„Plan naš jeste da sve moguće pretrage i dijagnostiku radimo u UKC RS i plan nam je da to bude najbolji centar u regionu, kao što vidite u toku su građevinski radovi, nabavljamo opremu i u toku je edukacija naših ljekara i srednjeg medicinskog kadra. Plan je da ove godine oko stotinu ljekara ide na edukaciju u inostranstvo i mnogi ljekari iz inostranstva rade kod nas. Što se tiče vantjelesne oplodnje naš strateški plan jeste da se ona radi, pored drugih ustanova, i u našem Kliničkom centru.“
Rekao je ovo sredinom 2018. godine direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, Vlado Đajić.
Od tada pa do danas, i pored najava, Republika Srpska nije dobila kliniku za vantjelesnu oplodnju na UKC RS.
U međuvremenu je Vlada Republike Srpske pojačala verbalnu kampanju usmjerenu ka poboljšanju stope nataliteta u Republici Srpskoj.
Najagresivniji u kampanji je direktor UKC i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vlado Đajić koji zajedno sa Goricom Dodik, ćerkom člana Predsjedništva iz Republike Srpske i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika vodi fondaciju „Djeca nam se rađala.“
VANTJELESNA OPLODNJA SAMO U PRIVATNOJ KLINICI
Da ne bude zabune, u Republici Srpskoj jeste moguća vantjelesna oplodnja i to pod vrlo savremenim uslovima ali u jednoj privatnoj klinici u Banjaluci u kojoj dio kapitala imaju i inostrani vlasnici.
Tako novac namijenjen za pokušaje vantjelesne oplodnje završava na računima privatnika umjesto da bude napravljena savremena klinika za vantjelesnu oplodnju u Kliničkom centru u vlasništvu Republike Srpske.
Fond zdravstvenog osiguranja RS je, prema dostupnim podacima, u prvoj polovini prošle godine finansirao 323 pokušaja vantjelesne oplodnje što je finansijski izdatak od oko 1,7 miliona.
U prosjeku FZO na godišnjem nivou za pokušaje vantjelesne oplodnje izdvaja oko 2,5 miliona maraka.
U ministarstvu zdravlja Republike Srpske na pitanja o sudbini državne klinike za vantjelesnu oplodnju nisu konkretno odgovorili.
„Odgovore na Vaša pitanja možete dobiti od Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske“, odgovorili su nam iz ovog ministarstva.
Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske nisu odgovorili na pitanja u vezi sa ispunjenjem najava da bi najveća zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj trebalo da dobije kliniku za vantjelesnu oplodnju. Ranije najave su procjenjivale da bi gradnja takve klinike mogla da košta oko 200.000 maraka.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS podsjećaju da oni vantjelesnu oplodnju (sada tri pokušaja) finansiraju od 2007. godine i da je po tom pitanju Republika Srpska ispred mnogih drugih zemalja.
„Tako da FZO RS u cjelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, ženama od 41. do navršene 42 godine Fond finansira 50% troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cijelosti refundira troškove. Republika Srpska je jedinstvena po tome što i ženama starijim od 42 godine, koje dobiju bebu, refundira troškove, budući da je u gotovo svim zemljama regiona gornja starosna granica 42 godine“, pojašnjavaju u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
Pojašnjavaju da je ugovor za pružanje ove usluge sklopljen sa privatnom klinikom “Medico S” i da jedan kompletan postupak košta 5.500 maraka.
„U 2018. godini odobreno je 641 zahtjev za vantjelesnu oplodnju ( od čega 79 za treći pokušaj), a u 2017. odobreno je 446 zahtjeva. U periodu 2007-2018 ukupno je odobreno 4.596 zahtjeva. Godišnji trošak FZO RS za vantjelesnu oplodnju je oko 2,5 miliona KM.
Do sada je, prema podacima zdravstvene ustanove „Mediko S“, u RS vantjelesnom oplodnjom rođeno 1.186 beba( zaključno sa ciklusima koji su rađeni u avgustu prošle godine)“, kažu još u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
U principu, niko ne spori, finansiranje vantjelesne oplodnje u Republici Srpskoj, ali je ključno pitanje zašto se to ne omogući na državnoj klinici.
Predsjednik sindikata zdravstva Republike Srpske, Milenko Granulić za Gerila.info kaže da nije do detalja upoznat sa aktivnostima oko pravljenja najavljene klinike za vantjelesnu oplodnju.
„Te najave su vrlo pozitivne. Krajnje je vrijeme da krenu sa tim i to bi trebalo da bude prioritet. Naročito s obzirom na situaciju sa natalitetom u Republici Srpskoj“, kaže Granulić.
Nova zgrada privatne klinike sa kojom FZO RS ima potpisan ugovor otvorena je u aprilu 2018. godine, a otvaranje su uveličali prvi ljudi Republike Srpske i tadašnji, ali i bivši prvi ljudi zdravstva Republike Srpske, Dragan Bogdanić i Ranko Škrbić.
Opozicija u Republici Srpskoj napominje važnost pomaganja bračnim parovima u pokušajima da dobiju djecu ali i važnost da Republika Srpska bude u mogućnosti da to čini sama bez privatnih posrednika kojima se godišnje uplaćuju milionski iznosi za njihove usluge.
„Nažalost sterilitet je sve veći problem u društvu, ne samo u Republici Srpskoj i sve je više mladih parova koji se liječe od steriliteta. Udruženje “Bebe” iz Trebinja za nekoliko godina napravilo je velike rezultate podršci mladim bračnim parovima, što je pokazatelj da se sterilitet liječi uspješno ako ima pomoći države i društva. Liječenje je jako skupo, posebno za parove koji na kontrole, pretrage snimanja i nalaze moraju da putuju u Banjaluku, i sigurno da je Republici Srpskoj neophodna posebna Klinika za vantjelesnu oplodnju i saradnja sa velikim medicinskim centrima, te podrška mladim parovima i finansiranje više vještačkim oplodnji koje bi finansirao Fond“, kaže za naš sajt poslanik Nebojša Vukanović.
LIJEČENJE U INOSTRANSTVU MOGUĆE UZ MIŠLJENJE KLINIKE MEDICO’S
Poslanik Davor Šešić podsjeća da je obećanje o pravljenju državne klinike za vantjelesnu oplodnju dato još prije nekoliko godina i da nema logičnog razloga zašto se sa ispunjenjem tog obećanja i dalje čeka.
„Već nekoliko godina slušamo obećanja da će se napraviti klinika za vantjelesnu oplodnju, ali od tog projekta nema ništa. Mislim da nadležni praznim obećanjima kupuju vrijeme. Ne postoji volja da se ta klinika napravi. Dokaz tome jesu godine koje su prošle od najave tog projekta, a da se ništa nije uradilo. Dva su moguća razloga za to , ili vlastima nije važan natalitet u Republici Srpskoj ili je privatni lobi dovoljno uticajan da sprečava da se projekat završi. Odgovor na ovo pitanje znaju nadležni“, mišljenja je i poslanik u NSRS Davor Šešić.
Zanimljivo i da za eventualne pokušaje vantjelesne oplodnje u inostranstvu, a koje će da kroz refundaciju troškova finansira Fond zdravstvenog osiguranja odobrenje, u vidu mišljenja treba da da privatna klinika sa kojom Fond ima sklopljen ugovor.
„U slučaju da se vantjelesna oplodnja ne može obaviti u Republici Srpskoj, uz mišljenje zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima ugovor (”Medico’s”), osiguranici mogu da ostvare pravo na refundaciju troškova vantjelesne oplodnje koju su uradili u nekoj od ustanova u inostranstvu. Prošle godine Fond je izmjenama Pravilnika o sadržaju, obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu dodatno uredio ovu oblast, precizirajući u kojim slučajevima se odobrava refundacija troškova za postupke rađene izvan RS“-pojašnjavaju postupak pokušaja vantjelesne oplodnje u inostranstvu u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Izvor: Gerila.info
——————————————————————————————————
- Tekst je nastao u sklopu istraživačkog projekta “Pravo da tražimo zdravo”, u sklopu šireg programa koji finansira Evropska unija, a realizuju Transparency international u BiH i Centri civilnih inicijativa”.
- Projekat se organizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Servisa za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj- SEMPER i ne predstavlja nužno stajalište Evropske unije.
