Jesu li građani tokom rata prognani sa područja koje danas čini Republiku Srpsku spremni podržati promjene u tom bh. entitetu, ili su trajno digli ruke od Bosne i Hercegovine? Da li je moguće mobilizirati 70 i više hiljada potencijalnih glasača da nakon niza godina apstinencije izlaskom na izbore podrže političku opciju koja bi postala relevantna politička snaga?
Ova pitanja su se neminovno nametnula nakon sastanka lidera probosanskih stranaka na kojem je otvorena tema zajedničkog istupa na narednim, opštim izborima u RS-u.
JE LI MOGUĆE PREVAZIĆI IDEOLOŠKE RAZLIKE
Na inicijativu SDP-a BiH, čelni ljudi SDA, Naroda i pravde, SBB-a, Naše stranke, Demokratske fronte, Stranke za BiH, Narodnog evropskog saveza, Platforme za progresa, Hrvatske stranke, Pokreta demokratske akcije i Nezavisnog bloka u Sarajevu su ove sedmice razmatrali mogućnost ujedinjenja u treći blok koji će biti nova politička opcija u RS-u.
Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a i jedan od začetnika ove ideje, pojašnjava da politička situacija u BiH, te potpuna eskalacija politike SNSD-a i koalicije okupljene oko SNSD-a, „postavlja formiranje ovakvog bloka kao neminovnost“.
Foto: U sjedištu SDP-a u Sarajevu prije dva dana održan sastanak predstavnika stranaka koji bi participirale u ovom bloku
„Iako postoje velike razlike između stranaka koje neosporno u fokus svog delovanja stavljaju državu BiH, ovakav zajednički nastup na sledećim izborima predstavlja jedini mogući način da građanski koncept postane faktor političke odluke u entitetu Republika Srpska. Ovaj naš predlog predstavlja ideju za formiranje građanskog, multietničkog bh. bloka, koji bi sa 70.000 + glasova imao dovoljan kapacitet da se suprotstavi politikama koje za cilj imaju disoluciju BiH, te blok bez koga ne bi mogle biti donošene ključne odluke u Republici Srpskoj“, kaže Mijatović za naš portal.
U SDP-u kao biračko tijelo na koje treba računati, osim dijaspore, vide i sve one građane koji su se nakon rata vratili u svoja prebivališta. Ističu i da je formiranje trećeg bloka u RS-u moguće jer bi počivalo na „državnoj, multietničkoj, nadstranačkoj priči u kojoj se želi pokazati sav pluralizam BiH i bh. političke scene“.
Istovremeno, poručuje Mijatović, snaga ovog bloka omogućila bi i jasno suprotstavljanje svim onima koji zagovaraju disoluciju BiH. Zato u SDP-u i žele da okupe sve one koji su spremne da poštuju Ustav BiH, koji govore o teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, bez obzira kako se zovu, kojoj političkoj partiji pripadaju ili koje su nacionalnosti.
No, 26 godina od okončanja rata ključno je pitanje koliko su bh. građani danas rasuti po svijetu zainteresirani da izađu na izbore. Naime, kada se pregleda statistika o broju mandata koje su osvajale probosanske stranke u Narodnoj skupštini RS, jasno je da od izbora do izbora taj broj sve manji.
Mijatović ne negira “da se broj naših ljudi koji glasaju iz inostranstva smanjuje iz izbornog ciklusa u izborni ciklus“.
„Razlog je vrlo jednostavan, skoro tri decenije naši ljudi u dijaspori su lagani, varani i ni na koji način nije postojala iskrena želja za njihovom integracijom na odgovarajući način. U ovom trenutku, bh. dijaspora je druga po veličini i snazi u svetu, te smatram da je ogroman potencijal iste, ne samo kada pričamo o izborima, već i ekonomskom razvoju. Način kako da mobilišemo našu dijasopru jeste potpuno spajanje naših ljudi koji žive u BiH i koji žive širom sveta“, objašnjava naš sugovornik.
Foto: Vojin Mijatović i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić na konferenciji za novinare
Iako su nakon sastanka u Sarajevu svi stranački lideri koji su se obraćali novinarima iskazivali optimizam oko budućeg zajedničkog okupljanja, odnosno stvaranja trećeg bloka koji bi izašao na izbore u RS-u, tek će vrijeme pokazati koliko je početni optimizam opravdan. Zato treba i podsjetiti da ovo nije prvi put da se ova inicijativa pokreće, ali su izborni rezultati ukazivali da su se unutar stranaka koje bi trebale zajednički nastupati naknadno javljale ozbiljne razlike koje su dodatno destimulisale dijasporu da izađe na izbore. Valja istaknuti i da je upravo SDP bila stranka koja je najduže, zbog ideoloških razlika, odbijala da na izbore u RS izađe s probosanskim strankama, prvenstveno SDA i SBiH.
KAKO MOBILIZIRATI DIJASPORU
Istovremeno, SNSD i stranke koje s njim čine vladajuću koaliciju u RS-u sve glasnije istupaju na političkoj sceni, dok je antibosanska, odnosno secesionistička retorika Milorada Dodika sve agresivnija i nesporno je da bi treći politički blok, pod uslovom da osvoji desetak mandata u Narodnoj skupštini, mogao biti ozbiljna kočnica takvoj politici. Tim prije, smatra Mijatović, jer su lokalni izbori pokazali da bi zajednička, multietnička lista domicilnog stanovništva i dijaspore „predstavlja odličnu simbiozu koja može privući veći broj glasača“.
Mijatović ne navodi ko je „naše ljude u dijaspori lagao i varao“, ali nesporno je su građani BiH prognani tokom rata, varani ili ne, sebi stvorili novi život daleko od BiH i da u zemlju dolaze tek na godišnji odmor. Živeći u uređenim društvima, oni su sve manje zainteresirani za teške „političke igre“, konstantne priče u kojima je nacionalno iznad građanskog, socijalnog i ekonomskog. A još manje je za BiH zainteresirana generacija njihove djece. Šta im se stoga danas može ponuditi, pa da ih se animira da izađu na izbore u ozbiljnom broju, odnosno da li je očuvanje cjelovite BiH dovoljan motiv – nezahvalno je predviđati.
Zato politička analitičarka Tanja Topić ističe kako je veoma bitno koje stranke će činiti taj blok, „jer ukoliko bi se u njemu našli različiti ideološki partneri – njegovo formiranje bi prije moglo biti kontraproduktivno u samoj RS i tumačeno kao neka vrsta nove sarajevske priče“.
Topić: Ukoliko bi se u ovom bloku našli različiti ideološki partneri njegovo formiranje bi prije moglo biti kontraproduktivno u samoj RS
Znamo, dodaje Topić, da „sarajevske priče“ u RS-u budu dočekane na nož od strane političkog establišmenta i u startu budu osuđene na neuspjeh.
„Zapravo, ovaj treći blok bi opet bio redukovan na etnonacionalnu priču i time suzio mogućnosti za prostor multietničkom. Etnonacionalisti u BiH nastoje spriječiti sve što nosi građanski i multietnički predznak, što će biti i ovdje slučaj. S pravom se dovodi u pitanje multietnički karakter ovog političkog koraka, ako u njemu sudjeluju i etnonacionalisti koji vladaju suvereno u BiH zadnjih dvije decenije. Ako se stvari posmatraju iz ove perspektive, onda ovaj pokušaj više može koristiti vladajućima, jer će poduprijeti njihovu decenijsku matricu o ugroženosti i zbijanju nacionalnih redova. Sama opozicija u RS mora biti što je moguće više ukrupnjena i izaći sa zajedničkim kandidatima, sve ostalo joj bitno umanjuje šansu za pobjedu“, navodi Topić.
Treći blok, pod uvjetom da bude formiran i da osvoji planirani broj mandata u Narodnoj skupštini RS i Parlamentu BiH, međutim može postati jak politički faktor, ali je pitanje šta mogu učiniti kako bi se mijenjali ukupni politički narativi u RS-u koji su identični i kod vlasti i opozicije unutar srpskog korpusa.
Na pitanje postoji li mogućnost ozbiljne suradnje između opozicionih stranaka u RS-u, s obzirom na činjenicu da su stavovi probosanskih stranaka i opozicije u RS-u oko pitanja ratnih zločina, Srebrenice, bosanskog jezika i dr. dijametralno suprotni, Mijatović odgovara da bi postizborna saradnja zavisila od postizanja konsenzusa o ključnim pitanjima.
