Policija i druge nadležne institucije ne koriste postojeći zakonski okvir kako bi sankcionisali slučajeve uvredljivog govora i govora mržnje zbog čega je takav govor postao skoro normalna pojava, istaknuto je danas na konferenciji ‘’Riječi koje su bitne: borba protiv govora mržnje u Bosni i Hercegovini’’. Tokom konferencije koju je organizovao Sarajevski otvoreni centar (SOC) učesnici su se složili da je neophodna intenzivnija uključenost institucija ali i javnosti u osudi i kažnjavanju slučajeva govora mržnje i napada motivisanih mržnjom.

Prof. dr Marija Lučić – Ćatić sa Univerziteta u Sarajevu kazala je da smo mi tradicionalno društvo u kojem dominira religija i da je u tom kontekstu povoljno tlo za uvredljiv govor i govor mržnje.

“Javni prostor je pun uvreda i govora mržnje ali ništa nije sankcionisano. Bitna je i pozicija onog ko govori, ako je u pitanju javna ličnost, političar, poruka ima veću moć. Zabrinjava odsustvo reakcije na takav govor. Kada se desio napad na “Merlinku”, niko se nije oglasio sa Univerziteta u Sarajevu nakon uvredljivog govora tadašnjeg predsjednika studentskog parlamenta.  Do te mjere smo prihvatili takav govor da je to postalo normalno. Sankcionisanje se ne dešava ni čak kad postoje konkretne prijave”, kazala je Lučić-Čatić.

Adisa Zahiragić, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu, kazala je da član 2. Tačka 11. Krivičnog zakona FBiH reguliše govor mržnje.

“Još 2016. je to regulisano. Imamo dovoljno dobru regulative ali je problem primjena. Kod nas je svijest na niskom nivou kada je u pitanju predrasuda od koje sve počinje. Krivično djelo govora mržnje najčešće se dešava prema povratnicima, Romima i LGBT osobama”, istakla je ona.

Učesnici konferencije osvrnuli su se i na današnju vijest o nametanju Zakona o negiranju genocida od strane visokog predstavnika Valentina Incka. Bekir Halilović iz udruženja “Adopt Srebrenica” kazao je da se na ovo se jako dugo čekalo.

“Negatori genocida će barem u javnosti paziti šta govore. Neću biti više žrtva zabluda i laži. Mnogi ljudi u Srebrenici su ovaj zakon dočekali sa olakšanjem”, kazao je on.

Govor mržnje po bilo kojem osnovu svakodnevnica je u Bosni i Hercegovini. Osim u političkom diskursu, najviše je prisutan u medijskim sadržajima, posebno oni u online sferi, a izostanak sankcija šalje poruku građanima/kama kako je pozivanje na mržnju uobičajena pojava. Nedavno istraživanje koje je pokazalo kako od oktobra 2018. do oktobra 2020. nije postojao niti jedan dan bez govora mržnje u medijima u BiH, jedan je od brojnih pokazatelja koliko je potrebno hitno uspostaviti jače mehanizame za borbu protiv govora mržnje.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime