Temeljem Deklaracije o ustavnim principima te četiri informacije o prenosu nadležnosti sa zaključcima koje je Narodna skupština RS usvojila 10. decembra 2021. godine, Vlada i parlament trebali su da pripreme i usvoje zakone po kojima bi ovaj bh. entitet od 10. juna dobio svoju vojsku i sigurnosne agencije, upravu indirektnog oporezivanja, te visoko sudsko i tužilačko vijeće.
No, utvrđeni rok mjeri se već satima, a pompezno najavljeno vraćanje nadležnosti nakon višemjesečne šutnje vlasti šta je na tom planu urađeno zamijenjeno je zaključkom kojim „Narodna skupština RS konstatuje da se primjena Zaključaka u vezi sa Informacijom o prenosu naležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, od 10.12.2021. godine, odlaže za šest mjeseci kako se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke pozicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima“,usvojenim na jučerašnjem zasjedanju (6. juna).
KRATKO PAMĆENJE JAVNOSTI
Tako se obistinilo ono na što je opozicija upozoravala od trenutka kada se ovaj dokument i našao na raspravi pred Narodnom skupštinom. Odnosno, da do vraćanja nadležnosti neće doći, da RS neće od juna 2022. imati ni svoju vojsku, ni prikupljati indirektne poreze, niti će VSTV BiH napustiti nosioci pravosudnih funkcija iz ovog entiteta.
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović upozorio je tada i Dodika i narodne poslanike da je vraćanje nadležnosti „opasan scenarij i može mnogo koštati RS“.
„Put kojim ste krenuli je opasan i mi vas na tom putu ne možemo pratiti, jer je poguban po RS“, podvukao je Šarović. Jasno je kazao i da formiranje vojske RS ne bi moglo proći bez sukoba, moguće NATO intervencije, ali i da bi se RS mogla naći u potpunoj izolaciji.
Identične poruke upućivao je i ostatak opozicije, poslanici probosanskog bloka upozorili su Dodikada je Parlament BiH jedino mjesto na kojem se o jednom prenesenim nadležnostima sa entiteta na državu može raspravljati.
No osion kakav jeste Dodik je opoziciju optužio za kukavičluk i etiketirao ih kao izdajice RS i srpskih nacionalnih interesa i eksponente „političkog Sarajeva“. Jučer se na sjednici NS RSuobičajeno ponašao kao da se ništa ranije nije desilo.
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za zaštitu ljudskih prava, samatra da je priča o prenosu nadležnosti kreirana s ciljem stvaranja nepostojećeg problema, nečega što nema veze s realnim životom.
„Dakle, ta obećanja da će se desiti neke korjenite promjene, ta obećanja iza kojih je stala Narodna skupština sada se pokazuje kao da nikada nisu ni data. A i građani su na to zaboravili, pa niko i ne traži da vlast održi svoja obećanja i to i nije ništa novo“, navodi Todorović za Inforadar.
I naš sugovornik, kada je u pitanju kratko pamćenje javnosti, potpuno je u pravu. No Dodikova obećanja, potvrđena usvajanjem Deklaracije u Narodnoj skupštini, opozicija nije zaboravila. Stoga su konstantno Dodiku i Vladi upućivali pitanja gdje su zakoni kojima bi se nadležnosti koje su sada na državnom nivou vratile pod ingerenciju RS-a. Neko vrijeme premijer RS Radovan Višković na te upite odgovarao je tvrdnjom „da ekspertni timovi na tome rade“, ali kako su mjeseci prolazili jedini odgovor bila je šutnja.
DODIKOVA TAKTIKA „ODVRNI-ZAVRNI“
Sa pitanjem u kojoj je fazi priprema zakona kojima bi se nadležnosti iz domena odbrane i sigurnosti, VSTV-a i indirektnog oporezivanja vratile na RS obratili smo se kabinetu premijera RS prošle nedjelje. Odgovor nismo dobili.
Stoga su jedini rezultati Deklaracije, koja je u suštini izraz političke volje, ali ne i pravno obavezujući akt, jesu sankcije koje su zbog secesionističke politike, odnosno podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Dodiku i Cvijanović uvele SAD, a potom i Velika Britanija.
Daleko veći problem za ovaj dvojac od sankcija, iako to odbijaju priznati, jeste činjenica da se RS našla u krajnje negativnom kontekstu u centru pažnje međunarodne javnosti. O, po BiH, destruktivnoj politici Milorada Dodika raspravljalo se pred Vijećem sigurnosti UN-a, Britanskim parlamentom, Vijećem Evrope, u njemačkom Bundestagu…
Iako osim osuda secesionističke politike i isticanja da SAD, Evropska Unija, NATO alijansa čvrsto stoje iza teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH, direktnih sankcija prema RS-u još nije bilo.
Na sve reakcije i upozorenja međunarodnih zvaničnika o secesionističkoj politici vlasti RS, a vraćanje nadležnosti jeste evidentno bila neizgovorena najava uvoda u nezavisnost RS, Dodik i Cvijanović ili negiraju da imaju takve namjere, ili na iste podrugljivo odgovaraju. Tako je Cvijanović 2. juna poručila zastupnicima Bundestaga da je „neprihvatljivo da se svako bavi stanjem u BiH o kojoj imaju površna saznanja i da bi im bilo bolje da se zabave vlastitim problemima“.
Komunikolog Mladen Bubonjić upozorava da Dodik godinama koristi taktiku „odvrni – zavrni“,odnosno da sve svoje prijetnje usmjerene protiv BiH spreman je negirati pod pritiskom međunarodnih zvaničnika.
„On je pragmatičan političar, to mu se mora priznati. Problem je što svojom politikom širenja straha i mržnje održava političke tenzije i narod drži na kratkoj uzici“, kaže Bubonjić.
U prilog dokazu da vlast nema namjeru ući u implementaciju vraćanja nadležnosti svjedoči i činjenica da Zakon o agenciji za lijekove i medicinska sredstva RS, usvojen u februaru ove godine, nije stupio na snagu. I po svemu sudeći i neće jer je Narodna skupština RS usvojila rebalans budžeta u kojem ni jedan fening nije namijenjen za osnivanje i rad ove agencije.
Ruska agresija na Ukrajinu, važno je navesti, također je jedan od razloga vraćanja zapadnog Balkana u međunarodni fokus. Otvaranje kriznog žarišta u BiH u tom kontekstu ne odgovara ni Dodikovom najboljem političkom prijatelju u regionu – predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Tako treba posmatrati i Vučićevu izjavu od 21. aprila „da je pozvao Dodika da ne formira vojsku i da umiri secesionističke planove,“ što je ovaj, prema Vučićevim riječima, prihvatio.
DODIK RS VODI U IZOLACIJU
No, kako Dodik vlada stalnim dizanjem političkih tenzija, nikoga nije iznenadilo što se na njegov zahtjev sazvala posebna sjednica Narodne skupštine RS (jučer, 6. juna) na kojoj se raspravljalo o informaciji o međunarodnoj, bezbjednosnoj i političkoj situaciji i mjestu i ulozi RS-a. I prije nego je sjednica održana svima koji i površno prate politička zbivanja u RS-u bilo je jasno da će skupštinska govornica ponovo biti pozornica Milorada Dodika, ali da cijena te predstave za RS može biti previsoka.
Naime, poziv da sjednici prisustvuje upućen je samo ambasadoru Ruske Federacije u BiH Igoru Kalabuhovu, države koje je pod žestokim sankcijama međunarodne zajednice zbog agresije na Ukrajinu, ali i države koja otvoreno podržava sve Dodikove političke poteze (neki bi rekli i kreira).
I Dodik je doista skupštinsku govornicu iskoristio za još jednu vlastitu predstavu. Ništa od onog što je kazao nije novo ni iznenađujuće, osim činjenice da je, pozivajući se na potrebu RS ostane neutralna u pogledu „specijalne intervencije Rusije“, jasno podržao rusku agresiju na Ukrajinu.
I time, podvukao je u obraćanju pred Narodnom skupštinom lider PDP-a Branislav Borenović, „današnja slika RS, zahvaljujući vama nije više neutralna u ovom sukobu.
„Ključno pitanje je da li se odriče strateških stvari, to je članstvo u EU. Naš interes nije svrstavanje ni na čiju stranu u ovom ratu, zašto prizivati konflikt, sukob, zašto nas vodite u siromaštvo u izolaciju. Nakon ovoga mogu biti ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku, demografiju i ekonomiju. Od čega ćemo živjeti“, upitao je Borenović.
Hoće li i kakve posljedice po građane i cijelu RS imati ova sjednica vidjet će se vrlo brzo. Pogotovo zbog činjenice da je prostor za obraćanje pružen ambasadoru Ruske Federacije Igoru Kalabuhovu, koji je Dodiku podršku uzvratio ruskom podrškom njegovoj politici, ali i za jednog diplomatu – nimalo diplomatski -skupštinsku govornicu iskoristio i zloupotrijebio da se obračuna sa međunarodnom zajednicom koja je osudila rusku agresiju na Ukrajinu.
„Nažalost moramo konstatovati destruktivnu ulogu dijela međunarodne zajednice, koji je neodgovorno izabrao put podrivanja. Želja da se implementira njihova agenda, prvenstveno kroz nametanje euroatlantskih integracija, dovelo je do erozije Dejtonskog sporazuma“, kazao je Kalabuhov.
Otišao je i korak dalje izjavom da Ruska Federacija poštuje suvereno pravo Bosne i Hercegovine da realizuje svoje vanjskopolitičke prioritete poštivanjem postojećeg poretka“, ali da ima „pravo problematizirati u slučaju priključivanja Bosne i Hercegovine političkim i vojnim savezima koji provode neprijateljsku politiku prema Rusiji“.
Milorad Dodik formalno je nakon ove sjednice Narodne skupštine dobio ono što je htio na domaćem planu. Pažnju međunarodne javnosti sada je skrenuo sa svoje secesioničke politike i obmana na otvoreno svrstavanje na stranu Rusije u njenom ratnom agresorskom pohodu na Ukrajinu. U očima srpskog puka, koji malo kada promišlja razumom već se rukovodi emocijama, biće ponovo najveći zaštitnik srpskih interesa.
A o posljedicama i jedne i druge političke igre i manipulacijama kojima želi osigurati ostanak na vlasti malo ko u RS-u realno promišlja.
