Jedan dan ostao je do isteka roka do kada bosanskohercegovačke vlasti trebaju osigurati novac za održavanje Općih izbora 2022 zakazanih za 2. oktobar.
„Još ima nade“, optimističan je predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom i bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vehid Šehić. Naglašava da Vijeće ministara BiH može i sutra održati sjednicu i usvojiti potrebne odluke, a ako prođe taj zakonom predviđeni rok, ne isključuje mogućnost da reaguje visoki predstavnik Christian Schmidt.
IZBORI MOGU BITI POMJERENI ALI NEĆE BITI OTKAZANI
„Izborni zakon je jasan – država mora osigurati sredstva za provođenje izbora, a iz kojih fondova i budžeta, to ne treba da interesuje ni Centralnu izbornu komisiju ni bilo koga drugog. U zakonu se ne spominje mogućnost nedostatka finansijskih sredstava. Zakonodavac nije slutio da se to može desiti. I, zaista nije, do lokalnih izbora prije dvije godine. Rok sada jeste 19. maj, ali to ne znači da će se izbori otkazati ako ne bude ispoštovan“, kaže Šehić.
Treba podsjetiti da nisu bili otkazani ni lokalni izbori 2020 – ali su bili odgođeni. Izbornim zakonom predviđena je takva mogućnost, s tim da bi se izbori trebali održati najkasnije u roku od 30 dana od prvobitno zakazanog datuma. Šehić naglašava da CIK-u u ovom trenutku ne treba svih 12,5 miliona maraka, ali su mu, pored ostalog, hitno neophodna sredstva za angažovanje pedeset do šezdeset ljudipo ugovoru o djelu, kako bi se krenulo u proces ovjere političkih subjekata i kandidata.
Iako je jučer, kada je zakazana vanredna sjednica Vijeća ministara BiH, postojao tračak nade da će se problem riješiti, ministri HDZ-a BiH glasali su protiv prijedloga CIK BiH da se potrebna sredstva izdvoje iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina. Vrijedi napomenuti da donošenje ovakve odluke uopće ne bi bilo potrebno da je Ministarstvo finansija, na čelu sa Vjekoslavom Bevandom(HDZ), na vrijeme pripremilo budžet.
U ovom trenutku čak ni nacrt ovog dokumenta nije upućen u proceduru. Tako su „nosioci europskih vrijednosti“ učinili još jedan u nizu poteza čiji je cilj opstruiranje demokratskih izbora i onemogućavanje milionima građana naše države da ostvare svoje ustavom garantovano pravo, čimu se tek podgrijali glasine da su proruska ekspozitura na Balkanu. Uslov svih uslova je promjena izbornog zakonodavstva po volji Dragana Čovića.
Do kasno sinoć čekala se reakcija Predsjedništva BiH. Iako je bilo govora da će održati vanrednu telefonsku sjednicu na kojoj će naložiti Vijeću ministara da osigura potrebni novac, prema našim saznanjima, ona nije održana, ali ne znači da neće biti danas u toku dana.
Interesantno je da je i predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD) pozvao da se nastavi s pripremama za provođenje općih izbora u oktobru, rekavši da će CIK imati na raspolaganju novackada bude neophodan.
ČOVIĆ USKORO NA “CRNOJ LISTI”
A kakvi su planovi CIK-a – nismo uspjeli saznati. Rečeno nam je tek da do daljnjeg neće davati izjave. Ni u Uredu visokog predstavnika nisu bili mnogo rječitiji.
“U nedostatku dogovora političkih stranaka o izbornoj reformi, sljedeći opći izbori moraju se, kao i prethodni, održati u skladu sa postojećim zakonodavstvom. Odluka Centralne izborne komisije da raspiše Opće izbore za 2. oktobra odraz je te obaveze. Sada je na Vijeću ministara da ispuni svoju zakonsku obavezu i obezbijedi potrebna sredstva za finansiranje izbora.“
S druge strane, iz Američke ambasade u BiH poručili su da je odluka HDZ-a BiH da blokira finansiranje izbora bila neodgovorna i neopravdana. Istaknuto je i da ponašanje HDZ-a po ovom, ali i drugim pitanjima posljednjih sedmica, uključujući protivljenje ključnim reformama koje zahtjeva Evropska unija – „nije u skladu sa iskazanom opredijeljenošću stranke za euroatlantske integracije.
„Upravljanje, a ne opstrukcije i korupcija, jedini je put naprijed za BiH, njene konstitutivne narode i njene građane“, poručili su iz Američke ambasade.
Hoće li Dragan Čović popustiti pred ovim kritikama, ali i najavama da bi Sjedinjene Američke Države uskoro mogle donijeti odluku o proširenju “crne liste” za pojedince u BiH, među kojima bi se po svemu sudeći trebalo da nađe i ime lidera HDZ-a, uskoro ćemo saznati.
Čak i ukoliko dozvolisvojim ministrima da u nekom novom glasanju podrže izdvajanje novca za izbore, ne treba zaboraviti da HDZ, prema već oprobanom receptu, može blokirati implementaciju izbornih rezultata i još jednom se narugati građanima te ne dozvoliti da se u skladu sa njihovom izbornom voljom formira vlast, kao što je slučaj u ovom mandatu na nivou Federacije.
