– Naći ću te u Sarajevu, bićeš moja – zaprijetio je Adnan Čakalović, viši stručni saradnik Sektora za izbjeglice i raseljena lica pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, početkom godine novinarki Žurnala Zinaidi Đelilović.
Zbog prijetnji i uvreda upućenih novinarki sankcionisan je najblažom mjerom – tri mjeseca će primati platu umanjenu za 15 posto.
Kako se navodi u odluci Disciplinske komisije Ministarstva, državnom službeniku Čakaloviću utvrđena je “povreda službene dužnosti kršenje Kodeksa za državne službenike, kao i povreda službene dužnosti neprimjereno ponašanje”.
Linija za pomoć novinarima Udruženja BH novinari je u aprilu ove godine uputila dopis Ministarstvu za ljudska prava sa zahtjevom za disciplinsko sankcionisanje Čakalovića i tom prilikom su se pozvali na Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika.
– Tražili smo da se državnom službeniku koji je vrijeđao i uputio prijetnje novinarki Zinaidi Đelilović izrekne disciplinska mjera zbog diskriminacije, nasilja na osnovu spola ili spolne orijentacije i uznemiravanje na osnovu spola ili seksualno uznemiravanje – kaže Vildana Džekman, pravnica Udruženja BH novinari.
Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine (čl.15,st.1 i 2,čl.16,st.1) kojim podliježe i rad uposlenika Ministarstva ljudskih prava i izbjeglice BiH, normirano je da državni službenik koji provodi neki od zakonom propisanih oblika diskriminacije, nasilje na osnovu spola ili spolne orijentacije, uznemiravanje na osnovu spola ili seksualno uznemiravanje ili ukoliko se neprimjereno ponašanje izražava kao vrijeđanje na nacionalnoj, vjerskoj, polnoj ili rasnoj osnovi, kaznit će se smanjenjem plaće od 15 do 30 posto, u trajanju od tri do šest mjeseci ili degradiranjem na neposredno niže radno mjesto ili mjerom prestanka radnog odnosa u državnoj službi
–Mi jesmo na neki način zadovoljni što je disciplinski sankcionisan državni službenik, to može biti dobra pozitivna praksa za buduće situacije, ali s druge strane smo tužni i razočarani da je izrečena najniža disciplinska mjera po ovom Pravilniku, a to je 15 posto smanjenje plate za državnog službenika, u ovom slučaju Čakalovića, u trajanju od tri mjeseca – naglašava Džekman.
Inače, od početka godine Linija za pomoć novinarima Udruženja BH zabilježila je 30 slučajeva vezano za razne vidove prijetnji (prijetnje smrću, online prijetnje…), klevetu, kršenje prava iz radnih odnosa, zabrane pristupa informacijama i slično…
ADNAN ČAKALOVIĆ: NABIJEM I TUŽILAŠTVO I POLICIJU
Novinarka Žurnala radila je na priči o dugogodišnjim uposlenicima izbjegličko-prihvatnog centra Salakovac koji su nakon posljednje konkursne procedure obaviješteni da nisu zadovoljili, te su na njihova mjesta su uposleni drugi ljudi. U sklopu toga za izjavu je pozvala i Čakalovića koji je bio jedan od tri člana Komisije za konkursnu procedure. Na poziv nije uzvratio, ali je kasnije sam oko 20-ak puta pozvao novinarku.
Centar Salakovac
Međutim, Čakalović je pred Disciplinskom komisijom 22. aprila negirao da je taj dan dobio ijedan telefonski poziv, navodeći da je cijeli dan bio u kancelariji, sve do 17 sati.
–Nisam bio ovlašten kao član Komisije za davanje bilo kakvih informacija iz postupka te konkursne procedure, niti sam obavljao razgovor sa pomenutom novinarkom. Naglašavam, nisam dobio poziv na službeni broj koji je javno poznat – govorio je Čakalović članovima Disciplinske komisije.
Podsjetimo, u telefonskom razgovoru od 6. januara Čakalović je novinarki Žurnala nepovezano pričao “kako je dva Bošnjaka dao za dva Srbina”, te je poručio da se ova priča više ne čačka.
Novinarku je u nekoliko navrata pitao za ime, iako mu se predstavila:
– Treba mi vaše ime da ga dam Srbima.
Čakalović je tada upozoren da se razgovor snima, da će sve biti prijavljeno policiji, ali i objavljeno. On je na to odgovorio: – Zaboli me k… šta će biti objavljeno.
Prijetnje su prijavljene policiji koja je sačinila službenu zabilješku. Čakalović je saslušan u policiji, a odmah po izlasku iz MUP-a KS ponovo je pozvao novinarku Žurnala, koja mu se nije javila, da bi joj potom uputio SMS poruku:
– Samo si zaboravila da staviš moja ljubav. Znači moja ljubav ako si slobodna. Ja sam udovac.
Nakon toga je telefonirao i novinaru Žurnala Amarildu Gutiću. U tom telefonskom razgovoru Čakalović ponovo vrijeđa našu novinarku i na Gutićev komentar da će na sudu reći svoje argumente odgovara da “nabije i tužilaštvo i policiju…”
PRIJETNJE BEZ SANKCIJA
Vanja Stokić, banjalučka novinarka koja je i sama često bila izložena prijetnjama, smatra da izrečena sankcija uopće nije odgovarajuća:
– Jednokratna je i mizerna a upućene prijetnje su bile vrlo direktne. Ja ovo vidim više kao zadovoljavanje obje strane, da se nasilnik kao kazni kako bi se novinari ućutali, a da mu se previše ne našteti.
Prijetnje koje je Vanja primala bile su vrlo direktne, ali sistem do sada nije učinio ništa da je zaštiti.
Policija je zbog prijetnji upućenih Vanji privela Gorana Živanovića. Živanović, koji je Vanji poručio kako bi joj “odsjekao glavu”, dao je izjavu i pušten na slobodu. Protiv njega je podnesen izvještaj tužilaštvu i zatraženo krivično gonjenje zbog ugrožavanja sigurnosti. Ali Tužiteljica okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Tatjana Ninković obustavila je istragu jer je procijenjeno kako je samo izražavao lični stav a ne prijetio: – Obrazloženo je kako on nije ugrožavao moju sigurnost već samo izražavao lični stav i nezadovoljstvo zbog mog rada – kaže Vanja.
Kako je raditi pod pritiskom i sa prijetnjama znaju i novinari portala Buka. U jednom trenutku čak su bili proglašeni i „neprijateljima RS-a“ u režimskim medijima. Nedavno su pretrpjeli i ozbiljne hakerske napade. Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović za Žurnal kaže da su novinari javni službenici, kao i uposlenici ovdašnjih javnih službi, očit je nesrazmjer u zaštiti od strane sistema:
– Ta zaštita je potpuno neproporcionalna. U slučaju da javno prijetite novinaru i vrijeđate ga pred kamerama, da mu prijetite u telefonskim pozivima, morate se debelo pomučiti da biste to dokazali a tek onda da se sistem pokrene da nešto uradi.
Sa druge strane, da neki novinar nešto slično uradi nekom javnom službeniku, sistem bi ga drakonski kaznio i uradio bi to u najkraćem mogućem roku, kaže Trifunović:
– Govorim to iz ličnog iskustva i mislim da je percepcija javnosti da novinari vode neke svoje lične bitke protiv određenih funkcionera a ne bitke za cjelokupnu javnost.
A upravo je Vijeće ministara, u čijem je sastavu i Ministarstvo za ljudska prava BiH, predložilo još prije pet godina Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH da izradi izvještaj o položaju novinara u BiH:
– Uprkos postojanju niza zakona, novinari u BiH često su meta prijetnji i političkog pritiska. Statistike pokazuju da je stanje u medijima generalno na lošijem nivou danas nego ranijih godina, što ukazuje na problem neadekvatne implementacije medijske legislative. Otežavajuću okolnost predstavlja i činjenica da su napadi i prijetnje kojima su izloženi novinari raznovrsne, te formalno propisivanje novih krivičnih djela bez potpune analize ne predstavlja adekvatno rješenje – navodi se u izvještaju.
(zurnal.info)
