Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar odbacila je žalbu Aarhus centra Bosne i Hercegovine na vodnu dozvolu za MHE “Kraljuščica 1” pravdajući se proceduralnim razlozima. Naime, Agencija tvrdi da Aarhus centar nije “ovlašten” za žalbu, iako međunarodni standardi jasno prepoznaju pravo ekoloških organizacija da brane prirodu.
“Ovakav stav jasno ugrožava pravo ekoloških organizacija da brane prirodu”, smatraju u Aarhus centru BiH i ističu da je žalba odbijena zbog proceduralnih razloga.
“Smatramo da to nije konačan ishod. Iako nam je žalba odbijena, planiramo poduzeti daljnje pravne korake, uključujući žalbu višim instancama i potencijalno pokretanje postupka pred nadležnim sudovima kako bismo osigurali zaštitu rijeke i okolnog ekosistema”, ističu u Aarhus centru i dodaju da sljedeći koraci uključuju nastavak pravnih aktivnosti kako bi se zaustavili štetni radovi na rijeci Kraljuštici. Planiraju podnijeti dodatne žalbe i obratiti se relevantnim institucijama za daljnje korake.
Iz centra su ranije naglasili da mHE uništavaju prirodni tok rijeke, biološku raznolikost i prava lokalnog stanovništva. Podsjetili su da je dozvola izdata uprkos neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.
“Nećemo dozvoliti da birokratske igre guše glas javnosti i omogućavaju uništavanje rijeka”, dodaju u Aarhus centru.
Konstatuju da je još uvijek prerano govoriti o potpunoj zakonitosti radova.
“Mi smo se obratili Agenciji za vodno područje Jadranskog mora sa zahtjevom za oduzimanje vodnih akata gdje je jedan od razloga upravo bila i sanacija koju investitor sprovodi od prvog dana, međutim zahtjev je odbijen. Svakako ćemo nastaviti koristiti sve pravne alate koje posjedujemo kako bismo se izborili za pravdu, za rijeku Kraljušticu”, jasni su u Aarhus centru.
Iako je šteta na infrastrukturi spomenutih objekata gotovo totalna, naročito na cjevovodima koji su imali dužinu gotovo pet kilometara, investitor obnovu mHE provodi bez novog odobrenja za građenje/dozvole za rehabilitaciju.
“Da se radi o gotovo totalnoj šteti potvrđuje i Elaborat o procijenjenoj šteti nastaloj 04.10.2024. godine od poplava, odrona i nanosa, koji je priprema resorna služba Grada Konjica i u kojem stoji iznos procijenjene štete na infrastrukturi mHE u vlasništvu “AMITEA II” d.o.o. Mostar u iznosu od čak 17.791.580,43 KM. Zahtjevi za vršenje inspekcijskog nadzora stizali su sa svih strana – od strane NGG “ Vratimo Kraljušticu” i njihovog pravnog tima, Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Neretva Konjic”, Udruženja građana “Neretvica – PUSTI ME DA TEČEM i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT”, ranije su saopćili iz Aarhus centra.
Za Inforadar ističu da su radovi na obnovi malih hidroelektrana još uvijek u toku.
“To je jedan od ključnih razloga zbog kojeg je potrebno nastaviti borbu kako bi se spriječile potencijalne ekološke štete koje MHE mogu izazvati na rijeci Kraljuštici.
S obzirom na to da su institucije entiteta FBiH izdale većinu dozvola i saglasnosti za mHE “Kraljuščica 1” i mHE “Kraljuščica 2”, uključujući urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, a ne Grad Konjic, kako se inicijalno tvrdilo, svi zahtjevi proslijeđeni su Federalnom urbanističko-ekološkom inspektoratu, čiju reakciju još uvijek čekamo. Također, pozivamo i Rudarsko-geološka inspekciju Hercegovačko-neretvanskog kantona da postupi po proslijeđenim zahtjevima i donese mjere iz svoje nadležnosti.
Početkom ove godine u Konjicu je organizovano i potpisivanje građanske peticije s ciljem zaustavljanja obnove dvije male hidroelektrane (mHE) na ovoj rijeci.
“Građanska imicijativa za zaštitu rijeke Kraljuštice izazvala je izuzetno pozitivan odjek u zajednici. Iako još nismo dostigli ciljani broj potpisa za peticiju, nismo obeshrabreni. Ovim putem želimo uputiti srdačan poziv svim građanima Konjica da nam se pridruže u ovoj plemenitoj misiji očuvanja rijeke Kraljuštice za buduće generacije”, kažu u Aarhus centru.
Podsjećamo, mHE “Kraljuščica 1” i mHE “Kraljuščica 2” teško su oštećene u katastrofalnim oktobarskim poplavama iz prošle godine i lokalno stanovništvo strahuje za sigurnost ljudi i materijalnih dobara nizvodno zbog aktivnosti na njihovoj obnovi u uslovima kada prijete nova klizišta.
Aktivisti grupe ”Vratimo Kraljušticu” ranije su za Inforadar kazali da se investitor u potpunosti oglušio na zahtjeve, molbe, upozorenja i zabrinutost građana.
Istakli su da vodna inspekcija izbjegava reagirati na promjene u koritu rijeke i štetu, koje su prema mišljenju mještana i civilnog sektora uzrokovane radovima, tvrdeći da “nisu nadležni za klizišta”.
Građevinska inspekcija se također povukla, oslanjajući se na dozvole izdate prije 10 godina, bez obzira na očigledne promjene na terenu.
Podsjetimo da je protiv obnove mHE na Kraljuštici i dio akademske zajednice, koja smatra da se ne bi trebali preduzimati nikavi radovi u slivu, dolini i riječnom koritu Kraljuščice nakon bujičnih poplava, posebno na obnovi mHE na Kraljuščici, čime su slivne i dolinske padine postale nestabilne i predstavljaju “veliku opasnost”.
