Izložba crteža “Istinite priče” bosanskohercegovačkog umjetnika Danila Krese bit će otvorena u srijedu, 11. augusta u 19 sati u sarajevskoj galeriji Java.  Izloženi crteži nastali su na pamučnom papiru grafitnom olovkom i drvenim bojicama.

Radovi Danila Krese vizualiziraju svijet fantazama. Figure podsjećaju na ljudska bića ili životinje, barem se tako čini. One su hibridi. Pa opet, nisu ništa od toga. Prije bi se moglo reći da izranjaju iz mašte i da u isti mah dijele dosta zajedničkih crta sa svijetom koji zovemo “stvarnim”. Funkcioniraju kao prozori u drugi svijet. Budući da ga nikad ne možemo zaista dokučiti, on uvijek ostaje otvoren za tumačenja i maštu. Kresini crteži nam sugeriraju kako bi paralelni svjetovi mogli izgledati.

Slike na prvi pogled izgledaju veselo, živahno i šareno. Ali odmah zatim ukazuje se njihova mračnija strana. Umjetniku pružaju priliku da prikaže društvene probleme, odnos između ljudi i ne-ljudi, kao i mentalna stanja u drugačijem obliku. Fantazme ih ističu u drugačijem svjetlu. Tu su političari koji se ponašaju kao ekonomisti usredotočeni na zaradu, drveće koje se stapa s figurama koje predstavljaju rast i životinje koje se ponašaju kao ljudi. Slike omogućuju ne-ljudskim bićima, najviše pogođenim ljudskim ponašanjem, da imaju jezik koji nije verbalan. Tako će jedno riboliko stvorenje ispljunuti prugasti komad boje, jer boje su jezik u kojem se Kreso izražava. Na izvjestan način, ta stvorenja prenose ljudske senzibilitete putem simboličkog jezika i istodobno pokazuju da egocentrični način života ljudi obično ne uspijeva da prepozna problematiku ne-ljudskog svijeta. Slike im daju djelatnu moć.

Fantazije, maštarije i snovi se obično odbacuju kao nestvarni. Racionalnost i logika su nas naučili da ih odvojimo od materijalnog svijeta. S pojavom “estetike” kao mjere “umjetnosti” došla je i razlika između intelektualnog i osjetilnog znanja, zajedno s prosvjetiteljskim diskursima racionalnosti i sekularizacije. Svojim slikama, međutim, Kreso pokazuje da maštarije postoje jednako kao i svijet koji doživljavamo u fizičkom obliku. Ilustrirajući ih, nudi nam nagovještaj tog svijeta, onako kako minijature u islamskoj umjetnosti dočaravaju snove ili kako hinduističke skulpture prevode božanstva u naš vizuleni jezik. U tom smislu, sva iskustva i ideje su “stvarni”, bez obzira na čula preko kojih ih doživljavamo, što nas vodi ka tome da svijet shvatamo kao živ, umjesto da pravimo razliku između živog i neživog, stvarnog i nestvarnog, ili “našeg” i “njihovog” svijeta.

Pored toga što se bavi instalacijom i fotografijom, Danilo Kreso je prije deset godina počeo raditi na seriji crteža koji se prvi put u cijelosti prikazuju na ovoj izložbi. Diplomirao je na Likovnoj akademiji u Sarajevu, na odsjeku za kiparstvo. Imao je samostalne izložbe u Collegiumu Artisticumu, Galeriji Novi hram i Galeriji Knap u Sarajevu, a učestvovao je i u grupnim izložbama u Umjetničkoj galeriji BiH, Galeriji Čarlama, Ateljeu Figure i Ars Aeviju u Sarajevu. Njegovi radovi se nalaze u zbirci Umjetničke galerije BiH i u privatnim kolekcijama. Filmovi su mu prikazivani na Sarajevo Film Festivalu i u Centru za savremenu umjetnost Sarajevo.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime