„Od samog imenovanja ovaj saziv Središnjeg izbornog povjerenstva se suočava sa opstrukcijama od strane Vijeća ministara,“ upozorava u razgovoru za InfoRadar predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar.
Sa prvim čovjekom državne izborne komisije razgovarali smo o političkim utjecajima i pritiscima na CIK, izborima u Mostaru, Doboju i Srebrenici, padu povjerenja građana u izborni proces i načinima kako unaprijediti proces i vratiti izgubljeno povjerenje. Zanimalo nas je i koliki značaj bračni status i nacionalnost bračnog partnera imaju za legitimnost članova CIK-a, te šta stoji iza rata krivičnim prijavama između političara i ove institucije.
Gospodine Bakalar, da li ste oženjeni i koje je nacionalnosti vaša supruga?
BAKALAR: Prilično neobično pitanje za bilo koju vrstu intervjua. Zadire u privatnost, međutim to nije nešto što je tajna i što bih imao razloga da krijem. Da, oženjen sam i supruga mi je hrvatske nacionalnosti.
Kako vas vaš bračni status određuje u smislu legitimnosti kao člana Centralne izborne komisije? Da li ste više legitimni u odnosu na nekog drugog?
BAKALAR: Moj bračni status me uopće ne određuje u smislu legitimnosti kao člana Središnjeg izbornog povjerenstva. Legitimnost se crpi iz odluke Zastupničkog doma bez obzira da li sam oženjen, neoženjen, razveden ili – ne daj bože – udovac, tako da je moja legitimnost utvrđena na Zastupničkom domu i po tome sam član SIP-a.
Imaju li političari pravo propitivati bilo šta što ima veze sa bračnim stanjem i na osnovu toga dovoditi u pitanje legitimnost i profesionalnost članova CIK-a, onako kako smo imali slučaj kad je u pitanju Vanja Bjelica-Prutina?
BAKALAR: Političari sebi svašta daju za pravo. S obzirom na to da postoje zahvaljujući opstanku na vlasti, nekad ne biraju metode na koji način da odbrane taj svoj opstanak na vlasti. U takvom smislu gledam i takve vrste komentara i ni na koji drugi način ih ne bih ni ocjenjivao.
Kad smo riješili najvažnija pitanja – posljednje sedmice je obilježila razmjena krivičnih prijava između CIK-a i SNSD-a, odnosno predsjednika ove stranke Milorada Dodika. Da li vi, kao predstavnik i prvi čovjek jedne državne institucije, vjerujete u Tužilaštvo i Sud BiH – također državne institucije – i vjerujete li da će ovi postupci biti riješeni na brz i pravedan način?
BAKALAR: Ne znam šta da kažem za postupke koji su pokrenuti protiv nas osim da imam svoje privatno mišljenje o onome što je napisano, ili šta je javno objavljeno da piše u tim kaznenim prijavama. Nisam imao uvid u njihov sadržaj te ću se o tome rado očitovati ukoliko Tužiteljstvo ocijeni da ima elemenata kaznenog djela. Osobno smatram da ih nema i da je to bilo ili neko „natjecanje“ u podnošenju prijava radi onog što smo mi najavili, ili jedna vrsta političkog pritiska na instituciju, što smatram da je više izgledno.
O ovoj kaznenoj prijavi koju smo mi uputili protiv predsjedatelja Predsjedništva sam u medijima više puta govorio i smatram da ono što je u dva navrata izgovoreno na press konferencijama u Doboju i Banjaluci izlazi iz okvira dozvoljenog govora koji ne bi imao elemente kaznenog djela. Mi smo prvo javno pozvali tužiteljstvo na jednoj našoj sjednici da reagira po službenoj dužnosti, a nakon jednog nemuštog odgovora da očekuju formalni akt mi smo zauzeli stav da kao institucija – moram reći da je u pitanju većinski stav budući da je kolega Vlado Rogić bio protiv – uputimo kaznenu prijavu. Želim da vjerujem da će tužiteljstvo ocijeniti da li i naša kaznena prijava ima osnovanost, i da će reagirati ukoliko smatra da ima.
Bakalar: Kaznena prijava protiv Dodika bila je većinski stav, samo je kolega Vlado Rogić bio protiv
Stojite li iza odluke CIK-a i Suda BiH da se ne dozvoli ponovno prebrojavanje glasova u Mostaru i ne mislite li da će ta odluka dovesti do daljnjeg pada povjerenja birača u birački proces?
BAKALAR: Središnje izborno povjerenstvo nije donijelo takvo odluku. Dakle, mi apsolutno nismo donijeli takvu odluku i otvorili smo više vreća nego ikoji drugi saziv SIP prije nas. Ne govorim samo o Mostaru, govorim o cjelokupnom izbornom procesu, i po zahtjevima za ponovno brojanje i – najčešće – po službenoj dužnosti. Ovdje gdje smo imali elemenata u zahtjevima za ponovno prebrojavanje mi smo temeljem tih zahtjeva i postupili, govorimo sad o Mostaru pošto je to vaše pitanje. Mi smo po službenoj dužnosti otvorili vreće na onim biračkim mjestima, uglavnom je to bilo po jednoj anonimnoj prijavi koja je bila dosta sadržajna i u kojoj je bilo dosta detalja koji su ukazivali na eventualne nepravilnosti. Mada se anonimna prijava ne smatra prijavom od ovlaštene osobe, mi smo po službenoj dužnosti donijeli odluku da otvorimo vreće sa tih biračkih mjesta, i tu su nađene najveće nepravilnosti.
Svi oni koji nas optužuju da nismo pristupili ponovnom brojanju i da smo kompromitirali izborni proces treba da se prije toga zapitaju šta su radili njihovi silni promatrači među kojima su bili i lideri političkih stranaka. Monitoring izbora u Mostaru je bio veći od svih drugih izbora u svim drugim lokalnim zajednicama, uz međunarodne promatrače imali smo i stranačke promatrače, i promatrače nevladinog sektora, koalicija „Pod lupom“ je imala po dva promatrača na svakom izbornom mjestu, a nismo dobili takve vrste prijava da bismo mogli otvoriti vreće na drugim biračkim mjestima. Članak 5.30 Izbornog zakona točno propisuje u kojim slučajevima se može učiniti vjerojatnim da se ima razloga da se otvore vreće i da se detektira to pitanje. Po zahtjevima za ponovno brojanje, odnosno po žalbama političkih subjekata koji su uložili žalbe – tih elemenata nije bilo. To smo utvrdili mi, a potvrdio je i sud, i temeljem toga je nama preostalo samo da potvrdimo rezultate.
Dobro, slobodno me smatrajte neznalicom i objasnite mi kao laiku na jednostavan način ono što cijela javnost želi znati – da li ste imali osnova da temeljem primjene tog uzorka na kojem su otkrivene nepravilnosti, a zbog sumnje u neregularnost ukupnog izbornog procesa u Mostaru, naredite ponovno prebrojavanje na svim biračkim mjestima?
BAKALAR: Prvo, ne smatram vas neznalicom ni u kom slučaju, nego samo govorimo o činjenicama, a sa druge strane, smatram da smo djelovali sukladno odredbama Izbornog zakona. To je moj jedini odgovor na to pitanje i već sam vam odgovorio.
Zbog takvog obrazloženja odluke kojom se odbija ponovno brojanje glasova u Mostaru političke stranke sada najavljuju da će ulagati primjedbe i prigovore gdje god budu imali bilo kakvog razloga za to, te tako kreirati osnove za ponovna brojanja. Tu ne treba isključiti ni poplavu neosnovanih primjedbi, pa da li se plašite da nas na izborima 2022. godine čeka haos?
BAKALAR: Ja bih volio da monitoring bude učinkovit. Ako smo imali toliki monitoring i ako smo na biračkim mjestima imali čak i predsjednike i druge visoke dužnosnike nekih političkih stranaka koji su se tog dana slikali i objavljivali to na društvenim mrežama, onda ja postavljam pitanje da li je to bilo samo iz tog razloga – da to objave – ili da zaista vrše monitoring i da na obrazac onako kako je to predviđeno upišu nepravilnosti i da mi imamo osnovu da djelujemo. Dakle, moj odgovor na vaše pitanje bi bio da je što veći monitoring poželjan, ali da ne bude sam sebi svrha, nego da od promatrača imamo adekvatnu reakciju.
Bakalar: Središnje izborno povjerenstvo nije donijelo odluku da se ne dozvoli ponovno prebrojavanje glasova u Mostaru
Osim što je SNSD uputio krivičnu prijavu protiv CIK-a zbog ponavljanja lokalnih izbora u Doboju i Srebrenici, Milorad Dodik je najavio i sabotažu općih izbora iduće godine. Čini li vam se iz načina na koji je opisao mehanizam tog djelovanja kako je riječ o nekoj ispraznoj prijetnji, ili o već pomno isplaniranom scenariju?
BAKALAR: Ne znam, ali imamo znakovito iskustvo sa ovih izbora. Mi smo imali sve moguće vrste institucionalnih opstrukcija kako se izbori ne bi održali. Smatramo da to nije bilo iz razloga što je političkim strankama koje su vršile opstrukcije bilo nešto sporno, nego što su osporavali da izbore provede SIP u ovom sastavu, koji im iz njima poznatih razloga ne odgovara. Tu moram reći da smo se mi za ove izbore izborili. Kao institucija smo se, uz pomoć međunarodne zajednice, izborili za osnovno demokratsko, građansko i političko pravo svakog građanina ove zemlje. Da li postoji neki politički plan za dodatne opstrukcije i sabotaže, to je već pitanje na koje će javnost dobiti odgovor možda u toj godini.
Govorimo o sabotažama u smislu neformiranja lokalnih izbornih komisija tamo gdje određeni politički subjekti to mogu učiniti, to je ipak neki novi vid opstrukcije?
BAKALAR: Stranke i politički moćnici imaju razne metode djelovanja. Da li će do toga doći – vidjećemo. To ne mogu procijeniti.
Spomenuli ste kako je na sceni bio pokušaj da se ovaj sastav CIK-a spriječi da djeluje. Često ste i sami pod optužbama za politički utjecaj – koliko su ove optužbe utemeljene i da li je ovaj saziv CIK-a pod većim ili manjim političkim utjecajem od onog prethodnog ili onih prethodnih?
BAKALAR: Postoje različite vrste utjecaja. Mogu reći za ovaj saziv SIP-a da je pod puno većim političkim pritiskom nego bilo koji raniji saziv. I to je jedna vrsta političkog utjecaja. Pritisak i opstrukcije u radu, izbjegavanje institucionalne komunikacije – jednostavno, određeni ljudi koji su na pozicijama u institucijama BiH su odbijali sa nama uopće komunicirati! Neke kontakte smo uspjeli uspostaviti uz posredovanje predstavnika međunarodne zajednice, a neke nikad nismo uspostavili. U tom smislu, politički utjecaj te vrste postoji.
S druge strane, da li ima neke druge vrste političkog utjecaja – ja mogu govoriti samo u svoje ime, ne mogu govoriti u ime kolega, ali koliko vidim mi djelujemo prilično ujednačeno uz pojedine amplitude u djelovanju i odlučivanju pojedinih članova. Smatram da i kroz naše javne sjednice i kroz javne istupe svakog člana koji ima eventualno drugačije mišljenje, te djelujući sukladno našem poslovniku o radu, na vrlo transparentan način objašnjavamo javnosti i naše odluke i pravce našeg djelovanja. Kolege koji imaju drugačije mišljenje imaju apsolutnu slobodu, pravo i mogućnost da ga podijele sa javnosti.
Manje-više je svima poznato na čemu vodeće političke stranke insistiraju kada su izmjene Izbornog zakona u pitanju, te da je uglavnom riječ o pokušajima da sebi kroz zakon osiguraju ili zagarantuju što veće učešće u vlasti. Ali, nemamo debatu o tome kako kroz zakon suštinski unaprijediti izborni proces. Šta biste vi voljeli vidjeti kao najkorisnije izmjene i kao najbolji doprinos demokratičnosti i transparentnosti izbornog procesa?
BAKALAR: Postavili ste dva različita pitanja unutar jednog pitanja. Jedan je politički aspekt, i u svakom slučaju smatram da izborno zakonodavstvo ali i ustave apsolutno moramo uskladiti sa presudama Europskog suda za ljudska prava, jer je to uvjet iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. S druge strane, apsolutno je potrebno uvesti nove tehnologije u izborni proces, te s tim u vezi SIP ima vrlo jasno i vrlo čvrsto opredjeljenje da se ide u tom smjeru. Međutim, to je pitanje političke volje koja se iskazuje kroz odluke parlamenta.
Strategija EU je izrađena i dostavljena SIP-u. Ona sadrži različite modele uvođenja novih tehnologija i mi smo to ocijenili kao adekvatnu strategiju koja može biti osnov za uvođenje novih tehnologija. Usvojili smo je i proslijedili u parlamentarnu proceduru da se parlamentarci koji bi trebali da stanu iza toga opredijele na koje nove tehnologije ići te da se, sukladno toj strategiji i opredijeljenosti, izvrše korekcije u proračunu, da se izvrše korekcije izbornog zakona.
Mi smo tu i mi smo pružili ruku svakoj inovaciji u izbornom procesu. Provodićemo izbore i sa novim tehnologijama, uložićemo u to i naše ljudske resurse, ali je za to potrebna politička volja i potreban je novac.
Bakalar: Lokalne zajednice su osigurale novac u roku od dana ili dva po raspisivanju novih izbora u Doboju i Srebrenici, ali država kasni
Relevantne studije pokazuju konstantan pad povjerenja građana u izborni sistem. Imamo li osnova da se nadamo da bi se u budućnosti taj trend mogao barem zaustaviti, ako ne i okrenuti u pozitivnom smjeru?
BAKALAR: Mi smo se jako potrudili da u ovom izbornom procesu raskrinkamo mnoge nepravilnosti, ne samo kroz ova ponovna brojanja i otvaranja vreća, mada smo najčešće napadani od strane onih koji su nezadovoljni. Uvijek je neko nezadovoljan, od slučaja do slučaja, od izborne jedinice do izborne jedinice. S druge strane, sjetite se procesa registracije putem pošte – tu smo napravili jednu revoluciju. Od toga je prošlo pet-šest mjeseci, ljudi imaju kratko pamćenje i zaboravljaju da smo mi jedno 30.000 ljudi odbili iz raznih razloga, da smo otkrili brojne zlouporabe iza kojih najčešće stoje političke stranke i politički moćnici ili grupacije koje stoje iza njih te kroz krađe identiteta i kroz neke druge nezakonite radnje nastoje osigurati dodatne glasove.
Mi smo onaj spisak objavili javno, dok nam Agencija za zaštitu osobnih podataka nije naložila da ga uklonimo. Plasirali smo to u nadležna tužiteljstva i ovih dana imamo jako puno poziva policijskih struktura koje po nalozima tužiteljstava traže informacije, te im odgovaramo i šaljemo dokumentaciju. Nadamo se da ćemo kroz takvo naše djelovanje vratiti jedan dio nade i povjerenja, prije svega u SIP i u zaštitu integriteta izbornog procesa. S druge strane, uvođenjem novih tehnologija, bržim dolaženjem do informacija o rezultatima izbora, sprečavanjem malverzacija i otkrivanjem zlouporaba može se vratiti povjerenje građana.
Povjerenje građana jeste narušeno i tu ne govorimo samo o ovom izbornom ciklusu nego o više izbornih ciklusa unazad. U ovom sazivu SIP-a imamo čvrsto opredjeljenje da ga vratimo i pozivam građane da prate šta sve radimo po tom pitanju.
O CIK-u vlada mišljenje kako je riječ o najsporijoj ili jednoj od najsporijih institucija kad je u pitanju monitoring izbora i prebrojavanje glasova, dok s druge strane mladi i obrazovani ljudi u BiH na društvenim mrežama nude svoje algoritme za prebrojavanje glasova i objavljivanje rezultata. Hoće li CIK učiniti išta u smislu bržeg objavljivanja rezultata na izborima 2022. godine?
BAKALAR: Te stvari bi morale pratiti neke izmjene izbornog zakonodavstva. Najveći problem su birački odbori, tu imamo stranačke ljude i stranke imaju rezultate sat-dva nakon izbora, dok ih SIP nema ni nakon četiri sata. Članovi biračkih odbora i posmatrači su nam najprije vojnici svojih stranaka, a tek onda usput članovi izborne administracije, što im je na nekom sekundarnom nivou.
Već je ranije bila jedna izmjena, prije su se svi unosi radili u Središnjem izbornom povjerenstvu, pa su se rezultati čekali još duže nego sad, a u zadnjih četiri-pet godina prvi unos u naš sistem se radi u lokalnim izbornim komisijama temeljem obrazaca koje njima dostave birački odbori. Međutim, moramo voditi računa da članovi biračkih odbora javljaju svojim strankama, slikaju obrasce, šalju podatke Viberom i sličnim aplikacijama, tako da u stranke informacije dođu brzo i one objedine te rezultate. Kod nas, da bismo objavili rezultate, oni moraju biti uneseni u sistem.
Ukoliko obrazac nije došao u općinsku ili gradsku izbornu komisiju do 10 ili 11 sati navečer, rezultati ne mogu biti u ponoć objavljeni, i zato se mi na neki način „brukamo“ sa procentom obrađenih glasova u odnosu na ono što stranke već imaju. Do jutra to već bude puno bolje, međutim svakako da smo zainteresirani za bilo koju inovaciju koja nam može dati što brže izborni rezultat, a i od novih tehnologija će svakako zavisiti taj aspekt izbora.
Izbori u Doboju i Srebrenici su zakazani za 21. februar do čega imamo još manje od dvije sedmice. Šta će biti drugačije u odnosu na 15. novembar prošle godine?
BAKALAR: Imate u našoj instrukciji ono što smo predvidjeli. To najprije mora da prati odobrenje proračunskih sredstava za naše aktivnosti od strane Vijeća ministara. Tu smo tek prije dva dana, u ponedjeljak, dobili jedan čudan odgovor na naš zahtjev u kojem se ne odobravaju sredstva iz proračunske rezerve, nego smo upućeni da izmijenimo svoj operativni plan utroška sredstava. Ono što je zanimljivo i znakovito jeste da smo i na taj odgovor čekali deset dana, što je nedopustivo imamo li u vidu značaj održavanja izbora u Doboju i Srebrenici. Takav pristup nije uobičajen i ja mogu samo zaključiti kako je u pitanju poseban odnos prema ovom sazivu SIP-a. Od svog imenovanja se suočavamo sa konstantnim zatezanjima i lošom komunikacijom od strane Vijeća ministara.
Dugo smo čekali na odgovor Ministarstva financija (kojim rukovodi HDZ kadar, op.a.) i sad smo u situaciji da u desetak dana moramo obaviti štampanje listića i druge pripreme za izbore u ove dvije lokalne zajednice, a sve je moglo biti već završeno. Imali smo kratak zakonski rok da ih raspišemo i održimo jer tako zakon nalaže, mi postupamo po zakonu a imamo već, nažalost, i praksu budući da smo odložili i nedavne izbore zato što nam nisu odobrena sredstva. Onda imamo i sudsku praksu kad smo imali i žalbe na odluku o odgodi izbora, tako da je dosta elemenata na osnovu kojih možemo govoriti o opstrukcijama od strane Vijeća ministara. Srebrenica i Doboj su promptno reagirali, lokalne zajednice su osigurale novac u roku od dana ili dva, po raspisivanju izbora smo od njih dobili sve informacije, ali država je kasnila.
