Vrhovni sud Republike Srpske donio je, u razmaku od godinu dana, dvije suprotne presude o tome ko ima pravo na objekte „Medicinske elektronike“. Na osnovu jedne presude objekti nisu pod hipotekom, zbog čega su prodati firmi „Grand Trade“ Mile Radišića, dok na osnovu druge potpuno drugačije presude po istom pitanju, nisu smjeli da budu prodati što je zaustavilo podjelu novca povjeriocima i knjiženje objekata na Radišića, otkriva portal CAPITAL.
„Medicinska elektronika“ Banjaluka u stečaju je od 2010. godine, a koji je trebalo da bude završen početkom ove godine glavnom diobom, nakon što su njeni objekti prodati osuđenom kriminalcu Mili Radišiću, kumu Milorada Dodika.
Time bi bila završena saga oko uništavanja ovog nekadašnjeg visokotehnološkog giganta, čijim je akcijama Radišić trgovao i zbog malverzacija bio i osuđen na trogodišnju robiju.
Po odsluženju kazne Radišić se vratio na „mjesto zločina“ da završi posao i da, pored parka koji je na netransparentan način preuzeo od Grada i na kojem je izgradio i gradi desetine miliona maraka vrijedne zgrade, preuzme i susjedne objekte i zemljište „Medicinske elektronike“.
Radišić 6. oktobra 2017. godine prijevremeno izlazi iz zatvora, a Vrhovni sud RS samo četiri dana kasnije, 10. oktobra, donosi presudu na osnovu koje je kasnije oglašena prodaja objekata „Medicinske elektronike“. Radišić već u aprilu 2018. godine kupuje objekte „Medicinske elektronike“ za tri miliona maraka, a čija je procijenjena vrijednost bila 7,8 miliona KM.
Planove mu je pomutio Vrhovni sud RS koji je pet mjeseci kasnije, u septembru 2018. godine, donio presudu po istom pravnom pitanju, ali sa suprotnim ishodom od one iz oktobra 2017. Novom presudom sud priznaje postojanje hipoteke nad objektima „Medicinske elektronike“.
Različit stav Vrhovnog suda RS po istom pitanju
Nekadašnja „Zepter Komerc banka“ multimilionera Milana Jankovića, poznatijeg kao Filip Cepter, sa „Medicinskom elektronikom“ je 2002. godine zaključila ugovor o dugoročnom kreditu od milion maraka, uz obezbjeđenje – hipoteku na nekretninama „Medicinske elektronike“.
Hipoteka je upisana u korist „Zepter Komerc banke“, ali je banka ugovorom o cesiji 2007. godine ustupila svoje potraživanje prema „Medicinskoj elektronici“ kiparskoj firmi „AB Venture Capital LTD“, zajedno sa hipotekom.
Kada je tri godine kasnije, u julu 2010. godine, otvoren stečaj „Medicinske elektronike“ potraživanje „Venture“ nije priznato, nakon čega su uslijedili sudski procesi.
Prvo je Okružni privredni sud u Banjaluci 2016. godine utvrdio da je osnovano potraživanje „Venture“ od „Medicinske elektronike“ u iznosu od 2,21 milion KM, koliko je iznosio dug za kredit s kamatama. Taj sud je priznao pravo „Venture“ na hipoteku jer je ona potpisivanjem ugovora sa „Zepter Komerc bankom“ stekla pravo da se upiše kao hipotekarni povjerilac 2007. godine, tri godine prije pokretanja stečaja „Medicinske elektronike“. Istovremeno, sud je odbio protivtužbeni zahtjev „Medicinske elektronike“ da je hipoteka nevažeća.
Međutim, drugostepenom presudom Višeg privrednog suda u Banjaluci 2017. godine žalba „Medicinske elektronike“ je uvažena i ocijenjeno da „Venturino“ potraživanje nije osnovano, te da stečajni upravnik „Medicinske elektronike“ nije obavezan da ga prizna kao razlučno pravo i da omogući „Venturi“ odvojeno namirenje iz nekretnina nad kojima ima hipoteku.
Drugostepeni sud je smatrao da je pogrešan zaključak prvostepenog suda da je „Ventura“ stekla hipoteku samim činom zaključenja ugovora o ustupanju potraživanja, već da se hipoteka stiče upisom u zemljišne knjige, a „Ventura“, otvaranjem stečaja „Elektronike“, nije bila upisana kao novi vlasnik hipoteke.
Utvrđeno je i da je „Ventura“ zatražila upis promjene hipotekarnog povjerioca 15 dana nakon otvaranja stečajnog postupka, odnosno tri godine nakon zaključenja ugovora sa „Zepter Komerc bankom“, te da je promjena izvršena konačnim upisom u zemljišne knjige Rješenjem RUGIP-a 15. oktobra 2013. godine, a što je bilo bez značaja za Okružni privredni sud.
No, „Ventura“ ne odustaje i revizijom pobija drugostepenu presudu zbog povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže vraćanje predmeta na ponovno suđenje.
„Medicinska elektronika“ je predložila da se revizija odbije, što Vrhovni sud RS i prihvata. Taj sud je 10. oktobra 2017. godine donio presudu kojom odbija reviziju jer presudu Višeg privrednog suda smatra pravilnom.
“Pravilan je zaključak drugostepenog suda da i jedan i drugi upis koji se odnose na hipoteku imaju konstitutivno dejstvo“, naveo je Vrhovni sud u presudi od 10. oktobra 2017. godine.
Nova presuda istog suda
Uporedo sa sudskim postupkom oko priznavanja potraživanja vodi se spor i oko upisa hipoteke u zemljišne knjige.
Naime, kada je „Ventura“, nakon otvaranja stečaja u preduzeću „Medicinska elektronika“, zatražila da bude upisana u sadržaj hipoteke, prvostepenim rješenjem RUGIP-a odbijen je njen zahtjev jer je podnesen nakon otvaranja stečaja.
„Ventura“ se žalila nakon čega joj je dozvoljen upis hipoteke, što je „Medicinska elektronika“ zatim osporavala. Sporovi oko toga vođeni su na Osnovnom i Okružnom sudu Banjaluka.
Sve je opet stiglo do Vrhovnog suda RS koji u septembru 2018. godine donosi presudu u korist „Venture“, potpuno suprotnu svojoj presudi iz 2017. godine.
Vrhovni sud RS utvrdio je da u vrijeme kada je „Ventura“ podnijela zahtjev za upis hipoteke, nije bila upisana zabilježba otvaranja stečajnog postupka, te da ima pravo na upis hipoteke.
„`Medicinska elektronika` pored navedenog neosnovanog prigovaranja promjeni upisa hipotekarnog povjerioca, nema ni pravni interes da ospori taj upis na što osnovano ukazuje `Ventura`, s obzirom na ranije upisanu hipoteku koja ostaje i dalje upisana, s tim da se mijenja samo založni povjerilac“, naveo je Vrhovni sud u presudi od 20. septembra 2018. godine.
Podjela novca i zatvaranje stečaja stopirano
Iako je na prvobitnu odluku Vrhovnog suda RS „Ventura“ uputila apelaciju Ustavnom sudu BiH, a u međuvremenu je donesena i druga presuda istog suda u korist „Venture“, stečajni upravnik „Medicinske elektronike“ Lazo Tomić oglasio je glavnu diobu s namjerom da što prije okonča stečajni postupak.
„Ukupno priznata potraživanja razlučnih povjerilca su 8.436.377 KM, a raspoloživa sredstva za isplatu razlučnim povjeriocima su 4.866.055 KM, što čini 58 odsto priznatih potraživanja“, naveo je u januaru Tomić.
Tako je novac od prodaje objekata Mili Radišiću trebalo da se dijeli razlučnim povjeriocima, i to 3,1 milion KM UniCredit banci, dok je drugoupisani razlučni povjerilac bila „Ventura“, a treći Razvojna banka.
„Međutim, dobio sam presudu da „Ventura“ ne može ostvariti to pravo i onda je Razvojna banka drugoupisana sa 1,3 miliona KM potraživanja, a trećeupisana je Addiko banka sa 126.000 KM i njihova potraživanja se namiruju 100 odsto. Nakon njih je Poreska uprava RS sa oko 208.000 KM potraživanja i ona se namiruju djelimično“, istakao je tada Tomić.
Tomić nije pomenuo drugu presudu Vrhovnog suda RS kojom je priznato pravo „Venture“ na hipoteku, što je trenutno osnov da cijeli proces podjele novca bude zaustavljen.
„Ventura“ je krajem januara ove godine Okružnom privrednom sudu Banjaluka uputila prigovor na glavnu diobu koju je oglasio stečajni upravnik ističući da nisu ispunjeni uslovi za isplatu novca razlučnim povjeriocima.
Stečajni upravnik sada za CAPITAL kaže da čeka odluku suda kako bi okončao diobu i zatvorio stečaj i dalje ostajući kod stava da „Ventura“ nema nikakva prava po presudi iz 2017. godine i da nema pravo razlučnog povjerioca.
Na pitanje šta je sa presudom Vrhovnog suda RS iz 2018. godine, Tomić kaže da se „Ventura“ poziva na „stvari koji nemaju veze s presudama“.
„Nema „Ventura“ prava, drugostepeni sud je odbio i to je pravosnažno, a oni se ubacuju da ometaju sve, to je sve izludilo“, kazao je kratko Tomić.
Istovremeno Radišić dobija Rješenje o dosudi i Rješenje RUGIP-a na osnovu kojih može da uknjiži objekte „Medicinske elektronike“ na „Grand trade“. I na ova rješenja „Ventura“ se žali.
„Ventura“: Deset godina traje stečaj, sad se odjednom žuri
Advokat „Venture“ Željko Vlačić kaže da po prigovoru na diobu još nije odlučeno, kao ni po žalbama koje su uputili RUGIP-u na dozvolu da Radišić knjiži imovinu.
Vlačić je istakao da se deset godina bavi stečajnim pravom i da nikada sudija nije donio rješenje o dosudi, dok se ne riješe sve nedoumice. Dodao je da nema ništa protiv što je Radišić kupio objekte preduzeća „Medicinska elektronika“, već je pitanje kome će se pare dobijene prodajom objekata podijeliti.
„Dobijamo Rješenje o dosudi kao da se žuri da se sve završi, a deset godina traje postupak. RUGIP s druge strane, iako zna da postoji žalba na Rješenje o dosudi, donosi Rješenje kojim dozvoljava uknjižbu“, ističe Vlačić.
Jokić: Vrhovni sud RS produbio dilemu, neophodan jedinstven stav
Advokat Aleksandar Jokić kaže da su u navedenim presudama različita vijeća Vrhovnog suda Republike Srpske, u različitim predmetima, donijeli suprotne stavove po istom pravnom pitanju.
„Pitanje glasi „Da li upis promjene založnog povjerioca ima konstitutivni ili deklarativni karakter?“. Budući da sam Zakon o stvarnim pravima ostavlja mogućnost za različitu interpretaciju i različite odgovore na ovo pitanje, bilo bi neophodno da Vrhovni sud Republike Srpske zauzme jasan stav i na taj način otkloni ovu dilemu“, naglašava Jokić.
Prema njegovom mišljenju, navedene presude, međutim, predmetnu dilemu produbljuju.
„Jednom presudom sud je utvrdio da je promjena povjerioca u ranije upisanom založnom pravu na nekretnini konstitutivnog karaktera, odnosno da je promjena nastala danom upisa, a ne danom kada je zaključen ugovor o cesiji. Sa druge strane, u kasnijoj presudi Vrhovni sud Republike Srpske decidno navodi da upis promjene založnog povjerioca ima deklarativni karakter budući da se tim upisom samo konstatuje da je do promjene založnog povjerioca došlo ranijim pravnim poslom“, ističe Jokić.
Imajući u vidu različite stavove, različitih vijeća Vrhovnog suda, Jokić kaže da taj sud treba da zauzme jedinstven stav po ovom pitanju i otkloni sve dileme.
Kada najviša instanca poput Vrhovnog suda, po istom pitanju, ima različite stavove, to je vrlo loša poruka nižim sudovima koji trebaju slijediti praksu Vrhovnog suda, što dodatno produbljuje nikad niže povjerenje građana u pravosuđe u ovoj zemlji.
Izvor: CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Tekst je proizveden u okviru medijskog poola-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
