Kada se pomene Državna agencija za istragu i zaštitu (SIPA), većina odmah pomisli na činjenicu da ova važna institucija trenutno funkcioniše bez imenovanog direktora. Ipak, to nije jedini ni najveći izazov s kojim se suočava. Pravi problemi leže dublje – unutar same agencije i svakodnevice njenih uposlenika. Nedostatak kadra, niske plate, izostanak sistematskih zdravstvenih pregleda, kao i zastarjela oprema, samo su neki od brojnih izazova koji otežavaju rad službenicima SIPA-e. O stvarnom stanju unutar ove agencije i borbi za prava uposlenih, razgovarali smo s predsjednikom Sindikata SIPA-e, Edinom Kahrimanovićem.
Od početka godine SIPA je u fokusu nakon što je Milorad Dodik potpisao akt kojim se zabranjuje rad SIPA-e na području Republike Srpske. Kako je ta situacija uticala na uposlenike?
KAHRIMANOVIĆ: SIPA je u fokusu uvijek, međutim tačno je da su dešavanja od marta mjeseca na ovamo djelimično narušila integritet Agencije i stvorila određeni pritisak zbog poziva kolegama koji imaju prebivalište na području Republike Srpske da pređu u MUP RS odnosno prijetnjama da će biti uhapšeni ako budu radili svoj posao. Međutim, obzirom da se radi o profesionalcima svi su te pritiske podnijeli dostojanstveno i na “nogama” kako bi se reklo te nastavili obavljati svoje poslove onako kako nalaže zakon i propisane procedure. Trenutno se ne osjeća nikakav pritisak među uposlenima.
SIPA ipak učestvuje u akcijama na području Republike Srpske?
KAHRIMANOVIĆ: Na ovakva pitanja ja kao predstavnik Sindikata ne bih trebao davati odgovor ali putem javno dostupnih saopštenja možete doći do informacija o svim aktivnostima SIPA na području Bosne i Hercegovine u proteklom periodu.
Državna agencija za istragu i zaštitu funkcioniše bez direktora. Kako i da li su uposlenici dobili neka objašnjenja?
KAHRIMANOVIĆ: Nema potrebe za bilo kakvim objašnjenjima, kako sam prethodno rekao svi mi koji radimo u SIPA smo profesionalci i mogu istaći da su i u ranijem periodu jako rijetki bili kontakti istražitelja i drugih uposlenih sa direktorom. Ja kao predstavnik sindikata sam imao kontakte u skladu sa potrebom, takve kontakte ostvarujem sa rukovodiocima na koje su prenešena ovlaštenja i vjerujte nikakvih zastoja nema. Takođe, mogu istaći da od svojih članova imam informacije da svi poslovni procesi funkcionišu bez ikakvog zastoja po svim linijama rada.

Uvijek se stiče dojam da agencije na državnom nivou imaju bolje uslove, bolje plate… Kakva je situacija u praksi?
KAHRIMANOVIĆ: Na ovo pitanje mogu samo reći da su uposleni na državnom nivou ostali “zadnja rupa na svirali” i o nama su već davno prestali brinuti svi oni koji bi trebali. Svi vidite situaciju sa cijenama i svakodnevnim poskupljenjima a uposleni na državnom nivou još primaju plate u iznosu identičnom kao i početkom 2024. godine. Svi nivoi vlasti su za sve kategorije a posebno za policijske službenike uvećali primanja tokom 2024. godine a onda opet na početku 2025. godine, samo mi na državnom nivou tapkamo u mjestu. Iznos plata nije tajna. Iako je utvrđen minimalac u oba entiteta plate uposlenima na državnom nivou se isplaćuju i u iznosu koji je manji od “minimalca”. Najnižu platu imaju spremačice i njihova mjesečna plata iznosi 720,00 KM, plata administrativnog radnika sa SSS iznosi 960,00 KM dok plata državnog službenika u zvanju stručni saradnik iznosi 1.380,00 KM a u zvanju stručnog savjetnika 1.758,00 KM naravno sve bez uračunatog minulog rada pa vi sada sami ocijenite da li je jedan IT stručnjak spreman da radi za ovu platu.
Kada su u pitanju policijski službenici situacija je približno ista samo se na ove plate dodaje policijski dodatak koji iznosi 35%, tako da policijskom službeniku sa činom “policajac” plata iznosi 1.296,00 KM (SSS), mlađi inspektor (VSS) 1.863,00 KM, viši inspektor 2.373,00 KM.
Da li SIPA direktno zavisi od političkom dogovora na državnom vrhu, jer usvajanje budžeta iz godine u godinu sve duže traje?
KAHRIMANOVIĆ: Sramotno je da mi zavisimo od političkih dogovora ali vidite i sami da je tako. Budžet je preduslov za sve i za plate i za opremanje policijskih službenika.S druge strane poslednjim izmjenama Zakona o platama predviđeno je da nema povećanja osnovice za imenovane i izabrane zvaničnike zbog čega oni koji bi trebali odlučivati o budžetu očito nemaju nikakav interes da to i privedu kraju u zakonski predviđenim rokovima. Njihova plata bez dodataka za rad u kojekakvim komisijama iznosi 5.000 do 6.000 KM a da pri tome ne održe ni jednu sjednicu. Isto tako, za one koji su nakon izbora zasnovali radni odnos u institucijama, bilo bi interesantno provjeriti koiko radnih dana borave u zgradi Parlamenta. Vjerujte, postoji budžetski kalendar koji jasno propisuje rokove za svaki korak koji je potrebno preduzeti u postupku donošenja budžeta ali se niko ne osvrće na te rokove.
U nedavnom saopštenju ste naglasili da nema ni nove opreme. Pod kakvim uslovima i sa kakvom opremom radi SIPA?
KAHRIMANOVIĆ: SIPA ima regulisan smještaj za sjedište Agencije i Regionalne urede Mostar i Banja Luka, Regionalna kancelarija Sarajevo je smještena u zgradi sjedišta Agencije, međutim Regionalni ured Tuzla, Odjel za zaštitu svjedoka i Jedinica za specijalnu podršku djeluju u jako neuslovnim prostorijama.
Također, potrebno je istaći da je Vijeće ministara donijelo Pravilnik o uniformi koji propisuje nabavku uniforme za sve policijske službenike nakon kojeg ni jedan policijski službenik SIPA nije dobio uniformu. Istina, Pravilnikom je rečeno da će direktor donijeti podzakonski akt kojim će propisati koja radna mjesta i koji poslovi će se obavljati u civilnom odijelu ali onda zauzvtrat je potrebno obezbijediti sredstva za nabavku civilnog odijela. U svakom policijskom organu pa tako i u SIPA postoji propisan kodeks odijevanja i uposleni s pravom negoduju kada im se skrene pažnja da nisu odjeveni u skladu sa odredbama etičkog kodeksa jer s druge strane nije poduzeto ništa kako bi se na neki način uposlenima obezbijedila uniforma odnosno “radon odijelo”. Po pitanju nabavke službenih vozila vjerujte da se ne sjećam kada je vršena poslednja nabaka istih i uglavnom se vozila pribavljaju putem stranih donacija.
MUP RS, MUP KS nedavno su zapošljavali nove službenike. Kakva je situaciju u Agenciji za istragu i zaštitu, da li ima dovoljno kadra?
KAHRIMANOVIĆ: Obzirom da Sindikat vodi evidenciju svojih članova koji odlaze iz Agencije zbog prekida radnog odnosa i penzionisanja mogu istaći da iz dana u dan imamo sve više odlazaka i broj uposlenih se znatno smanjuje. Najveći odliv se očekuje krajem 2025. i početkom 2026. godine kada bi mogao broj uposlenih pasti i na 50-60% od sistematizovanog broja uposlenih.
Novi zahtjev Sindikata SIPA-e su izmjene Zakona o platama državnih službenika. O čemu se tačno radi?
KAHRIMANOVIĆ: Taj zahtjev za izmjene Zakona o platama koji je podnesen od strane tri reprezentativna sindikata, Savez sindikata policijskih organa u Bosni I Hercegovini (koji okuplja Sindikat SIPA. Sindikat GP BiH I Sindikat DKPT), Sindikat Uprave za indirektno oporezivanje i Sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine podrazumijeva samo jednu promjenu a to je isplata plate prema utvrđenoj osnovici koja je propisana Kolektivnim ugovorom počevši od 01.01. svake godine. Da me pogrešno ne razumijete, ne tražimo mi isplatu povećane osnovice za vrijeme privremenog finansiranja jer znamo da to trenutno nije moguće ali tražimo da se nakon usvajanja budžeta retroaktivno izvrši isplata razlike plate jer se sredstva u Budžetu planiraju za cijelu godinu a isplata vrši od sledećeg mjeseca nakon usvajanja Budžeta. Šta to znači u praksi, po trenutnom zakonskom rješenju, ako se budžet ne usvoji do decembra 2025. osnovica će se tek primijeniti u januaru 2026. Kroz privremeno finansiranje a kompletna razlika plate ostaje u Budžetskoj rezervi da je “krčme” nadležni za donošenje budžeta kako njima odgovara. S tim u vezi mi tražimo da se “naša” sredstva – razlika plate isplati uz prvu narednu platu poslije usvajanja budžeta a koja će podrazumijevati kompletan period počevši od 01.01.
U saopštenju ste naglasili takođe da vam je preostalo još malo dostojanstva. Kakav je odnos državnih institucija prema vama i vašim zahtjevima?
KAHRIMANOVIĆ: Na ovo pitanje postoji jednostavan odgovor “NIKAKAV”. Početkom godine smo potpisali Kolektivni ugovor koji se u praksi ne primjenjuje, Vijeće ministara je trebalo u roku od 60 dana da imenuje Komisiju za praćenje realizacije Kolektivnog ugovora što se još uvijek nije desilo. Zakon o policijskim službenicima pokušavamo promijeniti već 15 godina i koliko znam do sada su napravljene četiri verzije koje su završile u ladicama i nisu stigle do Parlamentarne skupštine a navedenim Zakonom bi se mogle riješiti mnoge stvari. Mnogo je nezadovoljstva trenutnim načinom činovanja i unapređenja, sistemom nagrađivanja, obuka, radom ”nezavisnog” Odbora za žalbe policijskih službenika. Policijski službenici na državnom nivou, jedini na svijetu, nisu osigurani od posljedica nesretnog slučaja iako to entitetski zakoni propisuju kao obavezu za svako pravno lice, sistematski ljekarski pregledi jos uvijek se ne provode, policijskim službenicima se svaki izlazak na teren koji je udaljen preko 50 km od sjedišta smatra službenim putovanjem i za takve aktivnosti nemaju evidentiran prekovremeni rad i da ne nabrajam dalje, mnogo je toga i zahtijeva jedan sistemski pristup Ministarstva u saradnji sa menadžmentom policijskih agencija i predstavnicima Sindikata kojim bi se pokušala iznaći rješenja. Zaposlenici i državni službenici u policijskim agencijama iako rade u specifičnim uslovima te prilikom zapošljavanja prolaze provjere koje podrazumijevaju pristup tajnim podacima se tretiraju isto ili čak i lošije u odnosu na uposlene u kojekakvim administrativnim službama.
Sve u svemu na kraju kao jedan zaključak mogu istaći da o policiji na državnom nivou više niko ne vodi računa i vjerujte drago mi je kad vidim da entiteti i kantoni cijene i poštuju svoje pripadnike policije ali poslije čitanja takvih vijesti ostane gorak okus za sve nas poilicijske službenike na državnom nivou.