U proteklih 12 mjeseci, šesnaest ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine potrošilo je više od tri miliona KM na rad raznih komisija.
One su formirane radi obavljanja različitih zadataka – od popisivanja autoguma, izrade propisa i provođenja stručnih ispita, do pregleda rang-lista za sufinansiranje nabavke motornih vozila za ratne vojne invalide, kao i rada drugostepenih stambenih komisija.
Komisije su najčešće osnivala ministarstva, a u pojedinim slučajevima i Vlada FBiH. Članovi su uglavnom bili zaposlenici ministarstava, a ima slučajeva u kojima su i ministri sami sebe imenovali za članove/predsjednike komisije, te su ujedno potpisivali rješenja za isplate predviđenih naknada.
Naknade za rad u komisijama odnose se na naknade komisija koje se formiraju i isplaćuju u skladu sa Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovoditelja federalnih organa državne službe, kao i komisijama koje se formiraju po posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva.
Iako je Inforadar od svih ministarstava u FBiH tražio odgovore na pitanja koliko su u protekle tri godine formirali komisija, ko su bili njihovi članovi, zatim koliko novca je potrošeno u te svrhe – odgovore je dostavilo (samo) šest ministarstva.
Tako je Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata u protekle tri godine formiralo ukupno 16 komisija.
Od ovog ministarstva, kojim rukovodi Nedžad Lokmić, nismo dobili podatke o novcu koji je potrošen na rad komisija u protekle tri godine. Međutim, u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH, objavljenom u junu ove godine, se navodi da su samo u prošloj godini izdaci za rad komisija iznosili 81.922 KM.
Revizijom je utvrđeno da je 31 zaposlenik imenovan u 14 komisija za koje je obračunata i isplaćena naknada. Članovi komisija većinom su zaposlenici Ministarstva, a imenovani su u komisijama za: javne nabavke (20.054 KM), rješavanje pitanja retroaktivnih isplata (19.314 KM), prijem namještenika (7.770 KM), Tim za koordinaciju (7.376 KM), utvrđivanje i pregledanje rang-liste za sufinansiranje nabavke motornih vozila za RVI 100% I grupe (7.030 KM), Drugostepenu stambenu komisiju (4.440 KM) i druge.
Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, na čijem je čelu Vedran Lakić, u prošloj godini formiralo je osam komisija a za rad zaposlenika angažovanih u komisijama isplaćene su naknade u neto iznosu od 49.864 KM.
755.531 KM je u prošloj godini izdvojilo Federalno ministarstvo zdravstva, na čelu sa Nediljkom Rimcem, navodi se u izvještaju federalnih revizora.
Revizori godinama imaju primjedbe na njihov rad i visinu naknada, ali ministarstva to uporno ignorišu.
“Jasno je da se komisije formiraju kao vid novčane nagrade za pojedine zaposlene. Revizori su čak upozorili da se i zaposleni na rukovodećim pozicijama, poput savjetnika, pomoćnika ministara, sekretara ili šefova odsjeka imenuju u pojedine komisije, isplaćujući im za to značajne naknade. Samo imenovanje u komisije ne bi bilo sporno, da se to ne čini za djelokrug poslova koji se podrazumijeva u okviru određenih ministarstava i za ono što bi zaposleni trebalo da vrše kroz svoj redovan rad, ili takva članstva u komisijama ne bi trebala biti plaćena, jer je to, kao što sam rekao, redovan rad”, kaže za Inforadar Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Za rad u komisijama zaposlenicima Federalnog ministarstva pravde je u toku prošle godine isplaćeno najmanje 224.306 KM.
Federalno ministarstvo pravde je, pokazuju podaci federalnih revizora, na izdatke za rad komisija potrošilo 224.306 KM. Sadašnji ministar Vedran Škobić je nastavio praksu svog prethodnika, Mate Jozića, te je u komisije imenovao sam sebe i to pozivajući se na Uredbu o načinu osnivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe.
Iako nisu doneseni interni akti kojima bi bila utvrđena procedura izbora članova komisija, federalni ministar pravde Vedran Škobić donosio je rješenja o vlastitom imenovanju u više komisija.
“Ministar je sebe imenovao u nekoliko komisija, budući da je propisima utvrđeno da komisiju imenuje ministar pravde. Međutim, internim aktom nije propisano ko i pod kojim uslovima može biti imenovan u komisiju, niti da ministar može biti u komisiji koju imenuje. To dovodi u pitanje nepristrasnost i zakonitost takvog postupanja s obzirom na posebnim propisima utvrđene obaveze ministra i komisije”, stav je revizora.
Ministarstvo pravde FBiH je, na zahtjev Vlade FBiH, od 1. januara 2022. godine do 31. decembra 2024. godine formiralo 21 komisiju te je u te svrhe potrošeno 91.594 KM, potvrđeno je Inforadaru u ovoj instituciji.
Tokom većine revidiranih ministarstava je konstatovano da nije utvrđena procedura kojom se vrše imenovanje članova, niti su provođeni javni pozivi kako bi izbor članova bio transparentan.
Od federalnih ministarstava smo tražili podatke i o tome ko su bili članovi formiranih komisija te kolike naknade, pojedinačno, su im dodijeljene. Odgovore su, djelimično, dostavila samo Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo trgovine FBiH, te Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH.
“Činjenica da ministarstva ne polažu račune javnosti niti nakon novinarskih upita već dovoljno govori o neodgovornosti i manjku integriteta, ali i o potencijalnim sumnjama u neregularnosti, jer ako ne postoji druga sankcija, sud javnosti je očigledno prijeteći pritisak”, mišljenja je Ožegović.
On smatra da bi “javno objavljivanje načina selekcija članova komisija, sastavi komisija, naknade za rad u istima i krajnji rezultati trebali biti veća transparentnost, povjerenje javnosti i naročito odgovornost tih članova znajući da su pod budnim okom javnosti”.
Članovi komisija dobijaju naknadu, koja zavisi od propisa po kojem se isplaćuju – najniže iznose 200 KM mjesečno, pod uslovom da je održana barem jedna sjednica.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim rukovodi Ramo Isak, je na izdatke za rad u komisijama izdvojilo 275.666 KM, podaci su iz izvještaja Ureda za reviziju institucija FBiH. To se, pojašnjeno je, odnosi na rad za komisije za javne nabavke, za provođenje disciplinskog postupka, redovnog popisa, utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za izdavanje posebne dozvole za vozila koja se koriste za obavljanje prijevoza novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti…
Po ovom osnovu je zaposlenicima Ministarstva u toku 2024. godine isplaćeno 260.684 KM, a vanjskim saradnicima 14.982 KM.
Odgovarajući na upit Inforadara, u ovoj instituciji nam je rečeno da je “za navedene komisije u traženom periodu potrošeno 42.990 KM od čega je najviše sredstava izdvojeno za rad članova Policijskog odbora 33.440 KM“. Objasnili su da je formirano 11 komisija, te da su članovi komisija imenovani iz Federalnog MUP-a, izuzev Policijskog odobora gdje su tri člana imenovana iz Federalne uprave policije.
Od 2022. godine do kraja juna ove godine, Vlada FBiH je pri Federalnom ministarstvu trgovine formirala 13 komisija, koje su brojale od jednog do četiri člana.
U te svrhe je, kaže se u rješenju koje potpisuje ministar Amir Hasičević a koje je dostavljeno Inforadaru, potrošeno 18.558 KM.
Federalno ministarstva rada i socijalne politike, kojim upravlja Adnan Delić je na izdatke za rad komisija izdvojilo 387.222 KM. Najvećim dijelom 283.087 KM odnosi
se na isplatu neto naknada za članove upravnih i nadzornih odbora federalnih ustanova socijalne zaštite, navedeno je u izvještaju revizora.
Mnogo manje novca u iste svrhe izdvojilo je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica – 28.328 KM. Naknade članovima komisija se najvećim dijelom odnose na isplate za rad u komisijama za javne nabavke u iznosu od 20.112 KM i interresornu radnu
grupu Vlade FBiH – 2.400 KM.
Revizori uvidom u evidencije radnog vremena za pojedine članove komisija nisu mogli potvrditi da su zadatke obavljali van radnog vremena, budući da za ove poslove nije uspostavljena posebna evidencija. To, mišljenja su revizori, nije u skladu s članom 8. Uredbe, pa samim tim se ne može potvrditi osnovanost isplate naknada za rad pojedinih komisija.
Izdaci za rad u komisijama Federalnog ministarstvo okoliša i turizma iznose 85.198 KM, a odnose se na naknade za rad u komisijama koje se finansiraju od uplata fizičkih i pravnih lica (60.556 KM) i za ostale komisije (24.642 KM). Po osnovu rada u komisijama zaposlenicima je isplaćena naknada u neto iznosu od 39.652 KM, pojašnjeno je u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.
Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta, kojim upravlja Vojin Mijatović nije nam dostavilo tražene podatke, a u izvještaju federalnih revizora se ne navode ovi podaci. Ista situacija je i sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja je među onim instutucijama koje su, prema podacima Ureda za reviziju institucija FBiH, trošile najviše novca u ove svrhe – 783.459 KM.
Ipak, u odgovoru na naša pitanja, ovo ministarstvo na čijem je čelu Željku Nedić navodi da je u protekle tri godine na stalna ili ad hoc radna tijela potrošeno tek oko 21.000 KM?!
“Uposlenici resornih ministarstava, koji čine sastav navedenih radnih tijela, rade na realizaciji zadataka definisanih aktom o osnivanju, a koji u skladu sa Uredbom propisuje pravo na naknadu za rad u istim. Predmetna Uredba jasno definiše kako kriterije za sticanje prava, tako i visinu naknada za rad u ovakvim radnim tijelima. Akt o osnivanju radnog tijela između ostalog sadrži rok/rokove za obavljanje zadataka i podnošenje izvještaje Vladi, odnosno rukovodiocu i ovaj dokument se smatra primarnim za procjenu učinka rada radnog tijela”, kaže se u odgovoru ministra Nedića, te se dodaje i to da je “završetkom svih zaduženja i podnošenjem finalnih izvještaja formalno okončan rad većine radnih tijela 2023. i 2024. godine, osim Stručnog radnog tijela Vlade FBiH za
pripremanje nacrta pojedinačnih rješenja radi izvršenja presuda Ustavnog suda koje i dalje ostaje operativno i aktivno”.
Federalno ministarstvo finansija na čijem je čelu Toni Kraljević imalo je izdatke
za rad komisija u iznosu od 241.536 KM.
Izdaci se najvećim dijelom odnose na rad komisija za savjet za računovodstvo (39.146 KM), program javnih investicija (25.974 KM), verifikaciju računa stare devizne štednje (21.830 KM), rješavanje po žalbama u neriješenim drugostepenim porezno-upravnim predmetima (21.460 KM), provođenje postupka certifikacije internih revizora za javni sektor za 2024. godinu (15.022 KM), stalnu komisiju za provođenje postupaka javnih nabavki za 2024. godinu (12.432 KM) i Odbor za likvidnost budžeta (11.248 KM).
Komisije su formirane na osnovu rješenja koje je donio ministar i na osnovu rješenja o imenovanju radnih tijela koje je donijela Vlada FBiH. Za rad komisija mnogo manje je potrošilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija – 37.232 KM, dok je duplo manje, 14.290 KM, potrošilo Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Oko dvije hiljade KM više, za rad komisija je dalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
