Istraživački tim Inforadara
Tačno prije dvije godine Vlada Federacije je na prijedlog ministra energetike, rudarstva i industrije Nermina Džindića usvojila Zaključak 955/19 koji nije utemeljen ni u jednom državnom ili entitetskom zakonu iz sektora energije.
Ovim aktom u potpunosti je zanemareno zakonodavstvo u oblasti izgradnje, priključenja i podsticanja proizvodnje iz objekata koji električnu energije prave koristeći obnovljive izvore energije (OIE), a koji se odnose na postrojenja velikih vjetroelektrana i solarne energije.
Foto: Faksimil Zaključka Vlade FBiH od 22. avgusta 2019. godine
U posljednje vrijeme javnosti se iz ovog Ministarstva učestalo šalju informacije o pripremi novog Zakona o korištenju OIE. Ministar Džindić se uveliko trudi da javnosti objasni kako će tim zakonom biti „uobzireni prosumeri“, odnosno krajnji kupci električne energije koji mogu sami sebi proizvoditi struju.
Džindić je ovo naglasio u sklopu „svoje zabrinutosti“ time da će Federacija BiH biti u problemima kad se postojeći termoblokovi zatvore (radi isticanja roka trajanja), prije svega Blok 7 u Temoelektrani Tuzla, navodeći da nema zamjenskih blokova.
ŠTO MANJE JAVNO I NETRANSPARENTNIJE
Dakle, resorni ministar predviđa skoru nestašicu električne energije u FBiH, odnosno probleme sa nabavkom električne energije jer se postojeći termoblokovi gase.
I tu se stručnjaci s ministrom slažu da ako Džindić probleme nedostajuće struje misli riješiti proizvodnjom električne energije iz postrojenja prosumera, ali onih privilegovanih, pred privredom i građanima je nastupajući crni scenarij.
Naime, na proizvodnju postrojenja prosumera, čak i kada većina kuća u BiH na krovovima bude imala solarne panele (a dotad ćemo se još načekati), neće otpadati više od nekoliko procenata ukupno proizvedene električne energije u BiH. Stručnjaci upozoravaju da oni neće moći zamjeniti termoblokove, i to je Džindiću veoma dobro poznato.
Jednako mu je poznato da u odsustvu proizvodnje iz termoblokova nedostajuća električna energija može biti proizvedena isključivo iz velikih postrojenja koja koriste vjetar i sunce. Ranije je planirano da će se u BiH graditi postrojenja od po hiljadu megawata te da će električna energija iz ovih postrojenja biti jeftinija nego iz Bloka 7.
Foto: Jedna od vjetroelektrana u FBiH i ministar Džindić
I tu je ključ cijele priče.
Izvori Inforadara iz struke upozoravaju da će jeftinija struja biti samo pod jednim uslovom. A to podrazumijeva da postrojenja koja će biti građena i od kojih će se otkupljivati električna energija za potrebe FBiH budu odabrana na javnim i transparentno organizovanim aukcijama.
Međutim, ministar se jako trudi da ove aukcije budu što manje javne i potpuno netransparentne.
Džindić čini sve da već sada, najmanje pola godine prije stupanja na snagu novog zakona o korištenju OIE, stvori uslove po kojima se na aukcije mogu javiti samo oni kojima on da „prethodnu saglasnost“ na priključenje na prenosnu mrežu. A nadležnost izdavanja ove Prethodne saglasnosti Džindić je dao sam sebi na način da je Vladi FBiH predložio a Vlada usvojila Zaključak 955/19.
Foto: Faksimil liste izdatih Prethodnih saglasnosti
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sanela Klarić za Inforadar ističe:
„Ovaj sastav Vlade FBiH ne odražava većinu u Parlamentu u sazivu koji su građani izabrali na izborima 2018., i to je vlada čiji je legitimitet u najmanju ruku upitan. Valjda u skladu sa tim u svom radu, kada nema zakonsku osnovu za postupanje ne libi se da sama sebi proširi nadležnosti bez da o tome i obavijesti Parlament FBiH, a kamoli da zatraži dozvolu za to u vidu izmjena i dopuna zakona koji regulišu oblasti koje želi tretirati. Za to proširenje sopstvenih nadležnosti, veoma često, bez imalo ustručavanja, koristi mehanizme donošenja Zaključaka i Uredbi koji ne moraju biti potvrđeni kroz proceduru raspravljanja i glasanja u Parlamentu FBiH, na način kako smatra da joj je potrebno. Ove akte donosi isključivo na temelju člana 19. Zakona o Vladi FBiH, što je rupa u zakonu“, ističe Klarićeva.
NEMA PROSTORA ZA “UGRADNJU”
Kako u zakonima BiH/FBiH nepostojeći pravni akt Džindić namjerava iskoristiti?
Naime, u Evropi je trenutno cijena električna energija iz vjetroelektrana na tržištu ispod 60 €/MWh. Ako se proizvođaču dugogodišnjim ugovorom osigura obavezan otkup sve proizvedene električne energije, onda je proizvođač spušta tu cijenu i više od 10%, pa se na aukcijama u Evropi danas, nerijetko, mogu nabaviti velike količine ovakve struje po cijenama od 54 €/MWh.
Mnogi evropski investitori su već bili u BiH, pokušavajući pronaći zainteresovane državne, entitetske ili zvaničnike nižih nivoa vlasti kako bi predstavili svoje vizije, uglavnom pominjući ovaj raspon cijena (54-60 €).
Kroz lobiranje i prema bh. zvaničnicima pokušavali su da ukažu kako je je sve „izuzetno jeftino“ i da time štite građane i privredu u BiH.
Međutim, nisu imali uspjeha. Naši izvori navode da razlog leži u činjenici da ove cijene ne osiguravaju prostor za „ugradnju“ onih koji o tome odlučuju, kako je to do sada uvijek bilo uobičajeno, a što se vidi po cijenama po kilometru autoputa do sada aktuelnog Tunela Hranjen.
Dakle, da bi se stvorio „prostor za ugradnju“, cijene postignute na aukciji moraju biti više, možda ne baš 91 €/MWh kao u slučaju jedne crnogorske vjetroelektrane (a što je zaprepastilo poslovni svijet u Evropi), ali moraju biti barem na nivou sada aktuelne garantovane cijene koju je formirao FERK (Regulatorna komisija za el. energiju u FBiH), a koja je oko 75 €/MWh. I tu bi bilo „prostora“ za sve.
Međutim, kako osigurati da cijena od 75€ bude najniža ponuda kada se već zna da postoje mnogi koji bi ponudili i do 20 € manju cijenu?
Naši izvori navode da tu na scenu stupa Džindić, koji će, kako upozoravaju, kroz novi zakon obezbjediti da uslov pristupa aukciji bude upravo njegov akt „Prethodna saglasnost“, čije izdavanje je sam sebi dao u nadležnost putem Zaključka 955/19. Ovo može uraditi direktno, jer baš on dostavlja Vladi FBiH prijedloge i nacrte, ili putem naručenog amandmana prije glasanja o prijedlogu ovog zakona.
Na taj se način krug se zatvara.
Upravo radi ovoga ministar Džindić nigdje ne pominje aukcije kad upozorava na buduće probleme elektrosektora u FBiH, odnosno buduće nedostajanje količina električne energije koje su do sada proizvodile termoelektrane. Upravo iz tih razloga važno je da ovaj proces animira profesionalne i stručne osobe, koje ne kontrolira politika.
Foto: Faksimil liste izdatih dozvola za vjetroelektrane
„S druge strane, poznato mi je da je u pripremi potpuno novi zakon o korištenju OIE, koji pripremaju nezavisni stručnjaci. On se radi na podlozi koju je pripremio GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH) koji od 1995. djeluje u BiH u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Tekst ove podloge je ocijenjen kao odličan i od strane stručne zajednice i od strane Energetske zajednice JIE iz Beča. Naravno, neke detalje treba popraviti, uvijek može bolje“, kaže za Inforadar Klarić i dodaje da taj novi zakon predviđa aukcije za dodjelu podsticaja velikim postrojenjima.
„Aukcija će, dakle, obezbjediti da podsticaj dobiju najizgledniji projekti koji ponude najnižu cijenu za proizvedenu električne energije. Time FBiH dobija najjeftiniju obnovljivu energiju, a građani BiH transparentnost u odlučivanju gdje njihov novac ide. Ne zaboravite da se ovaj novac skuplja sa računa građana FBiH, jednako kao i privrede u FBiH“, upozorava Klarić.
Klarić: Federacija će biti izložena sudskim tužbama međunarodnih investitora
Klarićeva takođe pojašnjava da nije isto podsticati po aukciranim niskim cijenama punih 12 godina, i po administrativno određenim cijenama koje su posljednjih pet do šest godina bile najviše u Evropi.
Dakle, ukoliko Vlada FBiH jako brzo ne poništi vlastiti Zaključak kojim ministar Džindić, praktično diskreciono, daje Prethodnu saglasnost za priključenje na mrežu, onda ove aukcije neće imati nikakvog smisla.
„U tom slučaju na aukciju se neće moći javiti niko ko nema ovo rješenje, a ono ne postoji ni u jednom zakonu FBiH. To je katastrofalno. To će Federaciju izložiti takvim sudskim tužbama međunarodnih investitora i toga ministar Džindić, jednako kao i cijela Vlada, moraju biti svjesni. Zato ih pozivam da navedeni zaključak ponište što prije“, poručuje Klarić.
Istražujući ovu priču, Inforadar je pitanja u kojima smo tražili odgovore poslao i predsjedniku Odbora za energetiku Parlamenta FBiH Bahrudinu Šariću, kao i samom ministru energetike u Vladi FBiH Nerminu Džindiću.
Treba li naglasiti da odgovore od ministra nismo dobili, ali se nekoliko dana nakon naših pitanja desila interesantna stvar; naime, Džindić je u naglašeno PR intervjuu za jedan komercijalni bh. portal govorio upravo na temu OIE.
