Konkurs za zapošljavanje deset sudija i deset tužitelja u Vrhovnom sudu Federacije BiH i u Federalnom tužilaštvu Federacije BiH, a koji je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine raspisalo krajem prošle godine, zatvoren je 9. januara 2024. a samo na poziciju posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca Federalnog tužilaštva FBiH prijavilo se osam kandidata, rečeno je InfoRadaru u VSTV-u BiH.
Osim ove, rukovodne pozicije – Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca Federalnog tužilaštva FBiH, Poseban odjel Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, konkursom je traženo i deset sudija u Vrhovnom sudu Federacije BiH, poseban odjel Vrhovnog suda Federacije BiH, na koji se, ističu u VSTV-u, prijavilo 23 kandidata. U Poseban odjel Federalnog tužilaštva Federacije BiH, kako saznajemo, želi 25 kandidata, a njih devet će biti primljeno.
Prema informacijama dobro upućenog izvora InfoRadara, na pomenutu rukovodeću poziciju želi i državni tužitelj Džermin Pašić, koji je za tužioca Tužilaštva BiH imenovan još 2013. godine, a koji je, prethodno, bio uposlen u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. U augustu 2022. godine, Pašić i njegov kolega iz Tužilaštva BiH Mirza Hukeljić koji su bili angažovani na predmetu Respiratori, su od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hecegovini proglašeni “herojima mjeseca”.
InfoRadar saznaje da je među kandidatima, koji žele u tzv. Federalni USKOK, i tužilac Tužilaštva Brčko distrikta Pavo Radoš. On je u ovoj instituciji od 2016. do 2022. godine bio i zamjenik glavnog tužioca. Trenutno radi u Odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva Brčko distrikta.
Prema našim informacijama, najveći broj prijava je stigao iz sarajevskog i tuzlanskog Tužilaštva, a među kandidatima koji pretenduju na raspisane pozicije su i tužitelji Šeila Heljić, Nina Šahinpašić, Lejla Kurtanović, Samir Selimović, Amra Mehmedić…
U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH o imenima kandidata nisu željeli govoriti već su kratko istakli “da datumi održavanja razgovora još uvijek nisu poznati”.
Ono što je, za sada, poznato jeste da kandidati za ove pozicije moraju imati iskustvo u radu na predmetima organizovanog kriminala i korupcije odnosno složenim krivičnim predmetima.
Ovi, specijalizirani odjeli Tužilaštva i Suda za borbu protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, najvjerovatnije će biti smješteni u hotelu Emiran u Sarajevu tvrdi naš izvor, a u ovogodišnjem federalnom budžetu izdvojena su sredstva kako bi se prostorije hotela preuredile i prilagodile za rad ova dva odjela.
Rad ovih odjela, u punom kapacitetu, uključujući i kompletnu popunjenost ljudskim resursima, se očekuje tek početkom 2025. godine. Iako zvanične informacije o tome koliko će zaista novca biti potrebno za funkcionisanje ovih odjela još uvijek nema, nezvanične informacije govore da bi se moglo raditi o sumi većoj od tri miliona KM na godišnjem nivou.
Kolika će efikasnost federalnog USKOK-a biti, uzme li se u obzir činjenica da će tužitelji dobivati predmete koji su godinama ležali u ladicama i skupljali prašinu, ostaje da se vidi.
Podsjetimo da se ove godine navršava deset godina otkako je federalni Parlament usvojio set antikoruptivnih zakona. Riječ je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sudovima u FBiH, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku i Prijedlogu zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH. Cilj donošenja zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH jeste što veća efikasnost cjelokupnog sistema krivičnog pravosuđa i ovaj zakon uređuje uspostavljanje posebnih organizacionih jedinica Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda.
Inače, Bosna i Hercegovina zauzima najgore mjesto u regionu po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji je objavio Transparency International (TI), a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja.
Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije.
