Nihad Čolpa prvi je funkcioner Građanskog savez (GS) od njegovog osnivanja 2016. godine koji je ušao u federalni parlament (nakon općih izbora 2018.). Kao predsjednik stranke i mlad čovjek vjeruje o vlastite ideale i viziju građanske Bosne i Hercegovine za koju se, kako kaže, vrijedi boriti i za koju će “trebati sačekati dvadesetak godina”.

“Građanski savez je uspio vratiti debatu o građanskoj državi u javni prostor i to smatram za naš najveći uspjeh. GS je jučer krenuo raditi na građanskom uređenju BiH da bi možda to ostvarili za dvadesetak godina. Neko je morao početi, mi smo to učinili, ne želimo čekati, mi hoćemo da preuzmemo inicijativu u ovoj zemlji”, kaže Čolpa u intervjuu za Inforadar.

 

Razgovarao: Danijal HADŽOVIĆ

Na posljednjim izborima izabrani ste kao zastupnik u Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Koje će to biti ključne politike i ciljevi kojima ćete se posvetiti u narednom periodu?

ČOLPA: Mnogo godina sam sa strane gledao kako domaći političari imaju zajedničku osobinu, a to je da vode politiku riječi, a ne djela. Ušao sam u politiku s ciljem da riječi provedem u djela, tako sam na vanrednoj sjednici, kada se razmatrao budžet za 2019., predložio amandmane za ukidanje subvencija javnim preduzećima i ukidanje prava javnim funkcionerima za dodjeljivanja sredstava po ličnom nahođenju. Međutim, ova vlada nije prihvatila moje amandmane, tako da sada imamo apsurdnu situaciju da građani svojim novcem pomažu preduzeća na čijem čelu su ljudi koji se bili osuđeni za kriminal u istom preduzeću. Nažalost, ova pitanja se nisu povlačila nikada prije, jer mnogi nisu imali hrabrosti da dotaknu u osinja gnijezda u javnim preduzećima i privilegije javnih funkcionera. U narednom periodu planiram pokrenuti pitanje izmjena Zakona o državnoj službi s ciljem smanjenja nepravillnosti pri zapošljavanju. Puno mojih prijatelja je napustilo BiH iz razloga što na konkursima nisu imali iste šanse kao stranački poslušnici. Dakle, moja osnovna misija je pokazati da u politici nisu svi isti, odnosno da krilatica “svi su isti” bude korištena kao sistemska praksa svih ljudi pred zakonom, a to znači, u fokusu mog djelovanja će biti odlučna borba protiv kriminala i korupcije, racionalizacija javne potrošnje, ukidanje privelegija funkcionerima i uvođenje preciznih uslova prilikom zapošljavanja u državnom službu i javna preduzeća.

Koje ekonomske reforme smatrate ključnim da bi BiH mogla krenuti naprijed i odlijepiti se od evropskog dna po standardu i razvijenosti na kojem trenutno tavori?

ČOLPA: Dok se ne obračunamo s kriminalnom i korupcijom, koji su direktna posljedica političke nestabilnosti, o ekonomiji i ekonomskim reformama ne možemo ozbiljno pričati. Ne želim davati neozbiljne prognoze protkane željama, već govoriti isključivo o onome što ljudi trebaju znati. Mi ne živimo od lijepih želja i namjera, već od konkretnog rada, od donesenih odluka i njihovih posljedica.

Kako komentarišete trenutna dešavanja na ljevici i odluku Bh. bloka da ne uđe u vlast na federalnom i državnom nivou?

ČOLPA: Bh. blok je najjača polička grupacija u BiH i kao takav, po mom misljenju, trebao je preuzeti odgovornost i voditi procese u cilju formiranja vlasti, sa jasno postavljenim uslovima, a ne “pobjeći” od vođenja procesa pod izgovorom da neće sa nacionalistima. Mislim da je takav pristup veoma loš. Bh. blok je trebao postaviti uslove pod kojim bi bili dio vlasti sa nacionalnim strankama, a tek kada nacionalne stranke ne bi udovoljile najjačoj političkoj snazi, Bh. blok bi imao puni kredibilitet da ne ide u vlast ni sa jednom od njih. Ovako je Bh. blok kukavičkim pristupom, bez ikakve borbe, odlučio sudbinu ove zemlje prepustiti onima koji dvije decenije tlače sve ljude i zbog kojih mnogi odlučuju napustiti državu koju nisu napuštali i u najgore vrijeme.

Ljudi i Sarajlije moraju da shvate da Bosne i Hercegovine ima i dalje od Čengić vile

Smatrate li da Bh. blok, tj. ujedinjena ljevica, ima budućnost kao politički savez? Ovo Vas pitam jer od prvog dana svjedočimo međusobnim teškim optužbama unutar ovog bloka, koje su na kraju rezultirale nazivanjem Željka Komšića “običnim smećem”, a evo sada imamo i raskol unutar samog SDP-a?

ČOLPA: Bh. blok ima budućnost onoliko koliko su namjere sudionika čiste. Trenutna dešavanja unutar Bh. bloka ne mogu nikoga ohrabriti, iako imam veliku želju da takav savez uspije i da se proširi na još više stranaka, pojedinaca, organizacija. Mislim da bi za početak bilo dobro da se unutar Bh. bloka pojedinci vrate na kolosijek kulture dijaloga, jer neuljudnost kakva je pokazana prethodnih dana naprosto bode oči. Nazivati čovjeka iz Bh. bloka “običnim smećem”, i to onog koji je dobio najviše glasova na prethodnim izborima i koji predstavlja naše ideje u instituciji kakva je Predsjedništvo BiH, nije u skladu sa idejama i društvenima normama koje bi predstavnici ljevice i građanske stranke trebale zagovarati. Naše ideje trebaju da uključuju sve ljude, a ne da ih ne prihvataju, kakav je bio nedavni javni poziv na obračun sa “ruralnom Tuzlom”, koji je u suprotnosti s našim vrijednostima. Ako članice Bh. bloka osude one koji djeluju u suprostnosti od naših ideja, onda ću imati nadu da će se dogoditi savez ili ujedinjenje stranaka. Političke stranke i pojedinci su prolazni, ali ideje su vječne, zato su osude neophodne.

Kako tumačite odluku Bh. bloka, ili tačnije volju Naše stranke i sarajevske frakcije SDP-a, da se sva snaga u narednom periodu posveti Kantonu Sarajevo, tj. kako je rekao jedan istaknuti član NS-a – “Republici Sarajevo”?

ČOLPA: Ponovio bih, živimo u svijetu posljedica, a ne dobrih namjera ili želja. Volio bih da ti ljudi pogledaju malo šire i shvate da Bosne i Hercegovine ima i dalje od Čengić Vile.

Treba li se bojati Milorada Dodika? Ova vas pitam posebno uzimajući u obzir njegove ponovne najave mogućeg otcjepljenja u jeku otvaranja pitanja razmjene teritorija između Srbije i Kosova i jačanja desničarskih populističkih stranaka koje prijete da nakon sljedećih izbora za Evropski parlament postanu druga najjača grupacija u EU; neke od njih, poput Austrijske slobodarske stranke, otvoreno zagovaraju nezavisnost RS?

ČOLPA: Milorad Dodik je svojim angažmanom pokazao da je više čovjek rata, nego što je političar koji će rješavati nagomilane probleme građana. Entitet RS godinama finansira lobiranje u Washingtonu sa samo jednim ciljem,  izjednačavanja Kosova i RS kako bi u slučaju eventualnog sporazuma Kosova i Srbije imali mogućnosti za pokušaj otcjepljenja. Ne vidim da su političke strukture u Sarajevu svjesne trenutka u kojem se nalazimo. Ja ću u skladu sa svojim pravima u Parlamentu FBiH predložiti rezoluciju o svjesnosti Parlamenta FBiH da je on Parlament RBiH u slučaju da nema Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovakva rezolucija će biti u skladu sa mišljenjem OHR-a koje je uslijedilo nakon jednog referendumskog ludila Milorada Dodika. Sve pravne činjenice su na strani BiH, ali mi to ne koristimo. Očigledan je nedostatak inicijative, pokretačke volje i smjelosti. Učinit ću sve da se takva politika promijeni, BiH mora igrati sa bijelim figurama, naš potez treba da je prvi, umjesto da tražimo odgovore na poteze onih koji ne žele da ova zemlja opstane.

A trebamo li strahovati od usvajanja novog izbornog zakona po ukusu HDZ-a? Čović je isticao da je to osnovni preduslov za formiranje nove Vlade FBiH, a u SBB-u će za svoje ciljeve vjerovatno naći više sluha nego u Bh. bloku.

ČOLPA: Da razjasnimo, Dragana Čović i HDZ ne traže zakon koji je u skladu sa europskim vrijednostima, već isključivo zasnovan na rasističkim načelima. Ako želimo da imamo demokratsko društvo i da idemo ka Europi, onda se ne trebamo plašiti usvajanja takvog zakona. Ali, u slučaju da osim HDZ-a ima snaga koje nas žele vratiti u mračno feudalno doba – onda je strah od usvajanja rasističkog zakona kakvom teži Dragan Čović opravdan. Ipak, mislim da neće biti smjelosti da se takav zakon stavi na dnevni red. Bh. blok je i na ovom pitanju mogao mnogo uraditi, osnovno je kako smanjiti poluge koje Čović i HDZ imaju i sa kojima ucjenjuju dva miliona ljudi u FBiH, pa svako malo vremena proizvodi talačke krize kakve se nisu dogodile na tlu Europe dugo godina.

Građanski savez je počeo raditi na građanskom uređenju BiH da bismo to ostvarili za dvadeset godina

Nedavno ste veoma oštro reagovali na izjavu predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) da BiH treba urediti kao državu “tri republike”?

ČOLPA: Neprihvatljivo je da se dio akademske zajednice zalaže za podjelu BiH na tri države. Takvo necivilizacijsko djelovanje je nedopustivo i nadasve uvredljivo za građane BiH. Ne postoji ustavna mogućnost mirne podjele BiH, a svi oni koji pozivaju podjele svjesno rizikuju mir u regionu. Smatram da se u javnoj diskusiji i odbranu BiH trebaju uključiti i akademski radnici.

GS je jedna od rijetkih stranaka koja je otvoreno kao svoj cilj zacrtala građansku državu i, s tim u vezi, ukidanje konstitutivnih naroda. Iz Vašeg ugla, zaštio bi građanska država bila bolje rješenje od postojećeg i koliko je realizacija takve ideje u praksi uopšte realna s obzirom na trenutno stanje svijesti u BiH i mehanizme donošenja odluka?

ČOLPA: Građanski savez je uspio vratiti debatu o građanskoj državi u javni prostor i to smatram za naš najveći uspjeh. Mi ne mislimo da se stvari mogu brzo rješavati kada je uređenje BiH u pitanju. GS je jučer krenuo raditi na građanskom uređenju BiH da bi možda to ostvarili za dvadesetak godina. Neko je morao početi, mi smo to učinili. I na ovom pitanju smo pokazali da se razlikujemo od drugih, ne želimo čekati, mi hoćemo da preuzmemo inicijativu u ovoj zemlji i da mi postavljamo pitanja umjesto što smo bili stalno prinuđeni da odgovaramo.

Kakvu budućnost predviđate Građanskom savezu? Činjenica je da je, uprkos relativno dobroj prisustnosti u medijima, stranka na zadnjim izborima teško uzdrmana, ne uspijevši preći cenzus ni u jednom kantonu?

ČOLPA: GS i DF su imale zajedničke liste na svim nivoima, osim na kantonima. Odvojene kantonalne liste su stvorile konfuziju kod glasača, bilo je mnogo listića na kojima su glasači glasali za DF i GS, što je konačnici značilo da listić nije vazeći. GS neće ostati bez svog glasa, ja sam uspio sa zajedničke liste DF-GS da uđem u Parlament FBiH i to je veliki uspjeh za stranku koja ima ograničena finansijska sredstva. U posljednje vrijeme vidim da druge političke partije zagovaraju isti program kakav smo mi predstavili kada smo osnivali GS. Najbolji primjer toga je ukidanje finansiranja političkih stranaka iz budžeta u Donjem Vakufu, Zenici i Visokom.

U BiH se problemi godinama gomilaju, čini se da vremenom napetosti u društvu postaju sve veće, a situacija teža. U tom kontekstu, koje biste izazove pred kojima se naša zemlja nalazi izdvojili kao najveće?

ČOLPA: Najveći izazov, ali ujedno i politički imperativ, je svakako ulazak u NATO porodicu. Ulazak u NATO će nam donijeti potrebnu stabilnost koja će dovesti do vraćanja investicija i zapošljavanja ljudi u BiH.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime