KAKO JE RSexit PRETVOREN U rSEXit: Dodik ponovo blefirao, nezavisnost nemoguća bez novog velikog rata

Cjelokupan rad Narodne skupštine ostati upamćen, a što je stidljivo priznalo tek nekoliko opozicionih poslanika, po tome što se raspravljalo o sadržajno nepoznatoj/nepotpunoj odluci. Tako su i zaključci, koje je parlament usvojio, u velikoj mjeri sazdani na hipotezama, umjesto na čvrstim temeljima

U Banjaluci se 17. februara nije se desio RSexit, Narodna skupština Republike Srpske nije donijela odluku o raspisivanju referenduma o samoopredjeljenju.

Sve je to zazivao i time prijetio lider SNSD-ai član Predsjedništva BiH Milorad Dodiku danima kojima su prethodili skupštinskom zasjedanju na kojem je vođena rasprava o odluci Ustavnog suda BiH i stavljanju van snage člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS.

Ova je odluka na noge digla cjelokupnu političku javnost RS, uz tvrdnju da je riječ o „antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH“, odnosno da se njome na najdirektiniji način utječe na svojinske odnose ovog bh. entiteta, što je najapsurdnije nije još uvijek objavljena u integralnom obliku.

ZAKLJIČCI SAZDANI NA HIPOTEZAMA

Stoga će cjelokupan rad Narodne skupštine ostati upamćen, a što je stidljivo priznalo tek nekoliko opozicionih poslanika, po tome što se raspravljalo o sadržajno nepoznatoj/nepotpunoj odluci. Tako su i zaključci, koje je parlament usvojio, u velikoj mjeri sazdani na hipotezama, umjesto na čvrstim temeljima.

Nekoliko dana pred samu sjednicu NSRS, posebno na društvenim mrežama, mogli su se pročitati brojni komentari kako je na sceni pokušaj državnog udara koji je zajednički pripremio srpski politički korpus. No, kada se pažljivo razmotri sadržaj zaključaka koji je jednoglasno podržan od srpskih parlamentaraca, u njima je, faktički, samo potvrđeno da će BiH ući u, po ko zna koju po redu, blokadu rada svojih institucija, a RS pokušati taktikom ucjenakroz blokadu rada/odlučivanja u državnim institucijama izdejstvovati da strane sudije napuste Ustavni sud BiH i da se rad najviše državne pravosudne institucije „uredi zakonom“.

Politička analitičarka Tanja Topićsmatra da bi, „da je Narodna skupština povukla svoje sudije iz Ustavnog suda BiH i tako blokirala njegov rad, to bio napad na državno ustavno uređenje“. Prema njenim riječima, zaključak kojim se sve nadležne institucije RS pozivaju da ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH jeste krivično djelo.

Topić: Poziv na nepoštivanje odluka Ustavnog suda neke zemlje je krivično djelo

Član 239. Krivičnog zakona BiH kaže da „neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava“, predstavlja krivično djelo. Ali, iako je već niz godina u oba entiteta uobičajena praksa da se odluke Ustavnog suda BiH ne provode, sankcionisanje za takvo postupanje nije praksa državnog pravosuđa. Koje je, opet, priča za sebe.

Naime, u dodatnim odgovorima na Upitnik Evropske komisije koji je BiH dostavila, navedeno je da „ni u jednom slučaju nije utvrđeno postojanje osnova sumnje da su službene osobe svojim radnjama ili propuštanjem učinili krivično djelo iz člana 239. Krivičnog zakona BiH“.

Slijedom ovog biće interesantno vidjeti i ponašanje bh pravosuđa, od kojeg se po prethodnoj praksi ne očekuje ništa. Jer, održanom sjednicom, na kojoj je 72 poslanika podržalo i ovaj zaključak, prekršen je član 6 stav 4 Ustava BiH, kojim su odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Jednim od zaključaka Narodna skupština ostavila je rok od 60 dana u kojem bi se trebalo riješiti pitanje položaja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

BEZ DEJTONA NEMA NI ENTITETA

Ustavni sud, njegov sastav i nadležnosti dio su Ustava BiH i za bilo kakve promjene potrebno je ući u proces izmjena samog državnog ustava. Za to je potrebna spremnost svih političkih aktera, dakle, predstavnika konstitutivnih naroda. Iako bi podršku za to vjerovatno dali predstavnici hrvatskog naroda u institucijama BiH, evidentno je da pristanka Bošnjaka nema i neće biti u dogledno vrijeme.

Svjestan je toga i Milorad Dodik koji je stoga iz Narodne skupštine poručio da opcija RSexita ostaje otvorena.

Komentarišući ovaj istup, visoki predstavnik Valentin Inzko istakao je da „ta opcija nije realna“.

Foto: Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH

„BiH i njen teritorijalni suverenitet i integritet počiva na Dejtonskom mirovnom sporazumu. Počiva na Ustavu BiH, i tu imamo i međunarodno pravo. Prema Dejtonu, entiteti nemaju prava otcjepljenja. Znači Dejton je potpuno jasan”, stav je prvog čovjeka OHR-a.

Zabrinutost onog dijela javnosti BiH, koja smatra da Dodik poučen inertnošću međunarodne zajednice može biti spreman da RS povede na put secesije, a državu uvuče u ko zna kakav sukob, je opravdana. Jedno od otvorenih pitanja ostaje kolika je realna podrška tome unutar srpskog političkog korpusa.

Naime, nezavisnost RS, podjednako kao i Milorad Dodik, sanja i kćerka ratnog zločinca Radovana Karadžića, Sonja Jovičević Karadžić, poslanica SDS-a i potpredsjednica Narodne skupštine RS, nezavisni poslanik u entitetskom parlamentu Darko Banjac… San o nezavisnosti RS nije mrzak ni liderima SDS-a i PDP-a, Mirku Šaroviću i Branislavu Borenoviću.

Razlika među njima samo je u pitanju koje su pojedini opozicioni poslanici otvorili – šta nakon donošenja odluke o nezavisnosti RS? Nebojša Vukanović pitao je Dodika „ko bi to priznao RS i šta bi se desilo dan kasnije“. Igor Crnadak kazao je „da je spreman dati podršku nezavisnosti, ali i pitao može li se to realizovati bez sukoba, nove mobilizacije, plača majki i djece“? Dodik ni na jedno od ovih pitanja nije odgovorio.

Profesor Miodrag Živanović smatra da će i ovog puta prijetnje o referendumu i nezavisnosti RS ostati samo u domenu verbalnog.

“Izborna je godina i tražio se bilo kakav povod za mobilizaciju glasačkog tijela, a Dodiku je ta to ovaj put dobro došla odluka Ustavnog suda BiH“, smatra Živanović.

On zaključuje da „od nezavisnosti Republike Srpske nema ništa jer ona ne postoji nigdje izvan Dejtonskog sporazuma“.

Gordana KATANA
Gordana KATANA
Bosanskohercegovačka novinarka i građanska aktivistica. Tokom karijere izvještavala za više bh i inostranih medija: Oslobođenje, BHT, BIRN, VOA, RFERL, IWPR, Anadolu Agency, Reuters.

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI