Piše: Edin BOROVINA
Prošle godine fudbalska infrastruktura u BiH trebala je postati bolja i kvalitetnija za 15 velikih nogometnih terena s vještačkom podlogom. Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) za taj projekat osigurala je oko četiri miliona maraka, a ostatak od oko tri miliona maraka palo je na teret lokalnih zajednica u BiH (pojedinačno po 200.000 KM).
Rok za izgradnju 15 terena širom BiH bio je 19. novembar 2019. godine, međutim, kompanija “Pejkom” d.o.o. iz Beograda, u vlasništvu Milorada Pejčića, kojoj je Nogometni savez BiH (NSBiH) pod nizom sumnjivih okolnosti dodijelio posao, izgradila je samo – dva! U Hadžićima i Žepču.
Foto: Milorad Pejčić: Njegova kompanija dobila je posao od NSBiH težak 4.000.000 KM (FOTO: facebook.com)
Priča o sumnjivom i nikad okončanom poslu teškom oko 7.000.000 maraka počinje 2018. godine, kada UEFA prihvata Projekat NSBiH “Razvoj infrastrukture omladinskog nogometa/fudbala u BiH kroz širu društvenu zajednicu” i za njega izdvaja dva miliona eura. Prema Projektu, ostatak novca (3.000.000 KM) osigurat će lokalne zajednice (svaka po 200.000 KM) u kojima će veliki tereni s umjetnom travom biti izgrađeni. Izvođač radova morao se obavezati da će terene urediti po FIFA-inim i UEFA-inim pravilima kvaliteta, te da će vještačka trava imati FIFA-in certifikat kvaliteta.
Teren u Hadžićima: Jedan od dva koji je postavljen u roku (FOTO: D. Begović / Fokus.ba)
Odabir lokalnih zajednica koje su dobile priliku da apliciraju za učešće u ovom projektu u startu je pobudio sumnju u regularnost i „fair play“ jer je Izvršni odbor NSBiH odabrao lokalne zajednice iz kojih su, mahom, dolazili članovi tog istog Izvršnog odbora (od 15 terena, odlučeno je da se njih 11 gradi u lokalnim zajednicama iz koji dolaze članovi IO NSBiH), što se može protumačiti na više načina, ali zaustavit ćemo se ovdje.
Foto: Žepče je bilo među 15 lokalnih zajednica odabranih za učešće u projektu (FOTO: H. Đapo / Fokus.ba)
Bio je to naizgled vrlo jednostavan i izvodljiv projekat. Vjerovatno bi takav i bio da je u pitanju bio privatni novac. No, novac je bio “tuđi”, UEFA-in i dobrim dijelom javni, što može skupo koštati sve odgovorne u NSBiH koji su bili uključeni u projekat, ukoliko se na sudu dokažu malverzacije.
Sve je počelo u januaru 2019. godine kada NSBiH raspisuje konkurs za izbor dobavljača sistema vještačke trave za terene u okviru izabranih 15 lokalnih zajednica u BiH, na koji se javlja pet ponuđača. Svoje ponude šalju “Sportnet inžinjering” d.o.o. Široki Brijeg, “Pejkom” d.o.o. Beograd, “Maxmar grupa” d.o.o. Jastrebarsko, “Mavas” d.o.o. Mrkonjić Grad, te konzorcij “Bonus co” d.o.o. Beograd i “Mildabo” Banja Luka.
Pristigle ponude otvaraju se 4. februara 2019. u prisustvu predstavnika ponuđača i Komisije NSBiH oformljene u tu svrhu, a nju čine, između ostalih, i generalni sekretar NSBiH Adnan Džemidžić (predsjednik), kao i Nihad Hodžić, glavni čovjek NSBiH za infrastrukturu.
Već tada postaje jasno da će to biti sve samo ne vrlo jednostavan i izvodljiv projekat. Naime, Komisija za izbor najpovoljnijeg dobavljača na samom startu, prilikom otvaranja ponuda, isključuje tri ponuđača, među njima i firmu “Mavas” d.o.o. iz Mrkonjić-Grada. U utrci za posao ostaju “Pejkom” d.o.o. Beograd i “Maxmar grupa” d.o.o. Jastrebarsko, a nakon zbrajanja bodova za ponuđene uslove, pobjednikom tendera proglašava se firma „Pejkom“ iz Beograda.
Faksimil prvobitne odluke Komisije NSBiH koja je odmah oborena
U svojoj odluci od 11. februara 2019. Komisija NSBiH u tački 3. navela je samo jedan razlog zbog kojih se kompanija “Malas” isključuje iz utrke. U slučaju “Mavasa” iz Mrkonjić-Grada Komisija u svom obrazloženju navodi kako “nije dostavljen dokaz o ispunjavanju obaveze u vezi s plaćanjem penzijskog i invalidskog osiguranja, te zdravstvenog osiguranja”.
Foto: “Mavas” je u prvom navratu eliminisan, ispostaviće se, iz nepostojećih razloga
Direktor i vlasnik kompanije “Mavas” d.o.o. Danijel Stojičić za Fokus kaže da to nije tačno i da se tražio bilo kakav razlog zbog kojeg bi oni bili eliminirani.
– Bili smo šokirani činjenicom da u Komisiji sjede ljudi koji ne razumiju zakone i zvanične propise. To što su oni naveli nije imalo veze sa istinom. Mi smo taj papir imali. Odmah smo uputili žalbu i zatražili da se posao, s obzirom da ispunjavamo sve uslove i da imamo najveći broj bodova, dodijeli našoj kompaniji, kaže za Fokus direktor i vlasnik kompanije “Mavas” d.o.o. Danijel Stojičić.
Mjesec kasnije, 11. 3. 2019, Izvršni odbor NSBiH usvaja žalbu Mavasa d.o.o, ukida Odluku Komisije za izbor najpovoljnijeg dobavljača i vraća predmet “na ponovno odlučivanje”. Taj dokument potpisuje prvi čovjek NSBiH Elvedin Begić.
Foto: Faksimil odluke IONSBiH od 11. 3. 2019. kojom se usvaja žalba “Mavasa”
Dan nakon te odluke Izvršnog odbora NSBiH, umjesto da donesu novu odluku, generalni sekretar NSBiH Adnan Džemidžić i članovi Komisije na čijem je čelu pristupaju ponovnom “pretresanju” dokumentacije firme “Mavas” i pronalaze novi razlog za isključenje. Ovaj put “sporan” je “Mavasov” cetrifikat FIFA Quality za teren izgrađen u 2018. godini, što je bio jedan od uslova konkursa. Iz “Mavasa” se ponovo žale. Svjesni da su u Savezu uporni da ih eliminiraju, traže i dodatnu potvrdu ispravnosti svog certifikata. Tako u Savez stiže i pismo pojašnjenja “spornog” certifikata iz “Domo Sports Grass”, podružnice kompanije SPORTS AND LEISURE GROUP NV (Belgija), jednog od najvećih proizvođača umjetne trave na svijetu s kojim “Mavas” sarađuje, kao i dopis “Sports Labs LTD”, ovlaštene institucije od FIFA-e za certificiranje terena.
U dopisu “Domo Sports Grassa” Izvršnom odboru NSBiH, između ostalog, jasno piše:
“Ugradnja terena obavljena je 2018. godine, dok je ispitivanje terena, također, provedeno u 2018. godini.“
No, ni to nije bilo dovoljno. Izvršni odbor NSBiH zakazuje sjednicu za 23. mart (subota?!), pred sami početak utakmice BiH – Armenija, kako bi donio odluku o projektu teškom sedam miliona KM. Na toj sjednici odbija žalbu “Mavasa” uz obrazloženje da traženi certifikat “nije sporan, ali je nejasan”?! Posao ponovo dodjeljuju firmi “Pejkom” d. o. o. iz Beograda, a „Mavas“ preko svog pravnog zastupnika podnosi tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu.
– Zanimljivo je da smo od Komisije tražili uvid u dokumentaciju svih učesnika na konkursu, ali oni su to kategorički odbili. Zašto ako je sve fer i pošteno? Ako je kompanija kojoj je dodijeljen posao imala valjanu dokumentaciju, a mi navodno nismo? Dobili smo informaciju da je “Pejkom” garanciju uplatio u eurima, a jasno stoji u konkursu “30.000 KM”, objašnjava direktor firme iz Mrkonjić-Grada i dodaje da je njegova firma zloupotrebom položaja predstavnika NSBiH i mutnim radnjama u ovom slučaju oštećena za oko 850.000 KM.
Od podnošenja tužbe “Mavasa” prošla je skoro godina. I ništa.
– Tužbu smo potpisali 1. 4. 2019. godine. Kantonalni sud u Sarajevu se odmah, već 8. 4. 2019, proglasio nenadležnim i proslijedio slučaj na Sud BiH. Na Sud BiH to je stiglo već 22. 4. 2019. godine. Oni su samo zatražili očitovanje NSBiH i od tada sve praktično stoji. Pisao sam i urgenciju Sudu BiH, tražio sam samo da odluče jesu li nadležni ili ne, ali do dana današnjeg oni tu odluku nisu donijeli. Zašto, ja ne znam, kaže za Fokus advokat firme “Mavas” Goran Marić.
Ne ulazeći u pitanje zakonitosti čitavog slučaja, o čemu će krajnju riječ dati sudske instance, bitno je spomenuti i pravila UEFA-e za sve one koji dobiju novac iz Hat Trick programa IV. A ona su prilično jasna – nema mjesta nepotizmu i korupciji, jer u slučaju bilo kakvih nepravilnosti, projekat se obustavlja.
“UEFA neće tolerirati bilo koji pokušaj ili čin korupcije, čak i ako su takve aktivnosti dopuštene, tolerirane ili se ne mogu procesuirati u državi asocijacije koja koristi UEFA-ina sredstva”, stoji u pravilima HatTrick programa IV iz kojeg je NSBiH i dobio novac za ovaj projekat izgradnje 15 terena s vještačkom travom.
Kontaktirali smo i UEFA-u i pitali jesu li iz NSBiH ispoštovana stroga pravila Hat Trick programa IV iz kojeg se finansira spomenuti projekat.
– Trenutno nemamo komentar, obratite se nacionalnoj asocijaciji, glasio je odgovor iz UEFA-e, za sada.
UEFA-inim Hat Trick programom IV, između ostalog, nalaže se da je svaka nacionalna asocijacija, kada troši novac iz Hat Trick programa IV dužna organizirati „fer i pošten tender, s najmanje tri ponuđača“, kao i da je svaka nacionalna asocijacija „dužna ODMAH obavijestiti UEFA-ina tijela o bilo kakvom problemu koji se pojavi prilikom realizacije projekta koji se finansira UEFA-inim novcem”.
Iz NSBiH nisu odgovorili na naše upite. A jedno od pitanja koje smo postavili bilo je u vezi s drugim dijelom finansiranja istog projekta, za novac koji dolazi iz budžeta lokalnih zajednica – dakle riječ je o javnom novcu. Radi se o učešću lokalnih zajednica u projektu sa po 200.000 KM, od čega se 70.000 KM uplaćuje direktno na račun NSBiH, a ne na račun firme koja izvodi posao?!
– Da, tačno je da smo 70.000 KM uplatili direktno na račun Nogometnog saveza BiH. Tim novcem će, kako je predviđeno ugovorom sa NSBiH, biti finansirana nabavka i transport gumenog granulata i kvarcnog pijeska. Mi smo taj novac uplatili još krajem 2019, kazao je za Fokus Mirza Kevrić, iz Službe za urbanizam Općine Konjic.
Isto su nam potvrdili i u Prijedoru, iz Gradske uprave, s tim da oni još nisu uplatili sredstva na račun NSBiH, ali da će to uskoro uraditi. I njima je rečeno da toliko košta nabavka i transport gumenog granulata i kvarcnog pijeska potrebnog za jedan teren.
Košta li gumeni granulat i kvarcni pijesak za jedan teren zaista 70.000 KM, koliko su iz Saveza u tu svrhu tražili od lokalnih zajednica? Fokus je došao u posjed elektronske prepiske predstavnika “Mavasa” s Nihadom Hodžićem, glavnim čovjekom za infrastrukturu NSBiH, koji je i potpisao konkurs u januaru 2019.
Na pitanje odgovornih iz firme “Mavas” zna li se lokacija odakle će nabavljati gumeni granulat i kvarcni pijesk s obzirom na cijenu koja je puno veća od potrebne za instaliciju jednog terena, Hodžić odgovara da to još nisu odredili.
Međutim, cijena od 70.000 KM ne odgovara nabavci iz regiona, već posebnog gumenog granulata iz Portugala?!
Foto: Faksimil prepiske Hodžića i Mavasa: Koliko zaista košta gumeni granulat?
– Odgovor smo tražili zbog planiranja troškova i formiranja naših cijena prilikom učešća na konkursu. Jer ako se, recimo, gumeni granulat nabavlja u Srbiji ili Hrvatskoj, a kvarcni pijesak u Tuzli, onda su troškovi za tu namjenu oko 45.000 KM, to je tržišna cijena, a ne 70.000 KM, kaže Stojičić.
Prema informacijama do kojih smo došli, gumeni granulat koji se koristi u ovom projektu dolazi iz Srbije, iz firme Eco Recycling. Na naše pitanje da li se gumeni granulat nabavlja u spomenutoj firmi, kao i da li su prije otvaranja ponuda znali odakle će ga tačno nabavljati, iz NSBiH također nisu odgovorili. Pitanje u vezi s nabavkom gumenog granulata postavili smo i firmi “Pejkom” iz Beograda, ali ni njihov odgovor nismo dobili.
Prostom računicom, ako nabavka i transport gumenog granulata i kvarcnog pijeska košta 45.000, a ne 70.000 KM koliko je uplaćivano na račun Saveza, dolazimo do iznosa od 375.000 KM javnog novca za koji se „ne zna“ gdje je završio. Ne treba naglašavati da nije predviđeno da NSBiH ostvari bilo kakav profit u ovom projektu.
Da sve bude još sumnjivije, sada se kao kompanija u ovom projektu pojavljuje i firma “Sport United” iz Sarajeva, koja nije učestvovala na konkursu. Kao vlasnik te firme spominje se Elvir Kantardžić, bivši tehnički direktor FK Sarajevo i član Udruženja “Bordo prijetelji”. Za isto udruženje vezuje se i ime generalnog sekretara NSBiH Adnana Džemidžića. Iz “Sport Uniteda”, također, nisu odgovorili na naš upit. A zanimalo nas je kakva je njihova uloga u cijelom projektu!?
U cijeloj priči našlo se i ime Marine Bajević, snahe aktuelnog selektora Dušana Bajevića, koja se pojavila na konkursu u ime firme “Bonus co” iz Beograda zajedno s “Mildabom” iz Banje Luke, firmom koja se vezuje za sada već bivšeg člana IONSBiH Mileta Kovačevića. Zanimljivo, u prvoj verziji konkursa tražilo se posjedovanje nepotrebnih certifikata EN i FPI (a koje ima firma Marine Bajević), a nakon primjedbi ponuđača ovo je uklonjeno sa spiska zahtijevane dokumentacije.
Krajnji rok za provođenje Projekta „Razvoj infrastrukture omladinskog nogometa/fudbala kroz širu društvenu zajednicu“ davno je prošao. Kompanija “Pejkom” koju je angažirao NSBiH od 15 planiranih terena s vještačkom travom izgradila je – dva! Iako su u nekim lokalnim zajednicama već pripremili podloge i obavili svoj dio posla, vještačke trave još uvijek nema.
Na zvaničnoj stranici NSBiH, kada je ovaj projekat u pitanju, može se naći tek “jedna i po” informacija. U onoj koja je objavljena netom prije isteka roka za završetak projekta iz Saveza se hvale kako su napravili dva terena, kako su počeli radovi na još pet lokacija, a da se sve radi u okviru Projekta iz Programa UEFA HatTrick V?! Naime, HatTrick V je planiran tek za period od 2020-2024. Rok za završetak radova se ne spominje. Od objavljivanja te vijesti prošla su četiri mjeseca, ni jedan od započetih terena nije završen.
Bivši član IONSBiH Ibro Adilagić, koji je zbog svojih istupa u javnosti u vezi sa sumnjivim i nezakonitim radnjama u Savezu i bh. fudbalu kažnjavan, a na kraju i eliminiran na izborima 2016. godine, kada ga je naslijedio Irfan Durić, jedan od aktera afere „VAR“, kaže da ga slučaj uopće ne iznenađuje.
– Ono što se golim okom može vidjeti jeste da je teren u Cazinu uništen, skinuta je travnata podloga, nasut tampon i tako stoji već mjesecima. Klub je ostao bez terena i sve selekcije od pionira do seniora trpe štetu. Nemaju nikakve uslove za rad. Cazinski fudbal je prethodnih godina potpuno uništen. Nema se tu šta puno reći, katastofa, kazao je Adilagić.
Obrađujući ovu temu, elektronskom poštom uputili smo pitanja na nekoliko adresa, ali niko od involviranih u realizaciju sumnjivog konkursa i izvođenje radova nije odgovorio na naše upite. Pitanja koja smo uputili Adnanu Džemidžiću, generalnom sekretaru NSBiH, Elvedinu Begiću, predsjedniku NSBiH, kompaniji “Pejkom” d.o.o. Beograd i kompaniji “Sport United” iz Sarajeva možete pročitati na OVOM LINKU. Ukoliko u narednim danima neko od spomenutih odgovori na pitanja, to ćemo i objaviti.
Izvor: Fokus
