Piše: Amarildo Gutić
Moderna i velika poslovna zgrada u sarajevskoj Zagrebačkoj ulici nekada je pripadala upravi “GP Bosna”. Pod hipotekom je i 26 hiljada m2 atraktivnog kompleksa ove firme u naselju Briješće. Nezvanično, dug „GP Bosna“ je oko 17 miliona. Banke pod hipotekom imaju gotovo cijelu nepokretnu imovinu, najviše “Raiffeisen BANK BiH”. Potraživanja 250 otpuštenih radnika iznose 2 miliona za neisplaćene plaće i oko 9 miliona za doprinose. Tokom 4 godine likvidacionog postupka dobili su po 1500 maraka. Čekajući milostinju 15 radnika je umrlo..
„Sve je planski urađeno, dovedeno do toga da ne možemo poslovati dalje. Samo su nam uručene radničke knjižice i poslani na biro. Sada će za malo novca biti rasprodane nekretnine. Dostruko su umanjili procjenu vrijednosti 26 duluma zemljišta u Briješću, a nalazi se tik uz novu gradsku transferzalu,“ kaže za Žurnal Željko Knežević, svojevremeno predsjednik Sindikata GP Bosna.
GDJE SU MILIONI ?
Nakon više od 4 godine nedavno je okončan likvidacioni, a otvoren stečajni postupak nad firmom. Banke će prve naplatiti svoja potraživanja, radnici mogu u najboljem slučaju dobiti petinu svojih. Tako su okončana lažna obećanja da će im u potpunosti biti nadoknađeno 13 plata i doprinosi od 2005. do 2013. godine. Dženamir Abaza, dosadašnji likvidacioni upravnik, sada je i stečajni.
„Nakon novog vještačenja utvrđeno je prvobitno procijenjena imovina od 12,5 u stvari iznosi 7,8 miliona maraka. Razlika je uglavnom na procjeni kompleksa „GP Bosne“ u Briješću,“ objašnjava Abaza za Žurnal.
Prema polugodišnjem izvještaju o poslovanju „GP Bosna“ je 2013. godine imala neto dobit od milion i 250 hiljada KM. Posljednjih 5 godina prije likvidacionog postupka „GP Bosna“ je imala niz vrijednih poslova, a novca ipak nema.
Zgrada u ulici Mehmeda Spahe prodana je za gotovo 9 miliona Centralnoj banci BiH. Gdje je taj novac? Gdje je novac od posla na obnovi sarajevske Vijećnice ugovoren na više od 4 miliona KM? Gdje je više od 5 miliona dolara sa računa u Libiji? Zašto je od kupaca nekih poslovnih prostora traženo da novac predaju u kešu, a ne preko računa?
„Znam kada sam došao u firmu bilo je neisplaćeno 16 plata, doprinosi nisu bili plaćani od rata, zatekao sam haos. Ja mislim generalno da su vlasnici iz Slovenije loše upravljali, bili su nezainteresirani,“ objašnjava za Žurnal bivši direktor Uglješa Kisić, odbacujući svoju odgovornost.
Prvi suvlasnik GP Bosna u trenutku likvidacije bio je Investicioni fond „MI group“. „MI Group“ je osnovalo Društvo za upravljanje fondovima „Market investment group“ kojeg je Marko Ignjić 2006. godine kupio od Raiffeisen banke. I Fond i Društvo su još uvijek smješteni u upravnoj zgradi GP Bosne, kao i navedena banka.
Ignjić je istovremeno bio i zastupnik Fonda “DZS Ljubljana”, a slovi kao produžena ruka slovenskog biznismena Bogdana Pušnika, vlasnika Fonda „Medvešek–Pušnik“ koji je hapšen zajedno sa Urošem Rotnikom. Osumnjičeni su da su novac koji su nezakonito stekli u Sloveniji, prali kupnjom dionica preko investicionih fondova u BiH. U međuvremenu su Pušnik i Rotnik optuženi za pranje novca u sličnim slučajevima u Sloveniji.
PERAČI NOVCA U TRANZICIJI
Slovenski istražitelji sumnjaju da su Ignjić i Pušnik putem fondova u BiH oprali najmanje četiri miliona eura. Oni su na ovdašnje tržište dionicama ušli još 2000. godine. Posrednik im je bio Ramo Hadžajlić, direktor berzansko-posredničke kuće “Kvantum” koju je navodno kupio od Bogdana Pušnika. Komisija za vrijednosne papire mu je u dva navrata oduzimala dozvolu za brokerske poslove, da bi u konačnici sa berze iskučila i “Kvantum”.
„GP Bosna služi za pranje novca“, prošaptala sada već bivša radnica, dobro upućena u poslovanje firme. I to je sve što je mogla reći.
„To nema veze, nisam ja pratio to…da je mogla služiti kao praonica novca moraš imat pare. GP Bosna nikada nije imala pare. Uostalom istražni organi bi reagovali da je bilo šta bilo. Naša dokumentacije je dostupna u svakom trenutku,“ tvrdi bivši direktor „GP Bosna“ Uglješa Kisić.
A kako je on upravljao najbolje svjedoči zapisnik sa skupštine društva „GP Bosna“ od 27.6.2007. godine.
„Punomoć za zastupanje dioničara Falkone Luxemburg data je direktoru društva Uglješi Kisiću koji je pismeno izjavio da ga je nazvala osoba čijeg se imena ne sjeća, koja se predstavila kao zastupnik Falkone Luxemburg i ponudila punomoć za zastupanje na predstoječoj sjednici društva. Prema prezentiranoj punomoći nije bilo moguće utvrditi kako je ista zaprimljena jer nema dokaz da je dostavljena poštom, a direktor je izjavio da je punomoć zaprimio putem faxa, ali da je istu bacio, a da se ne sjeća kako je dobio original,“ navedeno je u Izvještaju Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH dostavljenog Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo.
Zamršena je mreža posrednika koji berzanskim transkacijama mešetare sa kuporodajom i vrijednostima dionica firmi, u ovom slučaju i „GP Bosne“. Primjera radi, Društva “DZS” „Medvešek-Pušnik“u jednoj transakciji preko brokerske kuće „Market Bull“ kupuju za 2,5 miliona maraka dionice „GP Bosna“, a luksemburška firma „Falkone“ u naredne dvije transkacije novac odmah vraća na račun društva “Medvešek-Pušnik . Falkone je zastupao direktor “GP Bosna” Uglješa Kisić.
“Dionice GP Bosna koje su bile u vlasništvu IF MI Group su pod izgovorom obaveznog usaglašavanja sa propisanim ograničenjima za fond, prodate putem blokovske transkacije (izvan berze) ispod tržišne cijene, društvu čiji je zastupnik John Veber (ili Jean Nicolas Veber), osoba koja djeluje u dogovoru sa DUF Market Innestment group Sarajevo….Zbog kasnije izvršenih transakcija dionica društva GP Bosna od strane društva DSZ Ljubljana i „Medvešek–Pušnik“ Ljubljana, uz posredovanje društava registrovanih na istoj adresi u Kneževini Luksemburg i zastupanih od strane iste osobe Žan Nikolas Veber ili Džon Veber, postoji osnov sumnje da je izvršeno pranje novca u iznosu od 2 miliona i 506 hiljada maraka, “ samo je jedan detalj iz istražne dokumentacije.
Predmetom su istrage u BiH bila društva „Kvantum“, „Market Bull“, „IN Capital“, „MI Group“, a iz Slovenije „Medvešek Pušnik“, „NISA“, „DZS“, potom off šor kompanije iz Luxemburga „Towra“ i „Decta Holding“ te pojedinci Bogdan Pušnik, Marko Ignjić,Ramo Hadžajlić, Bojan Petan, Uroš Rotnik,Uglješa Kisić, Erol Džebo, Džafer Prevljak, Milan Šešelj. Opsežnu istragu o svemu i svima navedenima vodila je SIPA, ali Tužilaštvo BiH, potom i Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, koje je tek reagovalo podnošenjem zahtjeva za provođenje istrage protiv Bogdana Pušnika, Rame Hadžajlića i Hamida Čauševića. I to bi bilo sve.
PREKOGRANIČNA SARADNJA MEŠETARA
Primjera radi, jednom transakcijom je Hadžajliću na račun uplaćeno 250 hiljada eura. Uplate su izvršili „Ikos Finance Company“ i osoba Miroslav Nikolić. Tokom istrage Hadžajlić tvrdi da mu nije poznat izvor uplata, ali novac podiže sa računa.
„Ramo Hadžajlić je vezano za pomenute uplate istakao da je tačno da su pomenute uplate i izvršene, i to od strane Miroslava Nikolića i „Ikos Finance Company“, a on ne zna ko zastupa ovu kompaniju niti ko je dao nalog za uplatu sredstava, ali je uplata bila organizirana od strane Miroslava Nikolića, a za međusobnu relaciju „Ikos Finance Company“ i Miroslava Nikolića ne zna,“ utvrđeno je tokom istrage.
„Ikos Finance Company“ nije baš nepoznata. Navodi se u istrazi koju je italijanska policija vodila protiv Mila Đukanovića crnogorskog premijera i predsjednika, u dijelu gdje se objašnjavaju relacije sa Veskom Barovićem, crnogorskim biznsimenom. Zanimljivo da je slučaj “GP Bosna” bio više zanimljiv slovenačkim medijima. Boris Meglič, urednik “Portala Plus” objavio je srijal priča kojima je šematski objasnio povezanost mešetara.
Barović je direktno ili indirektno uključen u ovdašnje berzanske transkacije preko Društva za upravljanje investicionim fondom Euroinvest iz Podgorice, gdje je suvlasnik sa Zijadom Blekićem, predsjednikom Nadzornog odbora Sarajevske berze i direktorom u međuvremenu ugasle brokersko-dilerske kuće Eurohaus. Da skratimo priču, Euroinvest upravlja Eurofondom, koji je sa Elektrogrupom Jajce namjerio graditi minihidrocentrale u našoj zemlji. Elektrogrupu Jajce osnovali su Zvonko Matijaš, poznat iz brojnih mutnih radnji oko privatizacije Elektrobosne i berzanski mešetar Osječanin Aleksander Hrkač. Hrkač kao predstavnik malih dioničara je dobro poznat iz afere sa kriminalnom prodajom Bosnalijeka ruskom partneru, a hvali se i učešćem u dokapitalizaciji propale Bobar banke. Hrkač, je (bio) vlasnik tuzlanske “BALKAN BROKER GROUP”. No o njima tome više ćemo u drugim dijelovima ovog dossiera. Vratimo se GP Bosna.
Upravo povezanost osoba koje posreduju u prodaji i kupovini vrijednosnih papira, siva je zona ovdašnje ekonomije. Istrage su spore upravo zbog zamršene vlasnička, odnosno suvlasničke struktura u fondovima i društvima koja su upravljaju firmama, pa i „GP Bosnom“ u vrijeme njenog aktivnog rada.
Pokušajte pratiti samo ovaj primjer :
Bogdan Pušnik je bio vlasnik DUF „MF Invest“ zajedno sa Rasemom Hadžajlić. „MF Invest“ je upravljao sa fondom „MF Global“ koji je skupini 10 največih dioničara „GP Bosna“. Rasema Hadžajlić je supruga Rame Hadžajlića, tadašnjeg vlasnika društva „INEX Grup“, dioničara „MI Group“ i vlasnika brokerskog društva „Kvantum“. Pored “INEX Grup”, dioničari Kvantuma su i DUF „MF Invest“ i društvo „NISA“ ljubljana. NISA je i dioničar Investicionog fonda „MI Group“ Sarajevo i član grupacije DZS Ljubljana. Vlasnik Nise je isti kao i „MI Goup“, Marko Ignjić. Marko Ignjić i Ramo Hadžajlić su zastupali i „DSZ“ Slovenija, „Kvantum Group“ Sarajevo i „Medvešek-Pušnik“ Ljubljana. MI-grup upravlja društvom „Market investment group“ gdje je u upravi član nadzornog odbora „GP Bosna“ Erol Džebo. U nadzornom odboru su Džafer Prevljak i Milan Šešelj koji su sa Uglješom Kisićem vodili i jednu mikrokreditnu organizaciju, koja je slučajno ili ne smještena u bivšoj upravnoj zgradi GP Bosna. Direktor GP Bosna Uglješa Kisić nekada je vodio i Vranicu. Treba li reći isto tako uništenu… O Vranici i ostalim primjerima u trećem dijelu dossiera…
(kraj drugog dijela)
Prvi dio dossiera http://zurnal.info/novost/21017/pankeri-bezbjednjaci-generali-u-privatizacijskim-fondovima
(zurnal.info)
