Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH propisano je 14 načina na koji se mogu osigurati sredstva za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Na 13. mjestu kao jedan od načina za osiguravanje sredstava navodi se i osobno sudjelovanje osiguranih osoba u pokriću troškova zdravstvene zaštite, narodski rečeno, participacija.
Participacija je jedan od mogućih načina, dakle ne radi se o obvezi postojanja participacije, nego o mogućnosti uvođenja iste.
S ciljem izjednačavanja prava pacijenata u FBiH, Federalni parlament je 2009. godine donio Odluku o maksimalnim iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite, kojom je, između ostalog, precizno definirano koje osobe su oslobođenja plaćanja participacije.
Na popisu oslobođenih participacije su i: djeca i studenti do 26. godine, vojni invalidi i civilne žrtve rata i invalidi sa invaliditetom preko 60%, članovi porodica poginulih ili umrlih boraca od posljedica ranjavanja, umirovljenici čija mirovina ne prelazi iznos minimalne, štićenici socijalnih ustanova, korisnici socijalne zaštite, nezaposleni itd.
Iz popisa je evidentno da se ranjive i socijalno ugrožene kategorije trebaju izuzeti od obveze plaćanja participacije. No, kreatori zdravstvene politike u našoj zemlji vrlo često zaboravljaju da je načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti jedno od temeljnih načela na kojem počiva naš zdravstveni sustav.
„Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti ostvaruje se organizacijom sustava zdravstvenoga osiguranja u kojem su svi građani obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom i u kojem se bogati solidariziraju sa siromašnim, mladi sa starim, zdravi s bolesnim i pojedinci s obiteljima.“ (čl.20. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH)
Kantoni/županije su bili obvezni u roku 60 dana uskladiti vlastite propise s Odluku o maksimalnim iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite Sve županijske vlade, njihova ministarstva zdravstva i zavodi zdravstvenog osiguranja koji nisu uskladila svoje propise snose krivicu, jer se već godinama naplaćuju premije zdravstvenog osiguranja osobama koje nisu obveznici plaćanja participacije.
U kojoj mjeri načelo solidarnosti poštuju kreatori zdravstvene politike u HNŽ-u? Po pitanju participacije pokazali su nevjerojatnu dozu drskosti i bahatosti.
Odluka o premiji-sudjelovanju osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite na teritoriju HNŽ-a na prijedlog Upravnog vijeća ZZO HNŽ-a, donesena je 16.03.2006. godine. Istom Odlukom, uvedena je mogućnost plaćanja participacije u vidu godišnje premije, popularne „makice“ u iznosu od 20 KM. Već godinama, ozbiljne marketinške kampanje se svake godine pokreću, troše se javna sredstva, a sve kako bi se građane potaklo na kupovinu „markice”.
Budući da nadležni u HNŽ-u nisu više od 6 godina poduzimali ništa kako bi implementirali federalnu odluku o participaciji iz 2009. Mreža Naše društvo je 2015. godine uputila Zahtjev za žurnim usklađivanje županijske odluke o participaciji s federalnom i zatražila da se po hitnom postupku plaćanja participacije oslobode sve kategorije navedene u federalnoj odluci. Mjesecima je trajala borba, iznošenje argumenta, pozivanje na zakone, konvencije, statistike, odluke. Bezbroj članaka, anketa, video priloga napravljeni su na ovu temu pokušavajući ukazati na kontinuirano kršenje prava najranjivijih kategorija stanovništva.
Tek 08.11.2016. godine usvojen je Prijedlog Odluke o dopuni Odluke o premiji – sudjelovanju osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite na teritoriju HNŽ/ K kojom su djeca do navršene 18. godine oslobođena plaćanja participacije.
Kako velikodušno od Zavoda i zastupnika, od 13 kategorija oslobodili su plaćanja jednu kategoriju.
I tako su od 2017. godine roditelji pošteđeni troška participacije, ali samo oni koji nemaju studenta u kući. Za nadležne u Zavodu zdravstvenog osiguranja HNŽ-a studenti, umirovljenici s minimalnom mirovinom, nezaposleni i drugi s popisa oslobođenih plaćanja participacije nisu ranjive niti socijalno ugrožene kategorije.
Budući da je Zavod odbio razmatrati i uopće razgovarati na temu da se i druge ranjive kategorije oslobode plaćanja participacije, a kao ključni argument navodio činjenicu nedostatak sredstava za financiranje sustava zdravstva Mreža Naše društvo odlučila je pokrenuti nove aktivnosti.
22.06.2018 godine upućen je Zahtjev za pristup informacijama ZZO HNŽ-a i zatraženi su ugovori vezani za ugovaranje zdravstvenih i drugih usluga koje Zavod u ime svojih osiguranika ugovara, kao i izvješća o namjenskom trošenju javnih sredstava od participacije. Zahtjev je odbijen, uz obrazloženje da se traženi dokumenti ne nalaze u Indeks – registru informacija pod kontrolom Zavoda i da tražene informacije (ugovori ) po svojoj prirodi predstavljaju povjerljive komercijalne interese treće strane, kao i privatne podatke ugovornih strana…., te da bi se priopćavanjem takvih informacija značajno ugrozila privatnost, interesi i druga osobna prava… „
Što zavod ZZO HNŽ/K želi reći – da se građanima uskraćuje pristup ugovorima, kojima se za njihove potrebe i od njihovog novca ugovaraju zdravstvene usluge? Da ugovori koje Zavod sklapa sa zdravstvenim ustanovama nisu pod kontrolom Zavoda?
Na svu sreću nalazi Ureda za reviziju FBiH dostupni su javnosti, pa tako i Izvješće o financijskoj reviziji ZZO HNŽ-a, a posljednje je ono iz 2016.godine.
Mnogo zanimljivih informacija se krije u ovom izvješće, a sve samo potvrđuju sumnje u netransparentnost trošenja javnih sredstava u zdravstvu HNŽ-a.
Krenimo od participacije.
U Izvješću se, između ostalog, navodi : „Na dan 31.12.2016. godine evidentirani su prihodi po osnovu premije osiguranja (markice) u iznosu od 3.426.780 KM koji su ostvareni u planiranom iznosu. Navedenim aktima regulirana je namjena doznačenih sredstava (pokriće materijalnih troškova i ista se ne mogu koristiti za pokriće obaveza proisteklih na osnovu Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora i ostalih akata koji reguliraju pitanja iz radnog odnosa) i obaveza zdravstvenih ustanova da u roku 30 dana od primitka sredstava dostave izvještaje o utrošenim sredstvima s dokazima o izvršenom plaćanju. Do okončanja revizije, samo je jedna ugovorna zdravstvena ustanova dostavila Izvještaj o utrošenim sredstvima, odnosno dokaz o plaćanju (Dom zdravlja Stari Grad Mostar). Uvidom u dokumentaciju konstatirano je da Zavod nije osigurao nadzor nad namjenskim utroškom sredstava participacije doznačenih zdravstvenim ustanovama, niti je Zavod poduzimao bilo kakve aktivnosti po navedenom.“
Je li ovo korektno prema umirovljenicima koji od svojih 326 KM za markicu trebaju izdvojiti 20 KM? Je li korektno prema nezaposlenima, korisnicima socijalne zaštite, studentima, vojnim i civilnim invalidima itd.?!
Kako očekivati kvalitetnu zdravstvenu uslugu, kada oni kojima je povjeren novac građana kako im osigurali zdravstvene usluge, ne poduzimaju bilo kakve aktivnosti po navedenom, kako se navodi u Izvješću iz 2016. godine.
Dijelio je Zavod i jednokratne transfere bolnicama, ali i jednako nedomaćinski se odnosio prema istim, a što je također utvrdilo revizijsko izvješće iz 2016. godine:
„Transfer bolničkim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ/K u iznosu od 1.000.000 KM odobrilo je Upravno vijeće Zavoda 20.12.2016. godine Odlukom o jednokratnom transferu materijalnih sredstava. Sredstva za ovaj transfer osigurana su rebalansom financijskog plana za 2016. godinu, a namjena istih jeste poboljšanje kvalitete usluga zdravstvene zaštite. Navedenim aktima regulirana je obaveza bolničkih zdravstvenih ustanova o dostavi izvještaja o utrošenim sredstvima, ali bez preciziranog roka dostave izvještaja. Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Županijskoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ Mostar sredstva su doznačena 30.12.2016. godine, a Općoj bolnici Konjic 04.01.2017. godine. Do okončanja revizije, bolničke zdravstvene ustanove nisu dostavile izvještaje o utrošenim navedenim sredstvima, niti je Zavod poduzeo bilo kakve aktivnosti po navedenom.“
Trend netransparentnosti prati i Vlada HNŽ-a kada je u pitanju financiranje zdravstvenog sustava.
Ponovno, zahvaljujući revizorskom izvješću iz 2017. godine saznaje se da : „Nisu donesene odluke Vlade Kantona o odobravanju sredstava, niti je ista utvrdila način i metodologiju dodjeljivanja navedenih sredstava, kako je predviđeno članom 34. Zakona o izvršenju Budžeta Kantona za 2017. godinu.“ (Izvješće o financijskoj reviziji Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ/K za 2017, str.13.)
Evidentno je da se u HNŽ/K sredstva namijenjena za funkcioniranje sustava zdravstva troše nezakonito, nenamjenski, netransparentno i da je u potpunosti izostao bilo kakav vid kontrole nad potrošnjom javnih sredstava u ovoj oblasti.
Ako se uzme u obzir i činjenica da se zdravstvene usluge ugovaraju se isključivo sa javnim zdravstvenim ustanovama, da ugovori nisu dostupni javnosti, a izvješća o namjenskom utrošku javnih sredstava ne postoje, što se u konačnici može dobiti nego preglomazan, predimenzioniran, rastrošan i nedovoljno učinkovit zdravstveni sustav.
I što je najgore, najzanimljivije, te u konačnici najtužnije, ovako „živopisnu dijagnozu“ zdravstva u HNŽ-u u javnosti je iznio glavom i bradom ministar zdravstva HNŽ-a Goran Opsenica.
Zamislite kako bi taj isti sustav opisali pacijenti, koji sve to plaćaju, da dobiju priliku kao što je dobio ministar.
A prilika je bila press konferencija povodom najave štrajka zdravstvenih djelatnika HNŽ-a, početkom 2018. godine. Spremio se ministar žestoko za ovaj nastup, statistika, definicije, poruke, a nije izostao ni pokušaj duhovitosti, pa je krenula priča.
„Hans Christian Andersen i ja nemamo, priznat ćete, ništa zajedničko, no jedna njegova bajka i ova tiskovna konferencija mogli bi imati zajedničku poruku: „Car je gol!“ Dakle, poslušajmo kako izgleda carevo (zdravstveno) novo ruho.“
A evo što se sve saznalo od ministra kada je u pitanju „carevo (zdravstveno) novo ruho“:
· Od 12 domova zdravlja, 2 nemaju rješenje Ministarstva o ispunjenosti uvjeta glede prostora, opreme i kadra. Jednostavnije rečeno – nelegalni su.
· Imamo razmjerno 22% više uposlenika u zdravstvu u odnosu na Tuzlansku županiju, 66% više uposlenika u odnosu na Zeničko-dobojsku županiju, odnosno 92% više uposlenika u odnosu na Županiju Središnja Bosna. Je li nam kvaliteta zdravstvene zaštite toliko bolja?
· ZZO za financiranje zdravstvenih ustanova ove godine izdvaja 104.000.000 KM, a to je 79,69% Financijskog plana za 2018. godinu i predstavlja najviši postotak izdvajanja u F BiH.
· Zar rukovodeće i upravljačke strukture zdravstvenih ustanova nisu sve te godine mogle dio tih sredstava usmjeriti u barem simbolično poboljšanje materijalnog statusa uposlenika?
Sve gore navedeno samo je jedan mali dio zanimljivih informacija iz ministrovog govora, koji je pred naletom sindikalnih zahtjeva i prijetnji štrajkom otvorio karte i gotovo svu odgovornost prebacio na menadžment zdravstvenih ustanova te zaključio:
„Narodnim jezikom rečeno, nalazimo se u situaciji u kojoj lud hebe zbunjenog. Samo što ovaj put lud, a pod time prvenstveno smatram tijela rukovođenja i upravljanja zdravstvenih ustanova nije lud, nego se samo takvim pravi, a njihova politička podobnost amnestira ih od bilo kakve odgovornosti. A zbunjen, a pod time prvenstveno mislim na osnivače zdravstvenih ustanova nalazi se u dugogodišnjoj hibernaciji. Sve probleme treba riješiti Vlada, zar ne!?“
Gdje su u cijeloj priči pacijenti, kvaliteta usluge i nadzor potrošnje javnih sredstava?!
Hoće li „markice za 2020“, i dalje umirovljenici s minimalnom mirovinom, nezaposleni, studenti, invalidi, socijalne kategorije itd.
Ministar Opsenica uskoro napušta ministarsku fotelju, a iza sebe ostavlja štrajkove, markice, liste čekanja i sigurnost privatnih ordinacija.
Sve su ovo teme kojima će se baviti neki novi ministar kojeg će na stolu dočekati Zahtjev Mreže Naše društvo koji je 25.09.2018. godine dostavljen na sve relevantne adrese u HNŽ-u, a u kojem se traži samo jedno – ukidanje plaćanja participacije za sve građane HNŽ-a dok se ne uvede red u način ugovaranja zdravstvenih usluga i obveza pravdanja namjenskog utroška javnih sredstava.
Autor: Marin Bago
Izvor: abrasradio.info
* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
