Ukoliko se u narednih mjesec dana ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, što je malo vjerovatno, u tom slučaju dvije su mogućnosti kako riješiti izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, pišu Nezavisne. Jedna je da se nakon konstituisanja kantonalnih skupština dogovori izmjena Izbornog zakona, a druga je da Centralna izborna komisija BiH (CIK) odredi broj delegata koji se biraju iz skupština kantona.
“U slučaju da CIK donese odluku o broju delegata postoji mogućnost da je sud obori jer je takva odluka koja se može donijeti po zakonu podložna sudskoj provjeri. Najbezbolnija varijanta je da se nakon izbora dogovori izmjena Izbornog zakona, što je takođe moguće s obzirom na to da je izbor delegata posredan”, ispričao je izvor “Nezavisnih” upućen u pregovore o izmjenama Izbornog zakona, koji intenzivno traju već danima.
Isti izvor navodi da nakon završetka izbora počinje teći rok od mjesec dana za utvrđivanje konačnih rezultata, a da nakon toga teče rok od 15 dana za konstituisanje kantonalnih skupština, koje odmah nakon toga biraju delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH.
“Kriza bi u slučaju da ne dođe do izmjena mogla nastati tek krajem novembra, a od završetka izbora 7. oktobra do kraja novembra ima vremena da se dogovori izmjena Izbornog zakona, posebno zato što bi se razgovaralo opuštenije s obzirom na to da su izbori završeni”, navodi ovaj izvor.
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH još 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića, predsjednika Glavnog odbora HNS-a, osporio je pojedine odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o izboru delegata u Dom naroda FBiH. Nakon toga počeli su pregovori o izmjenama Izbornog zakona i implementaciji odluka Ustavnog suda BiH, međutim do danas nije postignut dogovor i to prije svega iz razloga što se hrvatske i bošnjačke političke partije ne mogu dogovoriti o tome koliko će se i ispred kojeg naroda u kantonalnim skupštinama birati delegati za Dom naroda.
“Vidljivo je da ne postoji spremnost da se sada mijenja Izborni zakon. Postoji mogućnost da se nakon izbora to radi, ali bojim se da bi tada to bilo osporeno zbog retroaktivne primjene. Nalazimo se u začaranom krugu i možda bi najbolje bilo da se sadašnja situacija riješi ad hok putem elektora”, rekao je Lazar Prodanović (SNSD), član Interresorne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH.
Inače, izmjene ovog zakona, kojima se sprovodi odluka Ustavnog suda BiH, već su usvojene u Domu naroda parlamenta BiH, međutim to nije uradio Predstavnički dom parlamenta BiH, koji to pitanje ne želi da stavi na dnevni red.
“Imamo malo više od mjesec dana, ali, moram biti iskren, nisam previše optimista s obzirom na to da je prošlo dosta vremena a to se nije napravilo”, rekao je Bariša Čolak (HDZ BiH), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, dodajući da u posljednje vrijeme predstavnici međunarodne zajednice pokušavaju pojedinačno sa strankama razgovarati te da se poslije toga očekuje jedan zajednički sastanak.
Safet Softić (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, rekao je da postoje poželjna i nužna rješenja kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.
“Poželjno rješenje je da se dogovore politički faktori, a ukoliko se to ne desi onda postoje nužna rješenja. Jedno od nužnih rješenja je uloga visokog predstavnika u BiH, a drugo je da Centralna izborna komisija BiH nekim svojim odlukama uredi ovo pitanje”, rekao je Softić.
