Jasenko Selimović, švedski Sarajlija, poslanik u Klubu Saveza liberala i demokrata u Evropskom parlamentu, prvi je političar porijeklom iz BiH koji je ušao ovo najviše zakonodavno tijelo EU. U intervjuu za Inforadar, Selimović govori o uvjetima koje BiH treba da ispuni kako bi prvo otvorila pregovore a potom i postala članica Evropske unije, obavezama koje pred njenim političarima stoje na evropskom putu, aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, s posebnim akcentom na vladavinu prava i slučaju „Batinić“.
BiH se u žiži interesovanja međunarodne javnosti, prije svega Evropske unije, u pravilu nađe zbog niza otvorenih političkih pitanja. Kako komentirate činjenicu da ni osam mjeseci od okončanja opštih izbora do kraja nije konstituisana vlast kako na državnom nivou, tako ni na nivou Federacije BiH?
SELIMOVIĆ: Svaki dan koji zemlja nema vlast je zabrinjavajući. Osam mjeseci je dosta dug period i Bosna i Hercegovina je za to vrijeme mogla da provede i usvoji određeni broj ekonomskh i socijalnih reformi. Sada se gubi vrijeme. A od tempa reformi nam zavisi brzina približavanja EU. Zato se ti organi vlasti moraju najbrže oformiti.
Iako od zvaničnika EU stižu komentari da je tokom prošle godine zabilježen određeni napredak, BiH još nije dobila zeleno svjetlo za sticanje kandidatskog statusa, odnosno otvaranje pregovora za članstvo u EU. Šta su, prema vašem mišljenju, ključne zapreke, odnosno koji se to konkretni koraci moraju poduzeti da se stvari pomjere s mrtve tačke?
SELIMOVIĆ: Istina je da je napretka bilo, i to treba primijetiti. Ali, s druge stvare, pet godina se jedan poslovnik o radu Međuparlamentarnog Vijeća između BiH i Evropskog parlamenta nije mogao usvojiti? To je mali obični administrativni korak, ali u BiH je izazvao petogodišnju blokadu. I bez tog poslovnika neće biti nikakve zvanične saradnje između parlamenata BiH i EU. Tako da, s jedne strane, moramo primijetiti da su neke stvari napravljene, ali druge još uvijek čekaju. Neopravdano dugo. A približavanje EU, ulazak u nju je zahtjevan, dugačak i težak proces i mora se tome vrlo ozbiljno pristupiti.
Oči regiona uprte su ka Evropskoj uniji. Makedonija čeka datum otvaranja pregovora, Srbija i Crna Gora na tome već rade. Postoji li opasnost da BiH ostane svojevrsna „crna rupa“ na zapadnom Balkanu?
SELIMOVIĆ: Prije nekih deset, petnest godina, BiH je bila najnaprednija od svih zemalja Balkana i bila je predvodnik tog procesa. A sad se postavljaju pitanja da li ćemo ostati crna rupa. Dakle, šta hoću da kažem: brzina kojom ćemo se približavati EU zavisi od BiH. Mogli smo prije, možemo i sad – ako hoćemo. Ako političari ozbiljno shvate svoj posao, i naprave približavanje EU svojim nadnacionalnim projektom i ciljem, BiH može sve ostale zemlje dostići i prestići. Sve je do nas. Vrata EU su otvorena, ali vrijeme koje će trajati da se taj put pređe zavisi samo od BiH. EU je tu da pruži savjete, podršku i pomoć, ali ne može umjesto BiH političara da taj posao uradi.
Selimović: BiH je bila najnaprednija na Balkanu, a sad je pitanje hoće li ostati “crna rupa”
Značajan broj građana s područja BiH, poput vas, etablirao se u zemljama u koje ste izbjegli tokom rata i gradi uspješne političke, naučne ili stručne karijere. Obraćaju li vam se političari ili građani iz BiH za savjete ili pomoć u oblastima u kojima djelujete?
SELIMOVIĆ: Da, ljudi traže pomoć i ja je rado dajem, koliko mogu i stižem. Ali pazite, svi mi koji smo vani, bili političari li ne, svi mi možemo samo da savjetujemo, da dajemo neku pomoć i da pomažemo u nekim stvarima. Ali glavni rad, osnovne i neophodne reforme, moraju da urade ljudi koji su dolje. Ja ću sve uraditi da svim političarima pomognem da približe zemlju EU, ali te neophodne reforme se moraju sprovesti u samoj Bosni i Hercegovini. To je jedini demokratski, i na kraju krajeva, jedini mogući način da se to napravi.
Politički direktori Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), nakon prošlonedjeljnog zasjedanja izrazili su nezadovoljstvo, uz ostalo, i zbog brojnih afera koja se do kosti uzdrmale pavosudni sistem u BiH, koje iz dana u dan gubi i kredibilitet i povjerenje građana. Koliko ste s tim upoznati i može li BiH uopšte pretendovati da se pridruži EU ukoliko ne uspostavi depolitizovano, nezavisno i nekorumpirano pravosuđe?
SELIMOVIĆ: Apsolutno ne. Vladavina prava i pravna država je najbitnija stvar za ulazak u EU. To je nevjerovatno važno. Depolitizacija pravosuđa i borba protiv korupcije su uslov ne samo za EU integracije BiH, nego i za ekonomski i socijalni prosperitet BiH. Bez toga neće biti napretka. Ni dolje, ni u EU.
Građani Banjaluke, ali i cijele BiH, više od godinu traže istinu o ubistvu mladića Davida Dragičevića. Umjesto privođenja licu pravdi odgovornih, svjedočimo od konca prošle godine sve većoj represiji koju nad građanima koji su ili članovi grupe „Pravda za Davida„ ili ih na bilo koji način podržavaju, provodi policija RS. Posljednji takav čin desio se i sa prekomjrnom upotrebom sile prema Bruni Batiniću, koji je porijeklom iz BiH, a državljanin je Švedske. Da li se u institucijama vaše države raspravljalo o ovom slučaju i kakve su bile reakcije?
SELIMOVIĆ: Ovo je veoma zabrinjavajuća situacija i ja zaista mislim da izvještaji koje sam vidio podsjećaju na opise policijske države. Pazite, ovo je situacija koju niko od nas nije ni zamisljao da može da se desi. Niko nije vjerovao prije nekoliko godina da ćemo doći u situaciju da se tako nešto dogodi a da mi još uvijek nemamo ni ozbiljno obrazloženjenje odgovornih ljudi. Pa to je nevjerovatno. Svakako da je izazvalo reakcije, jer to stvarno podsjeća na opis policijske države gdje se osnovna ljudska prava ne poštuju.
Kraljevina Švedska podržava niz projekata iz različitih oblasti koji se implementiraju u BiH. Postoji li mogućnost, ovih dana se to pitanje često postavlja u našoj državi, da zbog slučaja Batinić bude uskraćena podrška projektima za Republiku Srpsku?
SELIMOVIĆ: Da vam kažem, Švedska ima vrlo precizne kriterije pod kojima daje pomoć. Onima koji krše osnovna ljudska prava i ignorišu osnovne kriterije pravne države – Švedska ne može da daje pomoć. Ovdje je to uslov koji je parlament davno postavio i koji sve vlade, svih političkih opredjeljenja, poštuju. Između ostalog, zato što to novinari često kontrolišu, javnost zahtijeva i opozicija, koje je god boje, traži od vlade. Ako se to pitanje postavi u švedskom parlamentu, Švedska će to zvanično razmotriti i donijeti odluku u skladu sa svojim pravilima i zakonima. Pazite, Šveđani su veliki donatori u mnogim zemljama i njima je važno da pomoć uslovljavaju poštivanjem ljudska prava.
