Brčko distrikt je prvi dio Bosne i Hercegovine u kojem je donesen Zakon o sprječavanju sukoba interesa usklađen sa modernim evropskim zakonodavstvom, a kojeg su bh.entiteti tek nedavno usvojili. Stupio je na snagu 10. aprila 2021. godine, a Komisija za odlučivanje o sukobu interesa formirana je 16.06.2021. godine. Ima dosta širok spektar nadležnosti, a njena uloga je prije svega da pruži transparentnost vezanu za nosioce javne funkcije, njihovu imovinu, ponašanje, radnje, navodi u intervjuu za InfoRadar Admira Mujić, predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH tokom 2023. godine pokrenula je 75 postupaka protiv nosilaca javnih funkcija u Distriktu zbog kršenja odredbi zakona po raznim osnovama. Mujić je dodala da su u 44 slučaja izrečene sankcije u kojim je 28 funkcionera kažnjeno opomenom, 13 sankcionisano obustavljanjem dijela naknade, po jedno lice novčanom kaznom od 1.000, 3.000 i 4.500 KM te jednim prijedlogom za razrješenje s javne funkcije.
Možete li nam reći nešto više o zakonskim propisima koji reguliraju rad Komisije i kako se oni primjenjuju u praksi?
MUJIĆ: Ovo je Zakon na kojem je sada insistirala Evropska unija u okviru nastavka procesa pridruživanja. On ima te moderne sisteme i standarde uređenja ponašanja prava, obaveza i odgovornosti nosilaca javne funkcije. On je kod nas primjenjiv već tri godine, a entiteti su ga sad tek dobili u ovoj formi u kojoj ga imamo mi. Zakon je dosta moderan, propisuje niz kako zabrana, tako ograničenja, obaveza i transparentnosti koja omogućava građanima da imaju uvid u imovinske kartone nosilaca javne funkcije, u sve njihove prihode. Inače, onemogućavanje obavljanja dvije funkcije, sve to u ostalim dijelovima BiH još uvijek postoji, a mi smo kroz ovaj svoj rad u prethodnom periodu sve te nepravilnosti koje smo uočili prilikom kontrola tih izvještaja već otklonili, sada se bavimo dubljim istraživanjem eventualnih povreda odredaba Zakona odnosno sukoba interesa.
Možete li navesti neke konkretne primjere izrečenih sankcija?
MUJIĆ: Gradonačelnik je imao situaciju da je bio poslanik u Skupštini i imao je svoju ordinaciju u kojoj je on bio vlasnik i nije ugovorom prenio ta upravljačka prava. Tako da smo mi otprilike kao što smo i kod ostalih nosilaca javne funkcije njemu ostavili rok u kojem je to morao uraditi. On je u međuvremenu s pozicije zastupnika prešao na poziciju gradonačelnika i uradio je zaista sve ono kako smo mi naložili, i mislim da smo ga kaznili obustavom dijela plate, sad ne mogu vam tačno reći u kojem iznosu, ali u rasponu od 10-40% u svakom slučaju. Imali smo na početku anonimnu prijavu nespojivosti funkcija između glavnog revizora i njenog supruga koji je bio u Javnoj zdravstvenoj ustanovi u Upravnom odboru, pa smo i to sankcionisali novčanom kaznom od 3 hiljade KM, naložili smo da neko od njih mora da da ostavku na tu poziciju pa je gospodin suprug podnio ostavku. Isto tako imali smo poslanika u Skupštini, a majka je bila isto u upravnom odboru pa smo i tu izrekli novčanu sankciju, i naložili smo da neko od njih mora odstupiti od pozicije pa je u ovom slučaju to uradila majka. Samo kod ovog jednog slučaja imali smo prijedlog za razrješenje s javne funkcije, u tom slučaju u međuvremenu, kada smo mi uputili taj prijedlog ka Skupštini, onda je taj nosilac javne funkcije podnio ostavku na tu poziciju. Radilo se o osobi koja je u Pravosudnoj komisiji iz reda građana.
Da li postoji saradnja sa drugim institucijama i kako to funkcioniše?
MUJIĆ: Mi imamo najpribližniji Zakon Hrvatskoj, njihov je mnogo ranije donesen nego naš, i onda smo nekako vidjeli da s njima imamo najviše dodirnih tačaka i tako neku saradnju kvalitetniju smo uspostavili i održavamo s njima. Što se tiče drugih uopšte organa i institucija, mi prilikom provjere podataka iz izvještaja imamo jako mnogo kontakta sa raznim organima, institucijama, pravnim licima koja posjeduju neke evidenicije, i onda nam dostavljaju podatke koji su nama potrebni. Dobijanje informacija iz njihovih evidencija nekad traje kraće, nekad duže, ali u suštini dobar je to kontakt i dobro sarađujemo sa svima.
Postoje li neke prepreke, izazovi u radu s kojima se suočavate?
MUJIĆ: Trenutno smo na nekom problemu vezano za provjere podataka koje tražimo od banaka, neke nam dostavljaju te podatke, neke ne dostavljaju, zahtijevaju saglasnost nosilaca javnih funkcija vezano za dostavu podataka, da bi nam oni pružili. Tu smo sad malo u raznim razgovorima i pokušavanju pronalaska rješenja sa agencijama za bankarstvo entiteta, tako da nadamo se da ćemo i taj problem prevazići. Naš Zakon je koncipiran tako da je transparentnost bitna stavka pa prema tome i sam Zakon kaže da je zabranjeno nosiocu javne funkcije da ne dozvoli uvid u njegovo finansijsko poslovanje, a računi su naravno njegovo finansijsko poslovanje. U budućem vremenskom periodu ćemo raditi na pronalaženju najadekvatnijeg rješenja za ove situacije.
Kako Komisija radi na educiranju javnosti o važnosti sprječavanja sukoba interesa i promoviranju transparentnosti?
MUJIĆ: Mi imamo stranicu Komisije gdje sva naša rješenja i zaključci budu objavljeni. To je obaveza propisana Zakonom. Osim Zakona, Komisija koristi i Poslovnik o radu i ima Odluku kojom je uređen sadržaj o načinu vođenja jedinstvenog registra javnih funkcija, nosilaca javne funkcije i imovine nosilaca javne funkcije. Ta transparentnost osim što mogu vidjeti rješenja i zaključke, ogleda se u tome što su svi ovi registri javni. Registar imovine je javan na našoj stranici i uvijek mogu pogledati. Popularno je nazvan imovinski karton gdje mogu uvijek vidjeti za bilo kojeg nosioca javne funkcije sa područja Brčko distrikta šta on ima, koje nekretnine, koja novčana sredstva, koje udjele članova porodičnog domaćinstva, njihove prihode, njihovu imovinu, pokretnu i nepokretnu. U tom dijelu samo moramo prikriti neke podatke kako je to propisao član 22, recimo nećete objaviti registarske oznake, broj žiro računa, ali ćete napisati koja su to novčana sredstva. Mi držimo edukacije njima pa ih i kroz to upoznajemo da je ovo jedna sasvim drugačija vrsta zakona i transparentnost u mnogome je šira i ne možemo baš u svemu da se pridržavamo Zakona o zaštiti ličnih podataka. Ako vi ne želite da se vaša štednja vidi, vaše nekretnine, onda nemojte biti nosilac javne funkcije.
