Novi ombudsmen za ljudska prava BiH iz reda srpskog naroda nakon imenovanja prošle jeseni izbrisao je tviter nalog na kojem je iznosio često kontroverzne nacionalističke, proruske i esenesdeovske stavove.
I to bi u ukratko bila najava predstavljanja dr. Nevenka Vranješa, inače profesora na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, o kojem se u široj javnosti i ne zna baš puno, pa smo mu nastojali postaviti nekoliko osnovnih pitanja na koja je, vješto, izbjegao direktne odgovore.
No krenimo redom. Sam Vranješov izbor nije bio transparentan, na šta se žalila Inicijativa za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine kojoj nije bio omogućen uvid u izbor ombudsmana. Zbog toga se posumnjalo da je sam proces bio ispolitizovan.
SRPSKI NACIONALNI INTERESI U NAJOSJETLJIVIJOJ FOTELJI
Ubrzo nakon imenovanja, u javnost su izašli pojedini detalji Vranješove biografije, kao i njegovi medijski nastupi na osnovu kojih se moglo opravdano postaviti pitanje da li je on dobar izbor za funkciju čiji je cilj da zastupa interese svih građana BiH.
Samo nekoliko mjeseci prije nego što je postao ombudsman, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) izabrao je Nevenka Vranješa za predsjednika Savjeta za politička i nacionalna pitanja pri gradskom odboru partije. Iako je riječ o savjetodavnoj funkciji, nesumnjivo je da se SNSD odlučio da na čelo ovog tijela postavi osobu koja je politički i ideološki sasvim bliska ovoj stranci. Sam Vranješ je to i potvrdio svojim ranijim medijskim istupima.
Početkom prošle godine Nevenko Vranješ zdušno je branio proslavu neustavnog Dana Republike Srpske, 9. januara, usprkos odlukama Ustavnog suda BiH.
“Mislim da je to poražavajuće da bilo koji lider stranke ili pokreta bio on pozicioni ili opozicioni dovodi u pitanje obilježavanje Dana Republike Srpske. Ko god da to radi snosiće odgovornost pred narodom i pred ovim društvom”, rekao je Vranješ medijima, pojašnjavajući da se tu radi radi “o nacionalnom interesu najvišeg ranga”.
Iz navedenog je jasno da je nedavno imenovani ombudsman za ljudska prava BiH, samo koji mjesec prije izbora, u svojim satavovima, uz ostalo, derogirao odluke najviših državnih instanci zastupajući nacionalističke interese isključivo političkih predstavnika jednog naroda, ne obazirući se na činjenicu da je Dan RS diskriminatorski prema drugim bh. narodima.
Nekoliko mjeseci kasnije, ovaj profesor s banjalučkog Fakulteta političkih nauka došao je na funkciju koja, prije svega, podrazumijeva poštivanje Ustava BiH kao i odluka Ustavnog suda.
Ali političke preferencije ombudsmana za ljudska prava BiH vrlo su nedvosmislene. U januaru iste godine kada je imenovan, Vranješ se izjasnio protiv američkih sankcija Miloradu Dodiku i Alternativnoj televiziji (ATV), i to u intervjuu portalu Patriote Srpske.
“Njegov (Dodikov) legitimitet prema izbornom kapacitetu je impresivan i predstavlja san svakog političara. To se naprosto mora cijeniti… Gospodin Dodik je izašao svaki put pred narod i Narodnu skupštinu i objasnio šta je preduzeo na zaštiti nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH”, rekao je Vranješ, očigledno impresioniran likom i djelom Milorada Dodika.
Za sankcije ATV-u prokomentarisao je da su unazadile medijsku slobodu za nekoliko decenija, ne osvrćući se, međutim, na činjenicu za koliko decenija je ATV unazadila javni prostor BiHizvještavajući pristrasno, kao ni koliko je javnog novca pripalo ovoj kući zahvaljujući rodbinskim vezama s porodicom Dodik.
Zakon o ombudsmenu za ljudska prava BiH, između ostalog, kaže da je položaj ombudsmena nespojiv sa vršenjem bilo kakve zastupničke funkcije, bilo kakvom političkom aktivnošću, dužnošću ili odgovornošću za propagandu, članstvom u političkoj partiji ili vođstvom političke partije.
Na pitanje da li je bio angažovan u SNSD-u i na koji način, Nevenko Vranješ kaže:
“Za potrebe Gradske organizacije SNSD-a Banja Luka, kao profesor i ekspert, sa drugim kolegama profesorima učestvovao sam u izradi gradskih javnih politika i uredio zbornik ‘Naša Nova Banja Luka’. Bilo je to prije mog dolaska na sadašnju dužnost.”
Ombudsman za ljudska prava BiH ipak nije odgovorio koliko dugo je za SNSD radio na gradskim javnim politikama. Izričito tvrdi da nije član ni jedne političke partije i organizacije niti bilo kojih političkih organa, opet, ne precizirajući od kada.
KAD OMBUDSMAN UTIHNE
U jednom od svojih medijskih istupa prije nego što je stupio na funkciju ombudsmana, Vranješ je konstatovao da je BiH “u najdubljoj političkoj krizi koju generiše većinski narod u BiH i njegovi politički predstavnici“. Upitan da li smatra da s takvim izjavama zastupa prava svih građana BiH, što je kao ombudsmen dužan, odgovara da se radi se o analizama koje je “pod tadašnjim okolnostima iznosio kao akademski građanin ne zastupajući ni jednu instituciju, a prije sadašnje pozicije”.
Na većinu konkretnih pitanja Inforadara, ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješodvezao je pravi slalom izbjegavajući precizan odgovor.
Tako je na naše pitanje smatra li da kao ombudsmen BiH treba da radi na jačanju i promovisanju države i njenih institucija, a protiv separatističkih ideja i tendencija, odgovorio:
„Ja smatram da kao Ombudsmen za ljudska prava treba da poštujem Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum. To i radim i pomažem svim građanima da ostvare njihova prava, bez obzira na nacionalnu, vjersku, etničku i svaku drugu pripadnost.“
Vranješ je izbjegao odgovoriti i na pitanje da li mu činjenica da se u javnosti često deklarisao kao simpatizer SNSD-a i njegovog lidera Milorada Dodika otežava funkciju koju obavlja i utiče na njegovu pristrasnost.
„Moj rad otežava slabo funkcionisanje uprave i slabosti s kojima se susreću gotovo svi javni organi u BiH. Mnogobrojni su i drugi izazovi koje prate ovo društvo na putu ostvarivanja, zaštite i promocije ljudskih prava. Poštujem sve legalno izabrane predstavnike vlasti na svim nivoima u BiH i sa istima imam obavezu i potrebu saradnje“, odgovorio je Vranješ Inforadaru neodređeno, na vrlo precizno postavljeno pitanje.
Iako se u javnosti moglo čuti i to da je Vranješ na Twitteru često dijelio stavove sa političarima SNSD-a, lajkovao i podržavao tvitove nekih političara sa ekstremnim nacionalističkim stavovima, njegov nalog na ovoj društvenoj mreži, kako smo to već naveli – više se ne može pronaći.
Ono što se, međutim, može zaključiti iz većine Vranješovih javnih nastupa jeste da je novi ombudsmen za ljudska prava BiH produkt uobičajenog kalupa mainstream politike u Republici Srpskoj. One iste koja preferira srpske nacionalne interese, „krivce“ pronalazi u međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku, skeptična je prema opstanku BiH, protivi se NATO integracijama a evropske “kiselo“ prihvata. Rusiju i Kinu smatra prijateljskim silama, a pod njihovim krilom vidi opciju za „kusuranje“ RS unutar BiH. Pojavljuje se na politički opskurnim skupovima tipa proruskog Evroazijskog bezbjednosnog foruma što i ne čudi s obzirom da dolazi sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka. Javno ne potencira secesiju Republike Srpske, ali ni za Bosnu i Hercegovinu nema lijepe riječi.
“I sada se BiH može staviti u kontekst raspada. Imate narod u RS koji ne doživljava tu državu iz razloga opštepoznatih. Imate hrvatski narod koji trpi tu državu prvenstveno zahvaljujući tome što se zarobio u Vašingtonski sporazum”, rekao je Vranješ prošle godine.
Izborom na sadašnju funkciju, “kontekst raspada” se više ne može čuti iz njegovih usta – moguće iz razloga što bi doveo do “konteksta raspada” plate ombudsmana “teške” oko 7.000 KM.
