U 120 godina otkako postoji institucija gradonačelnika Zenice, taj grad na svom čelu nikad nije imao ženu. Na toj poziciji su se dosad izmijenila trideset i četiri muškarca, a Sanja Renić je odlučna u namjeri da stavi tačku na tu praksu. Nekadašnja predsjedavajuća zeničkog Gradskog vijeća, aktuelna zastupnica u Skupštini ZDK i kandidatkinja Naše stranke za gradonačelnicu Zenice, u intervjuu za Inforadar odgovara na pitanja o njenoj viziji grada, iskustvima žene u politici, zagađenju, sportu, ali i o odsudnim parlamentarnim izborima 2022. godine.
Na ovim izborima ste jedina kandidatkinja za gradonačelnicu Zenice. Da li je Zenica spremna za ženu na čelu grada?
RENIĆ: Ako je spremna za muškarca, ne znam zašto ne bi bila spremna za ženu gradonačelnicu. To bi za sve bilo najbolje u ovom trenutku, da Zenica nakon 120 godina dobije prvu ženu gradonačelnicu.
Dosljedan ste kritičar načina na koji aktuelni gradonačelnik vodi Zenicu. Kako bi se vaš mandat razlikovao od mandata trenutnog gradonačelnika?
RENIĆ: Dosljedna sam svojim stavovima i principima kojim se vodim. Istina, često su bili u suprotnosti sa radom gradonačelnika, jer su progresivniji. Moj mandat bi se i po tome razlikovao, jer su planovi koje imam za Zenicu moderniji, sofisticiraniji, transparentniji i liberalniji.
Koji su prioriteti vašeg programa i šta Zenica može očekivati ukoliko vam građani ukažu povjerenje?
RENIĆ: Razvoj grada bit će zasnovan na principima zaštite okoliša i energetske efikasnosti. To znači izgradnju novih parkinga sa sistemom pametnog upravljanja, povećanje broja zelenih površina, objekata (poput podzemnih garaža) sa zelenim krovovima, zelenim fasadama te plan upravljanja zelenim površinama, trgovima i šetalištima. Uvođenje moderne javne rasvjete, koja osvjetljava bolje, a ekonomski i ekološki je isplativija. Digitalizacija usluga gradske administracije (sistemi e-građani, e-građevinske dozvole, online javne rasprave, dvosmjerna komunikacija i dr.). Digitalizacija nadzora i upravljanja nad komunalnom infrastrukturom, što podrazumijeva formiranje komandnog centra pri gradskoj upravi (3D ulice, zgrade, instalacije).
Sljedeće je uređenje javno-privatnog partnerstva. Ako Grad želi da unaprijedi neku javnu uslugu, a za to nema sredstava, ide se u javno-privatno partnerstvo. Grad je taj koji definiše usluge i pravi katalog ideja koju stručnjaci razrađuju kroz studiju. Prvi korak bez kojeg Grad ne može javnu uslugu dati privatniku jeste javni poziv. Poslije toga građani kroz javnu raspravu moraju znati tačnu cijenu da bi dali mišljenje o opravdanosti investicije. Građani imaju pravo da budu dioničari, a direktora bira Skupština dioničara. Privatni partner ne može da kontroliše sve javne usluge. Većinski vlasnik mora biti država (51%) da bi se mogli koristiti fondovi. Kao i to da je izmjenom u Zakonu o JPP od 2016. obavezno provođenje javnog poziva.
Uspostava holdinga, što znači privredno društvo koje većinskim udjelom kontroliše podređena preduzeća koja ulaze iz starog modela. Formira se iz razloga destrukcija kapitala koje vuče za sobom negativno poslovanje i to uzrokuje neadekvatno iskorištavanje infrastrukture i nezadovoljavajuću uslugu građanima. Benefiti holdinga su smanjena upravljačka struktura, smanjuju se ukupni troškovi, poboljšava artikulacija zajedničkih projekata (npr. sinergija čistoća-toplana), upravljačka moć u holdingu, a ostaje radna moć. Cilj je uspostaviti organizacioni model koji treba osigurati efektivno (vidljivo) i efikasno (način iskorištavanja resursa) poslovanje. Zenica ne smije biti energetski ovisna o privatnom licu. Da bi se izbjegla energetska ovisnost o privatnom licu Zenica mora imati alternativno grijanje. Spajanje toplovoda Zenica-Kakanj je daleko najbolja investicija za alternativno grijanje.
Jačanjem javnih i subvencioniranjem troškova boravka djece u privatnim vrtićima značajno ćemo povećati broj djece u predškolskom sistemu. Cilj mi je da se u periodu od četiri godine udupla broj djece koja će biti uključena u prvi stepen obrazovanja, i biti ćemo prvi grad i općina koja će strateški uključiti privatne vrtiće u razvoj ovog segmenta obrazovanja.
Zatim, želim Zenicu bez diskriminacije. Počet ću sistemsku borbu protiv opće društvene diskriminacije, s posebnim fokusom na rodno zasnovanu diskriminaciju, diskriminaciju migranata i LGBTI+ populacije. Grad će imati vlastitu kulturnu politiku. U njenoj osnovi bit će saradnja sa zeničkim kulturnim ustanovama i udruženjima čiji je cilj da kreativna energija i ostvarenja zeničkih kulturnih radnika i umjetnika u što većoj mjeri uđu u život svih građanki i građana. Rad Azila za pse će biti transparentan i uključivati će lokalnu zajednicu. Kroz organizovanje radionica različitih udruženja, vrtića i škola i azila, ojačat će se humanistički pristup životinjama. Radit ću na otvaranju novih centara za reciklažu i punktova za sirovine po kvartovima.
Renić: NK Čelik je brend koji su izgradili Željezara i građani Zenice i koji je utkan u identitet svih nas
Zenica je među najzagađenijim gradovima u državi, a i na kontinentu. Kako ocjenjujete dosadašnji odnos prema ovom problemu i imate li za njega rješenje?
RENIĆ: Ne mogu ocijeniti nešto što ne postoji. A svaki problem ima rješenje samo se svi nivoi vlasti trebaju potruditi da nađu najbolje. Nažalost, naša vlast je svih prethodnih godina pokazala totalnu indiferentnost i rekla bih neznanje o ovom krucijalnom problemu za ljudsko zdravlje i zaštitu okoliša. Osim konstantnog pritiska na ArcelorMittal, najvećeg industrijskog zagađivača, te na nadležno Kantonalno i Federalno ministarstvo, da ispoštuju sve zakonske obaveze po pitanju zaštite zraka, ali i rijeka, uvela bih i druge mjere. Grad će subvencionirati svoje preduzeće za prevoz putnika i uvesti barem jedan autobus na plin te besplatne linije za uže područje Grada, što će imati efekat na smanjenje zagađenja. U vrijeme najvećih zagađenja zraka upotreba privatnih automobila će biti ograničena.
Jedna ste od žena koje sa muškarcima imaju punu ravnopravnost u razgovoru kad je nogomet u pitanju. Kćerka ste legende zeničkog „Čelika“ Alojza Renića i vezani ste za klub. Šta mislite o situaciji u njemu danas i je li lokalna vlast mogla učiniti više za „Čelik“?
RENIĆ: Moj lični angažman je više bio u svijetu košarke, sva tri sina su košarkaši i zato kažem da je sport odredio moj život. NK Čelik je brend koji su izgradili Željezara i građani Zenice i koji je utkan u identitet svih nas i bez kojeg smo u sportskom smislu, ali i na druge načine, u potpunosti ispražnjeni. Odgovornost prema Čeliku nije odgovornost samo prema jednom klubu, već prema cjelokupnoj društvenoj zajednici. Svako upravljanje Čelikom morat će polaziti s te osnove. Lokalne vlasti su svojom lošom politikom prethodnih 20 godina i dovele do ovog kraha i kraha sporta u cjelini.
Kao gradonačelnica ću imati strategiju za sport grada Zenice koja će obuhvatiti sve sportove, a poseban fokus na omladinske škole sporta. Nekada se Zenica prepoznavala po boksu („Čelična pesnica“), gimnastici, streljaštvu, šahu itd.
Kakva su vaša iskustva u dosadašnjem političkom djelovanju, da li je politika uistinu „klub džentlmena“?
RENIĆ: Rekla bih „muški klub“, džentlmeni su nešto drugo. Vrlo često se nisam znala snaći u tim trgovinama koje od smrtnih neprijatelja začas naprave saveznike. I dobijala najjadnije objašnjenje „da je to politika“. To nije politika, jer trgovina ličnim interesima nema veze sa državom, građanima, zajedničkim prosperitetom. To je pijaca.
Renić: DF je za mene davno pročitana knjiga, imam dobru intuiciju kada su u pitanju lični interesi pod plaštom patriotizma
Ranije ste bili predsjedavajuća Gradskog vijeća Zenice, sada ste zastupnica u Skupštini ZDK. Koja je uloga lakša – zastupati interese građana na lokalnom ili na kantonalnom nivou?
RENIĆ: Lakše je na lokalnom nivou. Vidljivije je, bar u GV Zenica, sjednice se prenose uživo, moguće ih je reemitovati na portalima i to je odlično za građane, a tako i vijećnici preuzimaju odgovornost. Dok na kantonalnom nivou, barem ovom kantonu, građani uopšte ne znaju šta radimo i kako radimo. Sjednice se ne prenose, ne snimaju, ne ažurira se stranica Skupštine sa zastupničkim inicijativama i pitanjima. Nema odgovornosti prema građanima i to mi najteže pada.
Kako na osnovu svoga iskustva ocjenjujete učešće žena u politici u BiH generalno?
RENIĆ: Žene još uvijek postavljaju na mjesta gdje su bezopasne, gdje ne mogu djelovati po svojoj savjesti. Do nas je, jer sami biramo u koju stranku ćemo se učlaniti. Izbor stranke ovisi o motivu.
Da li je teža borba unutar stranke, ili borba protiv političkih protivnika?
RENIĆ: Borba unutar stranke je najteža. I meni najbolnija.
Postoje određena mišljenja o tome da se Naša stranka više bavi „cukama i macama“ nego globalnim politikama. No, činjenica je da Vaša partija posljednjih godina bilježi rast popularnosti, dobija sve više mandata u parlamentima i pozicionira se na državnom nivou. Šta su, zapravo, primarne politike Naše stranke?
RENIĆ: Mi smo socijal-liberalna stranka i normalno je da nismo svi sa istim interesima ušli u politiku. Neko je tu zbog korupcije i kriminala, a neko se bori i za cuke i mace, što je ustvari iskrivljeni prikaz naše posvećenosti realnim problemima građana. Naši kritičari pod „kuce i mace“ ustvari misle na našu stalnu posvećenost boljem životu građana i svemu onome što je, naprimjer, detektovano i u Izvještaju Evropske komisije o BiH. Tamo stoje problemi vezani za obrazovanje, zagađenje, ubrzanje administracije… To su te naše „cuke i mace“ i to su pitanja koja vladajuće stranke kod nas ne zanimaju, a koja se moraju rješavati i za koja mi imamo rješenja.
Mnogi smatraju da su ovi lokalni izbori tek zagrijavanje za opće izbore 2022. godine koje mnogi smatraju odsudnim za budućnost BiH. Vjerujete li da u ovoj konstelaciji odnosa građanske i lijeve stranke, a nakon što je DF konačno prišla SDA, već trebaju da pripremaju teren za zajednički nastup, sa zajedničkim listama i predizbornom koalicijom?
RENIĆ: Opće izbore 2022. godine posmatram kao konačne – ili ćemo promijeniti smjer, ili ćemo mi koji ostanemo potonuti skroz, a ostali iskočiti sa broda koji će zvanično postati Titanic. DF je za mene davno pročitana knjiga, imam dobru intuiciju kada su u pitanju lični interesi pod plaštom patriotizma. I dobro je da su se i javno odredili. Lijeve i građanske snage će u naredne dvije godine dokazivati, svi na svoj račun, koliko su iskreni i pouzdani u ovoj borbi. Tada će se moći govoriti o koaliciji i zajedničkim listama.
