Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Lider SNSD-a Milorad Dodik je po okončanju lokalnih izbora 2020. jasno dao do znanja da se s gubitkom gradonačelničkih pozicija u dva najveća grada u bh. entitetu Republika Srpska, Banjaluci i Bijeljini, neće pomiriti.

Osim prijetnji upućenih u izbornoj noći građanima Banjaluke da će za svoj „neposluh“ biti kažnjeni isključenjem s centralnog grijanja i izostankom podrške Vlade RS razvojnim gradskim projektima, otišao je i korak dalje.

VLADA PRIPREMILA ZAKON

U obraćanju novinarima 26. novembra 2020. uz najavu tvrde, opstruktivne kohabitacije gradonačelnika opozicije i skupštinskih većina predvođenih SNSD-om, saopštio je da će Vlada pripremiti izmjene Zakona o upravi i lokalnoj samoupravi „kojima će razvlastiti gradonačelnike i načelnike“.

„Možete vi pričati šta hoćete, ali je to demokratski“, poručio je Dodik lakonski.

Već tada su iz redova opozicije i političkih analitičara stigla jasna upozorenja da bi, dođe li do toga, to bio udar kako na izbornu volju građana, tako i na temeljne demokratske principe koji su sadržani i u Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, a kojom je regulisano da se nijedan zakon kojim se umanjuju ovlasti direktno izabranih kandidata ne mogu nakon izbora mijenjati.

Godinu kasnije prešlo se s riječi na djela. Vlada RS pripremila je prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi kojima se stječu uslovi da ingerencije gradonačelnika preuzme skupština grada, odnosno predsjednik gradske skupštine. Ono što je posebno bitno – takva mogućnost odnosi se na gradove sa preko 100.000 stanovnika, a to su jedino Banja Luka i Bijeljina. U kojima su, saasvim slučajno, gradonačelnici iz PDP-a i SDS-a, dok skupštinsku većinu čini blok stranaka prevođen SNSD-om.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković (Photo: Dejan Rakita/Pixsell)

Zbog najavljenih izmjena Zakona o upravi i lokalnoj samoupravi prije desetak dana održana je i sjednica Savjeta opština i gradova RS na kojoj su načelnici/ gradonačelnici opozicionih stranaka iznijeli niz primjedbi na predviđena zakonska rješenja.

Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika Banjaluke, upozorila je da bi to značilo uvođenje paralelnih sistema odlučivanja, te dovelo „samo do stvaranja nove administracije, ali i da je to nametanje odluka protivno prijedlozima gradonačelnika direktno izabranog voljom građana.

„Ovo je udar na demokratiju s ciljem opstrukcije gradonačelnika Bijeljine i Banjaluke. Gradonačelnicima se, ako zakon prođe, ukida pravo na savjetnike, izbor čelnih ljudi gradskih služi“, istakao je prvi čovjek Bijeljine Ljubiša Petrović.

Na drugoj strani predsjednik Savjeta opština i gradova i „ provjereni“ kadar SNSD-a Ljubiša Ćosić ustvrdio je da je predlagač zakona imao za cilj „da relaksira odnose u lokalnim zajednicama gdje postoji kohabitacija“, te da „nisu osnovane tvrdnje da zakon ima političku pozadinu“.

BANJALUKA I BIJELJINA TAOCI KOHABITACIJE

No sa ovim se ne slažu predstavnici Konferencije lokalne samouprave SDS-a- (KOLOS)

Zoran Vidić, predsjednik KOLOS-a, kaže kako je očigledno da entitetska vlast provodi politiku kažnjavanja lokalnih zajednica u kojima su građani izabrali opozicione kandidate. Ukazao je i na to da pokušaji entitetskih vlasti da se u gradovima sa preko 100.000 stanovnika (Banjaluci i Bijeljini) ingerencije gradonačelnika prebace na skupštinu neće donijeti ništa dobro.

„Jasno je da se predloženim zakonskim rješenjima gradonačelnici ovih gradova pokušavaju razvlastiti kako bi se uspostaviti dualizam vlasti. To će samo produbiti političke krize, koje skupštinske većine predvođene SNSD-om pokušavaju praviti. Onemogućavanje rada gradonačelnicima će onemogućiti i razvoj tih gradova“, upozorava Vidić.

Foto: Sa sjednice KOLOS-a

I bez najavljenih zakonskih izmjena Banjaluka i Bijeljina, odnosno građani ovih gradova, taoci su tvrde kohabitacije, jer skupštinske većine u kontinuitetu opstruiraju sve prijedloge koji dolaze od gradonačelnika, ili pak podršku odlukama konstantno uvjetuju novim zahtjevima koji često izlaze iz okvira nadležnosti lokalnih zajednica.

Podsjetit ćemo da se tako u Bijeljini već godinu ne realizuju ranije započeti infrastrukturni projekti, da je grad ostao bez ulične rasvjete jer skupštinska većina u kontinuitetu obara tendere za izbor ponuđača koji bi istu održavao.

U Banjaluci je gradonačelnik Draško Stanivuković vodio doslovno rovovsku bitku za usvajanje ovogodišnjeg rebalansa budžeta. Tako je SNSD podršku prvo uvjetovao izdvajanjem novčane pomoći od po 500 KM za sve zdravstvene radnike. Kada je grad to ispunio, sa istim zahtjevom išlo se i za pomoć porodiljama. Nakon što je Grad sredstva i za tu namjenu iz budžeta izdvojio, iz SNSD-a su se oglasili tvrdnjom da time nisu obuhvaćene i buduće porodilje.

I ta trakavica ko zna koliko bi trajala da odbornici Ujedinjene Srpske i SPS-a nisu otkazali poslušnost SNSD-u i rebalans podržali uz obrazloženje da je njihov primarni zadatak da osiguraju nesmetano fukcioniranje grada i služe interesima građana.

„SOCIJALNA OSJETLJIVOST“ SNSD-a

Isto se dogodilo i na koncu prošle godine kada je SNSD podršku gradskom budžetu za 2022. godinu uvjetovao izdvajanjem novčane pomoći od po 100 KM za 38.000 penzionera, za subvencioniranje električne energije. Da je riječ o klasičnoj političkoj ucjeni najbolje svjedoči činjenica da u ostalim opštinama i gradovima penzioneri neće dobiti nijednu marku.

Važno je podsjetiti da je „socijalna osjetljivost“ SNSD-a i njegovih koalicionih partnera probuđena tek nakon što njihov kadar više nije na čelu Banjaluke.

Iz opozicije podsjećaju i na višegodišnju praksu raspodjele sredstava javnih investicija kao očiglednog dokaza neravnopravnog odnosa entitetske vlasti prema lokalnim zajednicama. Predstavnici vlasti u lokalnim zajednicima kojima upravljaju stranke koje su opoziciji na entitetskom nivou upozoravaju i da u Republici Srpskoj nije ispoštovana ni Evropska povelja o lokalnoj samoupravi kada je u pitanju određivanje projekata u lokalnim zajednicama.

„Ne može republički nivo nama da odredi projekte koje ćemo mi raditi, a imamo situacije da su pojedinim lokalnim zajednicama odobreni projekti koje one nisu ni kandidovale“, navodi Vidić.

I prije nego su najavljene zakonske izmjene ušle u skupštinsku proceduru, iz opozicije su saopštili da će upotrijebiti sva zakonska sredstva kako bi spriječili njihovu primjenu. Stoga je za očekivati da će odluku o utemeljenosti zakonskih rješenja, koja su i bez posebnog poznavanja prava diskriminatorna, dati Ustavni sud RS. No, ima li se u vidu da je i Ustavni sud RS-a, kao uostalom i gotovo cijelo pravosuđe u BiH, pod snažnim utjecajem vladajućih političkih nomenklatura, ishod ovog spora nezahvalno je predviđati.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime