Libanski parlament u četvrtak bi trebao izabrati generala Josepha Aouna za novog predsjednika države, nakon što se kandidat kojeg je podržao Hezbollah povukao iz utrke, okončavajući više od dvije godine političke blokade, piše AFP.
Očekuje se da će libanski zastupnici konačno izabrati predsjednika u četvrtak, nakon više od dvije godine zastoja, u prijeko potrebnom koraku za pomoć ratom pogođenoj zemlji da izađe iz finansijske krize.
Vrhovni komandant libanske vojske Joseph Aoun (60) smatra se favoritom, a analitičari navode da bi mogao nadgledati brzo raspoređivanje vojske za provođenje primirja na jugu Libana.
Ova mala mediteranska država bez predsjednika je od kada je mandat Michela Aouna istekao u oktobru 2022.
Do sada je 12 pokušaja izbora predsjednika propalo zbog zastoja u parlamentu između pro- i anti-Hezbollah blokova.
Međutim, nedavna ratna dejstva Izraela protiv Hezbollaha nanijela su teške udarce šiitskoj militantnoj grupi, uključujući gubitak njenog dugogodišnjeg vođe Hassana Nasrallaha.
U susjednoj Siriji, Hezbollah je izgubio važnog saveznika nakon što su pobunjenici prošlog mjeseca svrgnuli predsjednika Bashara al-Assada.
S krhkim primirjem na jugu Libana od kraja novembra, 13. pokušaj izbora novog šefa države zakazan je za 11.00 sati po lokalnom vremenu.
U zemlji koja još uvijek nosi ožiljke građanskog rata iz perioda 1975-1990, podijeljene političke elite obično se dogovaraju o kandidatu prije nego što se održi uspješno parlamentarno glasanje.
Međunarodni pritisak se pojačao uoči sjednice, uključujući pritisak francuskog izaslanika Jean-Yvesa Le Driana, koji je pozvan da prisustvuje glasanju.
Američki izaslanik Amos Hochstein bio je ranije ove sedmice u Bejrutu, pozivajući zastupnike da osiguraju uspjeh izbora.
Saudijski izaslanik također je u srijedu drugi put u dvije sedmice posjetio Liban.
Zastupnici koji su se sastali sa saudijskim i američkim izaslanicima rekli su da su dobili snažan utisak da obje zemlje podržavaju Josepha Aouna.
Prema multikonfesionalnom sistemu podjele vlasti u Libanu, predsjednik mora biti maronitski kršćanin.
Aoun bi trebao osigurati dvotrećinsku većinu – najmanje 86 od 128 zastupnika, kako bi bio izabran za predsjednika.
Ako on ili bilo koji drugi kandidat ne osvoji toliki broj glasova, parlament će održati drugi krug glasanja, gdje će biti dovoljna prosta većina od 65 glasova.
Za izbor Aouna bila bi potrebna ustavna izmjena, jer ovaj trenutni ne dozvoljava osobi koja je obnašala visoku funkciju u protekle dvije godine da preuzme predsjedničku poziciju.
Ako bude izabran, Aoun bi bio peti general vojske koji postaje predsjednik Libana, i četvrti zaredom.
Vojni načelnici su također, po konvenciji, Maroniti.
Novi predsjednik suočit će se s velikim izazovima, uključujući nadgledanje primirja na granici sa Izraelom te obnovu naselja na jugu, istoku i u glavnom gradu koje je bombardirao Izrael.
Ključno je i da uspješni kandidat imenuje novu vladu sposobnu za provođenje reformi koje zahtijevaju međunarodni kreditori kako bi se oslobodila prijeko potrebna finansijska pomoć.
Od 2019. godine, Liban je pogođen najtežom finansijskom krizom u svojoj historiji.
Ratna dejstva Izraela na teritoriji Libana prouzrokovala su ekonomske gubitke više od pet milijardi dolara, uz strukturnu štetu od više milijardi dolara, prema podacima Svjetske banke.
