Nakon oktobarskih izbora u Bosni i Hercegovini vidim jedan kolektivni entuzijazam i zamah, voljela bih da građani tom zamahu i toj političkoj, kulturološkoj, ideološkoj budućnosti iskreno daju šansu, da napravimo zaokret, jer mislim da to nema alternativu, kaže u intervjuu za InforadarSabina Ćudić, predsjednica Glavnog odbora Naše stranke i zastupnica u Parlamentu FBiH.
Vjeruje da će 2022. godina i Opšti izbori zakazani za oktobar donijeti važne promjene za građane BiH, da je različitost najveće bogatstvo države, a etnički koncepti davno prevaziđeni.
Pred Bosnom i Hercegovinom su opšti izbori, koji će se, evidentno je, organizovati po starim izbornim pravilima budući da stranke na vlasti nisu uspjele nakon mjeseci pregovora da dogovore izmjene Izbornog zakona. Koliko su, zapravo Izborni zakon, ali i činjenica da nije bilo političke volje za njegove izmjene, problem ove države?
ĆUDIĆ: Sve dok je BiH zatočena u “dejtonskoj košulji”, to nam je kamen spoticanja kako interno, tako i eksterno. Istovremeno, mislim da sam to sasvim jasno pokazala u svom javnom djelovanju, apsolutno ne vjerujem da su u ovom momentu loša i opasna rješenja bolja od trenutnog stanja. Sve ono što se kreće u pravcu daljih podjela nije adekvatno rješenje za BIH, pa je samim tim status quo bolji nego loša rješenja. Postoji velika diskrepancija u svim sferama između onoga što građani žive i onoga što se percipiraju kao problemi političkog sistema, između ostalog i Izborni zakon. On, na jednoj simboličkoj, pa naravno i realnoj ravni diskriminacije građana, između ostalog i grupe kojoj ja pripadam, a to su Ostali, jeste ono što je ustvari temeljni problem BiH – nejednakost svih nas pred Ustavom.
Vjerujem da su različitosti ono što je najbolje u BiH i historijski na ovom području je to ono što je generiralo uspjeh. Ako ne kreiramo sistem koji će slaviti naše različitosti, a ne koristiti ih kao mehanizam blokade te kao osnov podjele i manipulacije od strane političkih elita – onda ne vidim kako možemo napredovati. To što pojedini smatraju da je sada postala prepreka za uspjeh BiH, a to je multietnički karakter BiH, je ustvari velika podvala političkih elita. Taj multietnički karakter može i mora biti generator progresa, ekonomskog, političkog, kulturološkog, socijalnog i svakog drugog u BiH.
Tokom pregovora o Izbornom zakonu vidjeli smo da politčke elite, između ostalog ne samo da ne žele tu raznolikost, već pokušavaju da generiraju i nove podjele. Nakon što takvi prijedlozi nisu prošli počele su opstrukcije finansiranja izbora. Zašto im je dalje dijeljenje ljudi u kolektivite toliko važno?
ĆUDIĆ: Ljudi nisu brojevi, iako ih političke elite tretiraju tako. Naime, iako ne pripadam ideološkom svjetonazoru kolektivne misli sasvim sigurno bih imala više poštovanja za one koji pretenduju na mjesta velikih predstavnika Srba, Hrvata i Bošnjaka, kada bi se oni zaista suštinski svojim radom zalagali i proizvodili rezultate za kvalitetu života na svim poljima za Srbe, Hrvate i Bošnjake. Ali to nije slučaj. Dakle ne postoje bolja tri primjera od Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da pokažu kako nacionalne stranke ustvari ne proizvode rezultate za nacionalne skupine. Sve te stranke imaju dijelove BiH kojima suvereno vladaju. Ako, na primjer, pogledate kanton u kom je od 11 ministarstava 11 ministara iz HDZ-a, to im daje priliku da na tom prostoru demonstriraju sve to kako zamišljaju monolitni život Hrvata u BiH za koji se zalažu. Ispostavi se da u tom kantonu sve ono zašta se ja zalažem: za ravnopravnost Hrvatica i Hrvata, podršku porodicama, porodiljama, socijalnim kategorijama, za jedan vibrantan politički, kulturni i socijalni život – se ne dešava u tim monolitnim područjima.
Dakle, etnički čiste teritorije su prevaziđen koncept i ne proizvode progres. Mi smo sada u logičkoj zamci koju nam serviraju Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik, gdje se percipira da smo mi zapravo zakočeni zato što se nismo dovoljno podijelili, a ne zato što smo se previše podijelili. A zapravo je istina upravo to da je podjela proizvela ovaj sistem – složit ćemo se da podjela kreira ekonomsko, društveno raslojavanje i krah i mi taj krah živimo.
Na društvenim mrežama mnogo je onih koji vas vide kao mladu, pametnu, obrazovanu ženu, kao predsjednicu Bosne i Hercegovine, ipak svjesni onoga što smo govorili – da se zbog diskriminatorskih odredbi Ustava za tu finkciju ne možete kandidovati jer se ne izjašnjavate kao pripadnica konstitutivnog naroda?
ĆUDIĆ: Ima jako puno obrazovanih i pametnih i žena i muškaraca širom BiH, kao i u inostranstvu, koji zbog prirode Ustava ne mogu da se kandiduju, ali i onih koji bi ispunjavali formalno pravne uslove Ustava BiH za kandidaturu, ali koji nikada neće doći do izražaja u jednom ovako okoštalom sistemu striktnih etičkih kvota. Mislim da je to što se dešava, komentari i pozivi koje dobijam, su ustvari slika jednog prelomnog trenutka u BiH za koji ja govorim godinama da će se desiti 2022. godine. Čak, u pripremi za izbore 2018. nisam govorila o važnosti tih izbora već o važnosti izbora ove godine. Sva globalna kretanja su ukazivala da će se u ovom periodu dešavati jedan ozbiljan rascjep kome evo sada svjedočimo s rastom Kine, koji se neumoljivo najavljivao i bio evidentan u proteklim godinama, pozicioniranjem Rusije sa Putinom, kojem je ovo vjekovni projekat, i uspavanosti Evrope, vrlo voljne da podilazi a ne da vodi, i jačanjem desničarskih sila na rubovima EU. Tu je naravno i dolazak Trampa na vlast, koji je, na neki način, obilježio novu eru kraja civilizovane politike američkog dvopartijskog sistema. U tom smislu mislim da se BiH našla pred jednom historijskom odlukom kako će se pozicionirati.
I to što se dešava na društvenim mrežama ukazuju na jedan gotovo civilizacijski rascjep u BiH između onih koji hoće naprijed, i onih koji hoće nazad. Onih koji žele crpiti snagu i silu iz prošlosti, i onih koji sve hrabrije odbijaju da im se na taj način nameću modeli misli i djelovanja. Nažalost mislim da smo manjina, ali to ne bi bi prvi put u istoriji da je manjina mudrošću nadvladala silu.
Koliko je tih hrabrijih u Bosni i Hercegovini?
ĆUDIĆ: Ja to govorim godinama da smo, barem mi u Našoj stranci, u utrci sa vremenom. Jer, naši birači odlaze. Dakle BiH nije više zemlja iz koje samo odlaze ljudi iz egzistencijalnog očaja. To su sada, najčešće po statistikama, zaposleni ljudi srednjih godina koji su srednja klasa i koji nemaju neminovno direktni egzistencijalni problem, ali znaju da ova zemlja može bolje i žele bolju kvalitetu za svoju djecu. Žele bolju skolu, bolju bolnicu, čišći zrak, bolje perspektive i u tom smislu njihovi su apetiti veći, oni su ambiciozniji vezano za svoju budućnost i ti ljudi odlaze. A ti ljudi su, nevezano za koga glasaju i koga podržavaju, generator progresa.
Moj je plan, na razvoju kog trenutno radim, da obezbijedimo uslove da se 50.000 mladih ljudi na svojevrstan način vrati u BiH. To ne znači da potpuno pokidaju korijene koje su možda pustili negdje drugo na planeti, ali znači da im Sarajevo i BiH postanu atraktivna alternativa za svojevrstan povratak, ja to zovem povratak jednom nogom. Da dođu da provode tri do šest mjeseci godišnje tu, da investiraju, da registruju firmu, ulazu u poljoprivredu, da otvore radna mjesta, da svoju ekspertizu stave na raspolaganje razvoju i da ustvari nesaglediv potencijal tih ljudi, a bez insistianja na njihovom punom povratku, bude generator progresa nakon izbora u oktobru.
Očekujete mnogo od izbora u oktobru. Opozicija u Federaciji BiH ima zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Očekujete li da to može nešto značajnije da promjeni?
ĆUDIĆ: Apsolutno. Prije svega da kažem da razumijem koliko su ljudi umorni od obećanja. Često se analizira zašto relativno mali broj ljudi, s obzirom na političku situaciju i na nestabilnost u zemlji, izlazi na izbore. A zapravo možda je pravo pitanje zasto građani više da glasaju nakon sto su toliko puta bili iznevjereni, s obzirom na broj puta koji su se razočarali učinjenim u odnosu na obećano. Mislim da 2022. godina nije godina za umor i zamor već je godina za društveni zaokret. Zaokret, pa čak i na simboličkoj ravni kada izaberemo novog člana Predsjedništva, otvara se nevjerovatno polje mogućnosti za vraćanje međunarodnog ugleda i kredibiliteta BiH. Za imenovanje potpuno druge vrste ljudi u diplomatiji BiH, otvara se mogućnost savremenije, otvorenije i dinamičnije saradnje sa Evropom svijetom i mislim da jednostavno ta količina energije koju stvorimo može napraviti zaokret za BiH.
Naravno da pažljivo analiziram istraživanja o mogućim rezultatima izbora u Republici Srpskoj. Ukoliko budemo imali mudar nastup opozicije u RS-u, mislim da imamo ozbiljnu mogućnost da se BiH kredibilno vrati na međunarodnu scenu, ali ne kao izvor problema, nego kao izvor rješenja. To je ono što na svim putovanjima i susretima sa međunarodnim zvaničnicima kažem: dajte nam priliku da izvozimo rješenja, a ne probleme.
Mnogo se raspravlja i o tome kako ujedinjenu opoziciju čine stranke potpuno različitih predznaka i ideologija, da su se ljevičari i liberalne partije ujedinili sa onima koji su proistekli iz SDA, ili onima koji su koalirali godinama sa SDA?
ĆUDIĆ: To je jako važno pitanje, i svako ko misli da postoji model kojim se to može izbjeći ja sam vrlo voljna da ga saslušam. Politolog sam i poznajem naše državno uređenje. Ono je takvo da ne dozvoljava, praktično ne postoji niti teoretska mogućnost, što ima i svoje dobre strane, vladavine isključivo jedne stranke. I da budem iskrena, iako sam predsjednica Glavnog odbora Naše stranke i odgovorno tvrdim da nikada ne bih mijenjala političku opciju, ja ne mislim da je društvo koje isključivo vodi jedna stranka – poželjno. Ne vjerujem u jednopartijske sisteme, ne vjerujem u sisteme dominacije.
Naš je sistem tako specifičan, jer se bazira i favorizuje kolektivne identitete i stranke etničkog predznaka, s obzirom na dvodomost naših zakonodavnih organa, s obzirom na sastav Predsjedništva, ne moram pojašnjavati koliko taj sistem veže ruke strankama poput Naše stranke. Ustavna rješenja koja predlažemo ispravljaju tu nepravdu u korist građanske opcije, nude balans između građanske BiH i BiH kolektivnih identiteta.
Način na koji smo se pozicionirali unutar tih koalicija je sljedeći: stranka koja je najmanja unutar te koalicije je dobila premijera, Edina Fortu, kako bismo mogli uložiti veto i kontrolisati procese da te ideološke razlike ne bi zavladale, evo konkretno Kantonom Sarajevo. Pod dva, jedini način da se zaštitite od neželjenog ideološkog upliva ili neželjenih ishoda jeste da unaprijed dogovorite oko čega se slažete, a ne oko čega se ne slažete. Odnosno da znate šta je to što se planira uraditi za četiri godine. Ja ću vas podsjetiti da kada je CDU Angele Merkel ulazio u koaliciju sa Socijaldemokratama u Njemačkoj, ta se koalicija pregovarala mjesecima i taj programski koalicioni sporazum je bio na preko 600 strana, jer su detaljno ulazili u segmente onoga oko čega će se moći složiti. Ako Naša stranka bude u poziciji nakon izbora da učestvuje u formiranju vlasti na državnom nivou, tek će tada to značiti ulazak u vlast eventualno sa neistomišljenicima i jedini način da zaštitimo poziciju Naše stranke jeste program.
Na društvenim mrežama vas vide i kao buduću ministricu vanjskih poslova BiH. Vidite li Vi sebe na toj funkciji?
ĆUDIĆ: HDZ je u diplomatskim krugovima prije možda godinu uzeo ozbiljan zamah u vezi sa izmjenama Izbornog zakona. Naravno ta diplomatska ofanziva HDZ-a BiH, ali i HDZ-a Hrvatske nije počela tada, već su godine njihovog predanog rada kulminirale prije godinu. Promatrajući šta se dešava u Biriselu i kroz kontakte koje imam tamo i u Vašingtonu i Londonu i kada sam vidjela koliko je daleko otišla ta ofanziva bez ikakvog smislenog i adekvatnog odgovora iz BiH o načinima na koji to podriva temelje svega onoga što je dobro u BiH, shvatila sam da je tu zapravo jedan ogromni diplomatski vakuum, koji neće zadugo ostati prazan. Vakuum će se zapravo puniti malignim vanjskim uticajem, prvenstveno Rusije koja koristi tu poziciju, ne u korist Hrvata u BiH, već u korist destabilizacije regiona, što joj u tom momentu kao otvaranje potencijalnog novog žarišta odgovara.
Shvatila sam da je neophodno da se angažujem. Napravila sam plan razgovora, posjeta – bez ijednog feninga poreskog novca potrošenog na naša putovanja i sastanke koje smo obavili. Potvrdili smo da je ogromno polje mogućnosti za pozicioniranje BiH kroz naše kanale, i ostajem vječno fascinirana da ti kanali nisu iskorišteni od strane vladajućih elita. U tom smislu ko god bude na toj funkciji u narednom periodu, ne samo nakon ovih izbora, već i narednih, mislim da će imati veću odgovornost od članova Predsjedništva BiH i mislim da će imati ogromnu mogućnost da napravi osjetnu promjenu u pozicioniranju BiH. Da li će to jednog dana biti Sabina Ćudić, neozbiljno je uopšte razmišljati a kamoli govoriti o tome, jer bi se jako puno kockica moralo složiti za tu poziciju.
Kakva je pozicija žena u bosanskohercgovačkoj politici?
ĆUDIĆ: Pozicija žena u politici je, rekla bih, na nekoliko načina identična poziciji muškaraca, a u nekoliko bitnih nije. Ono što je bitno jeste da se, nažalost, žene često dovode u vezu sa narativom poslušnica. Ja rezolutno odbijam tu ideju, pa čak i u vezi mojih najvećih protivnica, uslovno rečeno, u političkim krugovima, zato što za svaku poslušnicu u bosanskohercegovačkoj politici postoji barem dvadeset poslušnika i poltrona muškaraca u istim tim političkim opcijama.
S druge strane, mislim da su žene u ovako teškim okolnostima nedovoljno iskoristile u politici specifičnost našeg pogleda na stvari i specifičnost ženske pozicije koja za stol donosi jednu novu perspektivu. I ono što me boli da za stolom nerijetko žene ustvari misle da je put do uspjeha u imitiranju muškaraca, a ne pozicioniranju vlastite perspektive kao jednako vrijedne, neću reći vrjednije, ali sasvim sigurno jednako vrijedne.
Moja odgovornost u politici je da kada dođem na poziciju moći da pričuvam merdevine kojim sam se popela na tu poziciju narednoj ženi i pružim joj ruku da se i ona uz iste te merdevine popne. Pozicija žene ima i prednosti i mane, potcijenjeni ste najčešće kada uđete u prostoriju, a potcijenjenost nije tako loša pozicija, zato što iz te pozicije zapravo možete nekada mnogo više nego iz pozicije precijenjenosti.
Kako Sabina Ćudić vidi BiH nakon izbora u oktobru?
ĆUDIĆ: Vidim jedan kolektivni entuzijazam i zamah. Voljela bih da građani tom zamahu i toj političkoj, kulturološkoj, ideološkoj budućnosti iskreno daju šansu. Da daju šansu i da uložimo napor u ovom prelomnom momentu da napravimo zaokret. Mislim da to nema alternativu. Status quo je neprihvatljiv, pogoršanje situacije je neprihvatljivo. Idemo zaista na sve ili ništa. I mislim da taj entuzijazam, sa ovako malo stanovnika, sada već ispod tri miliona ljudi, taj kolektivni zamah u BiHkoji imamo u momentu mogućeg dobijanja kandidatskog statusa za EU može osloboditi stotine miliona, da ne kažem milijarde evropskih fondova za razvoj naše zemlje. Želim nam i planiram minimalno četiri godine konstantnog kretanja u pravom pravcu.
