, dok danas zauzima 42. poziciju. Ipak, BH Telecom nije prvi započeo s uvođenjem 4G infrastrukture, to je učinio MTel, pa ni uvođenje brzog mobilnog internet nije moglo biti iskorišteno kao adut za privlačenja novih korisnika.
Najveći dio tržišta u BiH zauzimaju BH Telecom i HT Eronet koji su u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, te M:tel, koji je u većinskom vlasništvu srbijanskog MTS-a. Prava tržišna utakmica de facto ne postoji, a konkurencija je neuporediva sa tržištima susjednih zemalja.
BUDUĆNOST TELEKOM OPERATERA
Ipak, rast upotrebe aplikacija kao i etabliranje privatnih kablovskih operatera već su ozbiljno uzdrmali poslovanje tri vodeća telekom operatera.
Također, uzevši u obzir da Deutsche Telekom (T-com) preko svojih kćerki kompanija dugo pretenduje da postane vlasnik srbijanskog MTS-a, te s obzirom da kćerke kompanije T-coma već posjeduju 49,9% dionica i većinu u upravi HT Eroneta, postoji velika mogućnost da bi se BH Telecom mogao naći sam u utakmici protiv mnogo snažnijeg, tehnološki razvijenijeg i finansijski jačeg protivnika, što bi za rezultat moglo imati gotovo siguran tržišno poraz već neefikasne kompanije, ali i faktičku monopolizaciju bh. telekomunikacijskog tržišta, što bi bio ozbiljan problem za stanovništvo i privredu.
Foto: Sjedište Deutsche Telekoma
Iako javni telekom operateri, u prvom redu M:tel i BH Telecom još uvijek posluju pozitivno i bilježe protife koji se mjere u desetinama miliona KM, treba uzeti u obzir da, prije svega BH Telecom, već godinama ima značajan pad kako prihoda, tako i dobiti, a samim tim naglo pada i vrijednost kompanije, dok Eronet ima višestruko niže prihode. Stoga bi se i bez zaoštravanja konkurencije, ukoliko se adekvatno ne prilagode, mogli naći u ozbiljnim finansijskim problemima, kao i brojna javna preduzeća prije njih.
Centar za politike i upravljanje navodi da prilikom izvršenja “finanijske i operativne vrijednosti”, odnosno due diligence za BH Telecoma i HT Eroneta u izvještaju koji je dostavljen u decembru 2018., u pogledu potencijalnih strateških rješenja za BH Telecom naglašeno je da postoji pet opcija: 1) nastavak postojećeg poslovanja, 2) provođenje programa troškovne efikasnosti bez smanjenja zaposlenika, 3) restruktuiranje, 4) privatizacija, 5) restruktuiranje i privatizacija. Ključni zaključci su da u BH Telecomu postoji potreba za rastom prihoda i operativne marže, bolje iskorištenje imovine, te optimiziranje ulaganja u tehnologiju, a sve u cilju povećanja konkurentnosti poslovanja.
Za HT Mostar se kao rješenje predlažu tri opcije: 1) poboljšanje samostalne učinkovitosti, 2) konsolidacija i 3) privatizacija većinskog udjela – samostalna ili kombinirana. Ključni nalazi u oblasti komercijalne dubinske procjene sa stanovišta vrijednosti za dioničare uključuju potrebe za dostizanje ekonomije obima i povećanje efikasnosti poslovanja.
Koje god rješenje da se izabere, jasno je da uz dosadašnje trendove najveći javni telekom operateri idu poslovnom stranputicom, te bi stoga i političke stranke trebale imati jasan plan po pitanju biranja optimalnog rješenja za buduće poslovanje telekom operatera.
——————————————————————————————————
Tekst je podržan kroz ACTION SEE projekat koji provodi Metamorphosis fondacija za internet i društvo, u partnerstvu sa Westminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centrom za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženjem građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo sa Kosova i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Stavovi sadržani u ovom tekstu su isključiva odgovornost Liberalnog foruma BiH i InfoRadara i ne odražavaju stavove Evropske unije.
