Istraživački tim Inforadara
Danas u 14 sati zakazana je sjednica Vijeća ministara BiH. Dvije su tačke dnevnog reda: budžet i prelevmani. Međutim, Inforadar iz izvora bliskih Vijeću ministara saznaje da će ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac doći sa šokantnim prijedlogom – nametanjem carinske stope od 10% i prelevmana od 2,5 KM po 1kg mesa na uvoz iz EU.
Ovakav status planiran je kao mjera ograničenog karaktera i trajao bi 200 dana. Prema pouzdanim saznanjima Inforadara, reakcije Evropske komisije na ovakav smišljen prijedlog bile bi veoma oštre, dosad neviđene.
Suština je da ovo nije ekonomski već isključivo politički paket kojim Košarac otvara vrata za uvoz iz Republike Srbije. Naime, ove „zaštitne“ mjere su protivne svim dosadašnjim sporazumima i obavezama koje je BiH preuzela i potpisala sa EU u harmoniziranju trgovačkih politika koje su značile obostrano ukidanje carina.
POGODOVANJE SRBIJI
U slučaju da se carine i dodatni prelevmani uvode samo na sirovine i meso koje potiču iz zemalja EU, a znajući da naša sadašnja proizvodnja dostupnim izvještajima ne pokriva ni 30% potreba u mesu, jasno je da ovakve jednostrane mjere pogoduju drugim izvoznicima koji nisu članice EU, u ovom slučaju prevashodno Srbiji. S druge strane, ovakvim potezom BiH pokazuje Briselu da se udaljavamo od namjere bilo kakvog članstva u bliskoj budućnosti.
Košarac: Tek će da bude otkriveno šta je u pozadini namjere pogodovanja Srbiji
Saznajemo i to da će ministri, ako se u međuvremene ne desi nešto nepredviđeno, morati glasati za Košarčev prijedlog i pogodovanje Srbiji kako bi barem privremeno spriječili ekonomsku katastrofu u peradarstvu BiH koju, doslovno i namjerno, već dvije godine izazivaju upravo Košarac sa svojim Ministarstvom, odnosno Ured za veterinarstvo BiH.
Riječ je o obustavi izvoza životinja i hrane u EU što izaziva ogromne ekonomske posljedice za peradarsku industriju u BiH. Napominjemo da je usljed pandemije koronavirusa proizvodnja u ovom sektoru opala za 20 posto i izvoz je jedina mogućnost za njegovu revitalizaciju jer su veliki proizvođači ostali bez subvencija. U domaćem peradarstvu uposleno je i 20.000 ljudi koji će, sasvim sigurno, ukoliko se ne riješi sporna dozvola ostati bez posla.
Ovo je najbolji primjer nekompetentnosti nadležnih institucija BiH i nečasne namjere ministra Košaraca koji svjesno ne žele da ispune obaveze iz Sporazuma o izvozu potpisanog sa Uredom za hranu i veterinarstvo EU (EU FVO) i obavezujećeg Akcionog plana.
Foto: Faksimil Akcionog plana koji je samo preuzelo i na njega se obavezalo Ministarstvo
Obaveza iz ovog dokumenta se odnosi na redovno godišnje provođenje inter-laboratorijskog testiranja za dvije značajne bolesti peradi. To su Newcastle oboljenje (atipična kuga peradi) i Aviarna influenca (ptičija gripa).
Rezultati testiranja moraju se unositi u izvještaje koji se prosljeđuju u Brisel u evropski Ured za veterinarstvo i hranu, što Ured za veterinastvo BiH i Košarčevo Ministarstvo već dvije godine ne rade.
U međuvremenu, Ured za veterinarstvo je već dva puta, umjesto sistemskog rješevanja problema, od EU FVO tražio produženje roka za dobijanje rezultata testiranja. U posljednjem odgovoru iz Brisela preciziran je rok 31. mart 2021. Napominjemo da je sama BiH odredila rokove i plan provođenja obaveza iz Akcionog plana. I potpuno se oglušila na preuzete obaveze, sve do prošlog petka.
Naime, prije šest dana uputili ista pitanja na adrese Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Delegaciji EU u BiH. Košarčevo ministarstvo, očekivano, na naša pitanja nije odgovorilo dok smo, u međuvremenu, dobili odgovor samo iz sarajevskog Ureda EU.
„BiH je od 2019. uvrštena na listu trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz mesa peradi i proizvoda od peradi u EU. Ovoj odluci je prethodila inspekcijska misija EU u maju i oktobru 2018., koja je izvršila procjenu sistema kontrola u bh. sektoru peradarstva za mogući izvoz u EU, a nakon čega su završene relevantne procedure, te su institucije BiH sačinile Akcioni plan kao odgovor na date preporuke. Provedbu Akcionog plana BiH pomno prate relevantne službe Evropske komisije koje su u redovnom kontaktu sa bh. vlastima.“
UZBUNA NAKON PITANJA „INFORADARA“
Sam ovaj odgovor ukazao je na mnogo veću ozbiljnost problema nego što smo, počevši istraživati ovu aferu, pretpostavili. Dakle, kompletan monitoring prebačen na glavni ured u Briselu jer po tom pitanju u međuvremenu nadležne institucije BiH nisu ništa uradile.
Interesantno je da se nakon upita Inforadara, uvidjevši da radimo ovu priču, ekspresno – a nakon dugogodišnjeg razvlačenja problema – šef Kooperacije pri Delegaciji EU u BiH Richard Masa sastao sa Košarcem, te su zvanično potvrdili da „ne raspolažu zvaničnim aktima i informacijama o obustavi izvoza pilećeg mesa i jaja za preradu u EU“. Osim toga naglasili su da će se problem testiranja obavljati u referentnim laborotorijama i u skladu sa propisima.
Dakle, ovaj sastanak je tek puko bacanje prašine u oči, a apele peradara Košarac je nazvao spekulacijama. I on i Masa su potpuno ignorisali posljednju posjetu EU inspektora za provjeru stanja u peradarskom sektoru, po našem zahtjevu za odobrenje izvoza mesa i prozivoda od peradi u EU, iz maja 2018. Ključni zaključak inspekcije je bio da je organizacija i legislativa u BiH, po pitanju predmeta kontrole, jednaka onoj u EU, što je bilo presudno za odobrenje izvoza peradi i proizvoda u EU.
Jedan od mnogobrojnih uvjeta za izvoz u EU je postojanje funkcionalne, kompetentne i visokoprofesionalne referentne laboratorije za kontrolu bolesti životinja. U složenim državnim sistemima, često je sistem referetnih laboratorija decentraliziran, gdje se određena laboratorija određuje kao referetna za više sličnih bolesti, i takav sistem je primijenjen i u BiH. Naša država nema centralnu veterinarsku laboratoriju za kontrolu bolesti, a što bi bilo logično obzirom na naše resurse i veličinu.
U BiH se kontrola bolesti provodi kroz više ovlaštenih veterinarskih laboratorija kojima upravljaju entiteti i kantoni u Federaciji. Vijeće ministara BiH je još 2005. godine postojeći sistem regulisalo Odlukom o uslovima koje moraju ispunjavati referentni veterinarski dijagnostički laborotorij (Sl. novine 25/04 i 43/09).
Foto: Faksimil dijela Odluke Vijeća ministara
Po pitanju kontrole bolesti peradi, EU inspekcija je konstatovala da se procedure u slučaju pojave bolesti (Slučaj ptičije gripe u Prijedoru i Sarajevu u 2017. godini) provode korektno i po propisima i da je nacionalna referenta laboratorija (Veterinarski fakultet Sarajevo) kompetenta, kao i da je nalaze potvrdila u EU referetnoj laboratoriji. Međutim, istovremeno su konstatovali i određene nedostatke u postojećim procedurama, a naročito nedostatak efikasnog plana monitoringa dvije važne bolesti u peradarstvu.
Konačno, EU je dala preporuku da bh. sistem zadovoljava uslove za izvoz mesa peradi, jaja i proizvoda u EU, ali je istovremeno ostavila zadaću bh. vlastima da u narednom periodu, što znači odmah, riješe pitanja finansiranja referetne laboratorije te nacionalnog programa kontrole za dvije važne bolesti peradi. Naše vlasti to nikada nisu uradile.
Poznato je da je peradarstvo u Federaciji BiH razvijenije nego u Republici Srpskoj, i ako stane izvoz mnogo veće štete će nastati u Federaciji, što upućuje na tromi, neučinkoviti i politički usmjeren Ured za veterinarstvo BiH. Ovaj je Ured, prema raspodjeli pozicija, uglavnom pripadao strankama iz RS-a. Međutim njihovu politiku je godinama direktno podržavala i SDA, jer se preko svojih kadrova u institucijama države odrekla bilo kakvog uvida i kontrole u ovom važnom sektoru.
HOĆE LI BIH BITI SKINUTA S LISTE IZVOZNIKA U EU
Nakon što je nedavno istekao mandat višegodišnjem direktoru Ljubomiru Kalabi, namjera je da SNSD-ov kadar nastavi upravljati ovom institucijom koja je, upravo zbog njene važnosti u vanjskoj trgovini, osnovana još davne 2000. kao jedna od prvih državnih institucija. Iz fotografija ispod najbolje se vidi koliko je pasivan odnos Ureda za veterinarstvo i Ministarstva vanjske trgovine prema EU standardima.
Foto: Faksimil izvještaja inspekcije EU za tri države regije
Ovo su nalazi inspekcijske posjete EU BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Oni pokazuju koliko je BiH spora, pasivna i neučinkovita u evropskim procesima u ovoj oblasti.
Nakon svega domaći stručnjaci ne vjeruju da će nadležne evropske institucije našu zemlju zadržati na listi zemalja koje mogu izvoziti u EU. Podsjećaju da su tokom inspekcije sektora za mlijeko naše vlasti obećale provesti novi popis životinja, a za perad smo obećali riješiti finansiranje nacionalne referentne laboratotrije i provoditi kontrole za dvije bolesti. Od svih naših obećanja – ništa nije urađeno. Stoga će posljedice biti višestruke.
Naše vlasti dovele su i do toga da domaći proizvođači nemaju pristup drugim tržištima dok otvaramo naše tržište za plasman tuđim proizvodima, čime se potpuno urušava domaća proizvodnja. Umjesto da ojačamo sistem veterinarskih kontrola i spriječimo da BiH postane lager jefitnih viškova proizvoda iz inostranstva, Košarac i njegovo ministartsvo posežu za mjerom nametanja carinskih stopa na uvoz iz EU, koja će imati kratkotrajni učinak. Istovremeno se omogućavaju manipulacije carinskim deklaracijama i ilegalnom uvozu, za što je bilo niz primjera u prošlosti.
Jedan od primjera je malo poznat bh. javnosti, a to je da Perutnina Ptuj nije više slovenačka kompanija. Naime, 2018. ukrajinska grupacija MHP kupila je Perutninu Ptuj od Slovenske industrije jekla (Slovenačka industrija čelika), koja na tržištu BiH posluje putem dvije kompanije: Perutnine Ptuj – S doo Srbac, koja se bavi uzgojem sirovina i proizvodnjom pilećeg mesa, te Perutnine Ptuj-BH doo Breza, koja se bavi proizvodnjom asortimana pilećih prerađevina.
Firma iz Srbca je najveći proizvođač peradarskih proizvoda u Republici Srpskoj. Tako ova strana kompanija sa razvijenim tržištem skoro potpuno guši ostale proizvođače u ovom entitetu.
„Ako se na današnjoj sjednici ne riješi pitanje testiranja i izvještaj ne bude dostavljen do zadanog roka, odobreni bh. veliki izvoznici industrijskih jaja i svježeg pilećeg mesa i prerađevina više neće moći izvoziti u EU“, potvrdio je za Inforadar predsjednik Koordinacijskog odbora peradara BiH Edin Jabandžić.
Prestanak izvoza u EU dodatno bi otežao funkcionisanje peradarskog sektora koji je već teško pogođen COVID-19 pandemijom.
Podsjećamo, od 1. januara ove godine, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, bh. tržište je u potpunosti otvoreno za peradarske proizvode iz EU.
