U organizaciji Discipline za nauku i nastavu i Klinike za neurologiju KCUS-a, u prisustvu velikog broja ljekara i medicinskog osoblja, pacijenata i članova njihovih porodica u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu obilježen je Svjetski dan multiple skleroze.
Održana su predavanja o ovoj podmukloj bolesti, od pojave prvih simptoma, uspostavljanja dijagnoze, do određivanja najadekvatnije terapije i liječenja.
VD šefica Neurološke klinike prof.dr Selma Šabanagić – Hajrić istaknula je da je zahvaljujući zajedničkim aktivnostima ljekara i medicinskog osoblja, partnera iz farmaceutskih kuća i Udruženja pacijenata oboljelih od multiple skleroze KS postignuto mnogo u smislu dijagnostike i liječenja bolesti poznate kao bolest s hiljadu lica.
– Nastavljamo sa zajedničkim aktivnostima, jer je ovo borba u kojoj smo zajedno s našim pacijentima, od prvog dolaska na našu Kliniku i uspostavljanja dijagnoze, do određivanja i primjene terapije – kazala je Šabanagić – Hajrić.
Dodala je da se od ukupno 982 oboljela u FBiH, na njihovoj Klinici liječi 570 pacijenata.
– Osvrnemo li se na početke, konkretnije na 2005. godinu, kada smo imali na raspolaganju samo dva imunomdulatora, možemo reći da smo postigli mnogo. Danas na raspolaganju imamo 14 imunomodulatora koji su se pokazali kao izuzetno efikasni u liječenju multiple skleroze. Prema najnovijim statistikama više od 2,9 miliona ljudi na svijetu boluje od multiple skleroze, sa zabrinjavajućim podatkom da se na svakih pet minuta uspostavi nova dijagnoza – navela je Šabanagić – Hajrić.
Po njenim riječima, Bosna i Hercegovina spada u grupu evropskih zemalja sa značajnim rizikom i prevalencom obolijevanja od multiple skleroze. Stalnim usavršavanjem i unapređivanjem dijagnostičkih kriterija značajno smo skratili put uspostavljanja dijagnoze.
– Od 2001. godine imali smo nekoliko revizija u uspostavljanju dijagnoze, a najnovija je predložena iz 2024. koja pruža značajna olakšanja u smislu bržeg i specifičnijeg uspostavljanja dijagnoze, što je neophodno za započinjanje liječenja pacijenta, te određivanje najadekvatnije terapije – kazala je prof.dr Šabanagić – Hajrić.
Prof.dr Enra Suljić navela je da na Klinici za neurologiju primjenjuju multidisciplinarni pristup u liječenju svih oboljenja, pa tako i multiple skleroze, gdje tokom uspostavljanja dijagnoze i samog liječenja posebno dolazi do izražaja saradnja s radiolozima, kolegama s Očne klinike, te potom psihijatrima i fizijatrima.
– Veoma je važno djelovati na multiplu sklerozu odmah po uspostavljanju dijagnoze i odrediti individualizirano lijekove za ovo oboljenje. Prije samo deset godina smo govorili da imunomodulatore dajemo da bismo usporili prirodni tok multiple skleroze, a već sada imamo potentne instrumente, odnosno lijekove koji će zaustaviti dalji tok bolesti do fantastičnih 93,7 posto, da nema uopće više relapsa u dugom periodu praćenja. Tokom godina smo značajno promjenili koncept liječenja ove bolesti, jer imamo veoma pouzdane alate kojima se uspostavlja dijagnoza i prati liječenje multiple skleroze, u koje spada magnetna rezonanca, optičko koherentna tomografija (OCT) i brojni funkcionalni testovi kojima se služimo u svakodnevnoj praksi za procjenu tihog praćenja multiple skleroze, jer nažalost nema benignih formi ovog oboljenja – navela je prof.dr Suljić.
Mr.sci.med.dr Emina Vukas sa Pedijatrijske klinike KCUS-a održala je predavanje o multiploj sklerozi kod djece, naglašavajući da iako je ova bolest kod pedijatrijske populacije rijetka, itekako je stvarna.
– Najčešće se bolest kod djece javlja u petnaestoj godini, ali nije isključeno ni u ranijoj dobi života. Liječenje baziramo na multidisciplinarnom pristupu, a najveću podršku imamo od kolega sa Neurološke klinike sa kojima se često konsultujemo, uvažavajući praksu i bogata iskustva koje imaju u liječenju multiple skleroze i drugih neuroloških oboljenja – kazala je Vukas.
Po njenim riječima, riziko faktori koji dovode do nastanka multiple skleroze su brojni, u prvom redu genetska predispozicija, potom faktori okoliša među kojima je Epstein-Barr virus za koji se smatra da pospješuje nastanak multiple skleroze, manjak vitamina B i drugi.
– Brojni su simptomi sa kojima nam se djeca javljaju, ali jedan od češćih je da se žale na umor i slabost, što je prilično diskretan simptom. Česti simptomi su i glavobolja i poremećaj hoda, poremećaj svijesti i vida. S toga nikad ništa ne prepuštamo slučaju, već pristupamo svakom djetetu s posebnim oprezom i uradimo kompletnu dijagnostiku – kazala je dr.Vukas.
Glavna sestra Klinike za neurologiju KCUS-a, Amela Kavazović, DMS, kazala je da je komunikacija od ključnog značaja u liječenju pacijenata, te da je uloga medicinske sestre od velikog značaja s obzirom da su one prve sa kojima se pacijenti susreću i ostaju uz pacijente svo vrijeme tokom liječenja.
– Posebno je bitno voditi računa o emotivnom stanju pacijenta i pristupiti svakom pacijentu individualno, u smislu izgradnje međusobnog razumijevanja i povjerenja. Osobito je značajno izgraditi naviku redovnog uzimanja terapije kod pacijenata i ohrabriti ih da ne odustaju – kazala je Kavazović.
Ove godine obilježava se 50.godišnjica Udruženja oboljelih od multiple skleroze KS, a tim povodom prisutnima se obratio i predsjednik Udruženja, Gordan Muzurović.
Muzurović je istaknuo da je glas pacijenata najbitniji u borbi za bolje uslove liječenje, te s toga i obilježavanje 30. maja ima veliki značaj za podizanje svijesti o ovom oboljenju.
– Pacijent, medicina odnosno ljekari i medicinsko osoblje i farmacija su jedno tijelo u liječenju. Zahvaljujući zajedničkom radu svih nas danas čekanje na lijek traje tri i po mjeseca, dok se ranije od otkrivanja dijagnoze do početka liječenja čekalo pet godina. Skoro 1.000 oboljelih danas ima pristup liječenju najsavremenijim lijekovima – kazao je Muzurović.
Dodao je da uvijek može bolje, “ali ne smijemo zanemariti ogroman napredak koji smo ostvarili u dijagnostici i liječenju multiple skleroze”.
– Pored ljekara, farmaceutske industrije i podizanja glasa pacijenata od najvećeg značaja je i podrška države, gdje također bilježimo veliki pomak. Sa 800.000KM koliko je ranije izdvajano za savremene lijekove za multiplu sklerozu, danas se izdvaja oko 12 miliona KM“ – izjavio je Muzurović.
Iako se imunomodulirajuća terapija pokazala kao veoma efikasna u sprečavanju napredovanja oboljenja, u našoj zemlji bilježi se i trend odustajanja pacijenata. Prema analizama Klinike za neurologiju KCUS-a 2023. godine od imunomodulirajuće terapije odustalo je 65 pacijenata, 2024. godine 62 pacijenta, te je u prvih pet mjeseci 2025. godine od imunoterapije odustalo 49 pacijenata – saopćeno je iz KCUS-a.
