Globalna borba za demokratiju približila se mogućoj prekretnici prošle godine. Jaz između zemalja koje su zabilježile napredak na polju političkih prava i građanskih sloboda i onih koje su zabilježile sveukupne padove bio je najmanji ikad, navodi se u najnovijem izvještaju organizacije Freedom House.
U izvještaju se navodi da je globalna sloboda opala 17. godinu zaredom. Napad Rusije na Ukrajinu doveo je do brojnih zločina u vezi sa ljudskim pravima. Novi državni udari i drugi pokušaji podrivanja legitimno izabranih vlasti destabilizovali su Burkinu Faso, Tunis, Peru i Brazil. Prethodni državni udari i tekuća represija nastavili su da umanjuju osnovne slobode u Gvineji i ograničavaju one u Turskoj, Mjanmaru i Tajlandu, između ostalih. Dvije zemlje su pretrpjele smanjenje ukupnog statusa slobode: Peru je prešao sa slobodne na djelimično slobodnu, a Burkina Faso sa djelimično slobodne na neslobodnu, navodi se u izvještaju.
Jedan od ključnih zaključaka izvještaja je da se borba za demokratiju možda približava prekretnici. Jaz između zemalja koje su registrovale napredak na polju političkih prava i građanskih sloboda i onih koje su registrovale sveukupni pad za 2022. bio je najmanji do sada tokom 17 godina. Trideset i četiri zemlje postigle su napredak, dok je 35 zemalja ostvarilo pad. Dvije zemlje, Kolumbija i Lesoto, popravile su svoj status slobode, prelazeći sa djelimično slobodnih na slobodne.
U izvještaju se ističe da iako autoritarni režimi ostaju izuzetno opasni, ipak nisu nepobjedivi. Prošlogodišnji događaji su pokazali da su autokrate daleko od nepogrešivih, a njihove greške stvaraju prilike za demokratske snage. Efekti korupcije i fokus na političku kontrolu na račun nadležnosti razotkrili su granice autoritarnih modela koje nude Peking, Moskva, Karakas ili Teheran. U međuvremenu, demokratski savezi su pokazali solidarnost i snagu.
Ugrožavanje slobode izražavanja dugo je bilo ključni pokretač globalnog demokratskog pada, navodi se u izvještaju. Tokom posljednjih 17 godina, broj zemalja koje su dobile ocjenu od 0 od 4 na indikatoru slobode medija porastao je sa 14 na 33, uzevši u obzir da se novinari sve više suočavaju sa upornim napadima autokrata i njihovih pristalica. Sloboda medija je prošle godine bila ugrožena u najmanje 157 zemalja. Rezultati koji se odnose na slobodu ličnog izražavanja takođe su opali uslijed sve veće invazije na privatnost, uznemiravanje i zastrašivanje, kao i podsticaje na autocenzuru.
Naposlijetku, ističe se da borba za slobodu traje decenijama. Kada je Freedom House objavio prvo izdanje svog globalnog istraživanja 1973. godine, 44 od 148 zemalja dobilo je ocjenu “slobodno”. Danas su 84 od 195 zemalja slobodne. Tokom proteklih 50 godina, konsolidovane demokratije ne samo da su izašle iz duboko represivnog okruženja, već su se i pokazale da su izuzetno otporne na nove izazove. Iako je demokratizacija usporila i naišla na neuspjehe, obični ljudi širom svijeta, uključujući Iran, Kinu i Kubu, nastavljaju da brane svoja prava od autoritarnih napada.
Bosna i Hercegovina među zemljama sa najvećim padom slobode u posljednjih 10 godina
U izvještaju se navodi da je došlo do dramatičnog pada slobode u svim dijelovima svijeta. Među zemljama sa najvećim padom slobode u posljednjih deset godina nalazi se i Bosna i Hercegovina.
BiH je zabilježila ukupan pad od deset indeksnih poena u posljednjih deset godina, što je i dalje zadržava u kategoriji djelimično slobodnih zemalja.
Od ostalih zemalja iz regije, Srbija je zabilježila još veći pad, od 18 indeksnih poena. I ona se nalazi u kategoriji djelimično slobodnih zemalja. Pored nje, od evropskih zemalja još su samo Mađarska (djelimično slobodna), Poljska (slobodna) i Rusija (neslobodna) zabilježile pad, Mađarska 22 indeksna poena, Poljska 12, a Rusija 11 poena.
Izvještaj je, inače, objavljen dok se u BiH dodatno stvara atmosfera straha i podstiču napadi na medije i novinare.
Izvor: gerila.info
