Da je Donald Tramp 2016. postao predsjednik SAD zahvaljujući, između ostalog, i lažnim vijestima i usmjeravanju javnog mnenja kroz toksično djelovanje na društvenim mrežama, već je poznata stvar. Ali manje je poznato da su ovi trendovi, već uveliko, prisutni i u BiH.
Mogu li, kako ih stručnjaci zovu, “neautentična ponašanja na internetu” uticati na rezultate predstojećih izbora u BiH? Sve su prilike da mogu.
Na to ukazuje i istraživanje Udruženja građana “Zašto ne”, provedeno u vrijeme opštih izbora u BiH 2018. godine.
– Istraživali smo komentare na jednom od najčitanijih portala u BiH i ispostavilo ispostavilo se da veliki broj tih komentara potiče od strane botova i trolova, odnosno sa profila koji se koriste uglavnom za ciljana komentarisanja s namjerom uticaja na percepciju javnosti o nekom političkom akteru – kaže Darko Brkan, predsednik UG “Zašto ne”.
Dodaje da je teško izmjeriti koliko su ove aktivnosti uticale na rezultate izbora, ali je sigurno da su imale uticaja.
Brkan je jedan od eksperata koji su učestvovali u radu Foruma građana “Glas za odgovornost na mrežama”, održanog nedavno na Jahorini, s ciljem sprečavanja govora mržnje, uznemiravanja i širenja dezinformacija na društvenim mrežama u BiH.
Poseban fokus na skupu je usmjeren upravo na činjenicu da se u BiH bliže izbori i da je to vrijeme naročito rizično za širenje toksičnog djelovanja na društvenim mrežama, s ciljem uticaja na rezultate glasanja.
Kako je istakla Bojana Kostić, ekspert za društvene mreže iz Beograda, iskustva iz Srbije, ali i drugih zemalja regiona, svjedoče kako funkcioniše predizborna mašinerija u sajber prostoru.
Uoči izbora, kao pečurke poslije kiše, niču portali za jednokratnu upotrebu, koji bez impresuma i potpisa šire lažne vijesti o političkim protivnicima.
Neke od tih “vijesti” imaju samo jednu ulogu: da se prenesu na društvene mreže i da se tamo zapodjene kvazi rasprava, koji usmeravaju stranački trolovi i botovi – ljudi koji otvaraju na stotine lažnih profila, s ciljem da prikažu kako njihovi politički favoriti imaju veliku podršku i popularnost, odnosno kako “oni drugi” nisu omiljeni.
– Sve su to oblici neautentičnog djelovanja na internetu, koja mogu imati veliki uticaj, pogotovo ako publika nije dovoljno medijski i digitalno pismena da bi mogla razaznati što je istina, a šta je naručen sadržaj ili komentar – objasnila je Kostićeva.
Kao primjer moćnog uticaja takvog djelovanja navela je primjer “farme lažnih portala”, koja je uoči američkih predsjedničkih izbora osnovana u makedonskom gradiću Velesu. Upravo iz Velesa su, preko više od 150 “portala” s adresama širom svijeta, u svijet puštene “vijesti” da je papa podržao Trampa i da Hilari Klinton “voli djevojčice”.
Ove, kao i mnoge druge senzacionalne i ekskluzivne “vijesti” su bile čista izmišljotina, ali rezultat tih laži je poznat.
Osnovano se sumnja da i stranke u BiH imaju svoje “farme” trolova, botova i lažnih portala, ali je takvu praksu teško razotkriti i dokazati, pogotovo zato što je BiH na marginama interesovanja vlasnika velikih društvenih mreža, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama i Tik Toka. Naprosto, suviše smo mali da bi se ozbiljno bavili nama.
Izvor: srpskainfo.com
