Inženjer geodezije iz Vlasenice Minja Maunaga javio se prije nekoliko mjeseci na javni konkurs koje je raspisalo javno preduzeće “Putevi Brčko”, iako je kako kaže, znao da je riječ o namještenom konkursu.

Konkurs je raspisan 05.11.2020.godine, dakle, 10-ak dana pred izbore. Pored mjesta za višeg stručnog saradnika za geodetska ispitivanja, konkurs je raspisan za još 10-ak pozicija, a ukupno se prima 10 ljudi.

Ja sam kao geodetski inženjer konkurisao za tu poziciju. Od uslova koji su traženi, traženi su geodetski ili rudarski fakultet i samim tim odmah je doveden u sumnju cijeli taj proces. 

Ja sam poželio da učestvujem u tom konkursu, pa da vidim kako će biti vršen izbor kandidata“, navodi Maunaga.

Kako kaže, nakon što je izašao konkurs pogledao je spisak kandidata koji su se pojavili i koji su ispunili te preliminarne uslove i provjerio ko je inženjer rudarstva i kome je to mjesto namijenjeno.

Minja Maunaga iz Vlasenice
Minja Maunaga iz Vlasenice, inženjer geodezije

„Da se primijetiti i po profilu na društvenim mrežama da je to pripadnik jedne političke partije. Ja nisam stranački opredijeljen i zato nisam prošao na ovom konkursu. Izbor kandidata je vršila komisija koju je imenovao Upravni odbor ‘Puteva Brčko’. U toj komisiji nema geodetskog inženjera i ista komisija je bila i za izbor radnika na ostala tražena radna mjesta“, dodaje Maunaga.

Kaže da su nevjerovatna pitanja koja su dobijali kandidati, te da se žalio nakon svega. Napominje i da misli da njegova tužba protiv ove firme neće biti jedina.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo konkurs, a kandidati već zaposleni u Ministarstvu

Samo 200 kilometara dalje od Brčkog, u Banjaluci, Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske raspisalo je prvog radnog dana u 2021.godini (4.januara) javni konkurs za 6 upražnjenih radnih mjesta.

Potreba Ministarstva je da zaposli više stručne saradnike u nekoliko resora, a izvori našeg portala kažu da je, takođe, riječ o namještenom konkursu, koji je raspisan samo da bi se ispunili formalni uslovi.

Naime, jedan dio kaandidat koji su se prijavili na konkurs već su zaposleni u Ministarstvu poljoprivrede, po osnovu raznih vrsta ugovora.

Tako, na primjer, za radno mjesto pod rednim brojem 1 (Viši stručni saradnik za planiranje i razvoj stočarske proizvodnje), prema informacijama Agencije za državnu upravu Republike Srpske, samo jedan kandidat  ispunjava sve formalne uslove.

Riječ je o Draganu Kesiću iz Gradiške, koji već radi u Ministarstvu. Kesić je u proteklom periodu u nekoliko navrata u ime Ministarstva bio i učesnik određenih projektnih aktivnosti.

Prema informacijama portala Gerila, na intervjuu koji je bio zakazan 23.02.2021.godine, Kesić se u razgovoru sa konkursnom komisijom zadržao manje od jednog minuta.

Za radno mjesto pod brojem dva (Viši stručni saradnik za proizvodnju vode, alkoholnih i bezalkoholnih pić), u trenutku raspisivanja konkursa, izvori Gerile napominju da je raspisan za Draganu Latinović iz Banjaluke, a ona je prema našim informacijama dobila 48 od mogućih 50 bodova.

Slična situacija je i sa ostalim radnim mjestima, a iz Ministarstva poljoprivrede nisu htjeli da odgovore na naše upite u vezi sa konkursom i osobama koje su u tom tenutku zaposlene.

Ovakvi ishodi konkursa su očekivani, kaže za Gerilu izvor iz Vlade Republike Srpske, jer iako konkursne procedure zvanično provodi Agencija za državnu upravu, u komisiji koja broji 5 članova, troje je iz organa/preduzeća koje traži radnika, a dva člana komisije iz Agencije za državnu upravu.

Namješteni konkursi više nisu vijest, građani sve češće šalju žalbe, a ono što je posebno upečatljivo, najveći broj takvih konkursa se sprovodi u izbornim godinama, ali i neposredno nakon izbora, kada stranke na svaki mogući način pokušavaju da “uhljebe” svoje kadrove u javni sektor.

Zabilježeni brojni slučajevi predizbornog zapošljavanja

Na pojavu stranačkog zapošljavanja, posebno u izbornim godinama, ponovo upozoravaju i u civilnom sektoru.

Naši posmatrači su kroz monitoring predizbornog perioda u 70 opština zabilježili 36 slučajeva masovnijeg zapošljavanja u javnim preduzećima i institucijama. Radi se, uglavnom, o konkursima za prijem većeg broja ljudi, onda smo imali informacije da je i bez konkursa zaposlen veći broj ljudi. Bile su i brojne situacije gdje su javne institucije, raspisivale konkurse  za prijem pripravnika. Imali smo situaciju od strane Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u tom predizbornom periodu sufinansirali su zapošljavanje skoro 2.000 ljudi”, govori za Gerilu Srđan Traljić iz Transparency Internationala.

Prema njegovim riječima, često se dešavalo kod tih projekata da su ljudi ponovo zapošljavani u javne institucije i javna preduzeća iako se očekivalo da bude više zapošljavanja u privredi, odnosno da privredna društva povlače ta sredstva.

Brojni su primjeri gdje su javna preduzeća povlačila ta sredstva i zapošljavala te ljude. S obzirom da su svi ti konkursi bili tempirani pred izbore, može se dovesti u kontekst izborne kampanje i uticaja na izbore“, napominje Traljić.

A koliko je stranačko zapošljavanje postalo transparentno vidi se i po slučaju iz Ugljevika kada je je opštinski odbor stranke Ujedinjena Srpska iz ove lokalne zajednice na svojoj Facebook stranici podijelio objavu aktiviste koji se zahvaljuje osobama iz te stranke što su ga „ubacili u državnu firmu“.

Na taj način su u Ujedinjenoj Srpskoj, kako autor objave shvata potvrdili da im je omladina na prvom mjestu.

Objava, koja je kasnije uklonjena sa profila autora i stranice OO US Ugljevik, poziva i ostale da se „osvijeste“ te glasaju za „poštene i ispravne ljude“.

To je bio jedan otvoreniji primjer stranačkog zapošljavanja, ali naša generalna ocjena je da se ovaj vid povećanog zapošljavanja koristi u tom predizbornom periodu, odnosno da su ga posebno koristile stranke koje su na vlasti da ostvare svoj uticaj na birače”, pojašnjava Traljić.

Sredstva za pripravnike uglavnom u javnom sektoru

U godini koju je obilježio korona virus, bilo je mnogo promjena kada je riječ o načinu života, međutim, nije promijenjena praksa zapošljavanja u javnom sektoru.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske raspisao je 19.06.2020. javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje sredstava za program zapošljavanja mladih sa VSS i SSS u statusu pripravnika u 2020. godini.

 Iz Zavoda za zapošljavanje u odgovoru za Gerilu kažu da su po ovom programu u 2020. godini odobrena sredstva od 6.030.895,68 KM za zapošljavanje 883 lica po tri komponente:

–         Prva komponenta: Zapošljavanje lica bez radnog iskustva sa VSS – djece poginulih boraca za 102 lica za šta su izdvojena sredstva od 1.011.905,28 KM.

–         Druga komponenta: Zapošljavanje lica bez radnog iskustva sa SSS – djece poginulih boraca za 70 lica za šta su izdvojena sredstva od 326.390,40 KM.

–         Treća komponenta: Zapošljavanje lica bez radnog iskustva sa VSS za 711 lica za šta su izdvojena sredstva od 4.692.600,00 KM.

“Naglašavamo da je realizacija po navedenom Programu u toku, a zaključno sa 27.01.2021. godine zaposleno je ukupno 531  lice za šta su utrošena sredstva od 3.562.476,04 KM”, navodi se u odgovoru Zavoda za zapošljavanje.

Po navedenom programu zaprimljeno je ukupno 779 zahtjeva poslodavca za zapošljavanje 2099 lica.

Prema istraživanju Gerile, samo u 2020. godini je odobreno zapošljavanje 834 osobe, a od tog broja su čak 634 osobe u javnom sektoru.

Nevjerovatno zvuči da u prvih 10 poslodavaca koji su rekorderi po broju pripravnika nema nijedno preduzeće iz tzv realnog sektora.

Zavod raspisuje konkurs, Zavod konkuriše za pripravnike, Zavod odlučuje o pripravnicima i sredstvima

Rekorder je opština Rogatica kojoj je odobreno čak 26 pripravnika, iako se ova lokalna zajednica nalazi na listi nerazvijenih opština. Slijede JP Šume Republike Srpske, sa 25 pripravnika, te Pošte  Srpske sa 20 pripravnika, Institut za javno zdravstvo sa 19…

Riječ je uglavnom o preduzećima i instituacijama koje su pod kontrolom Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Ujedinjene Srpske i Socijalističke partije.

Skoro nevjerovatno zvuči da je među poslodavcima koji su se prijavili za program zapošljavanja pripravnika čak i sam Zavod za zapošljavanje.

Praktično, Upravni odbor Zavoda nepotistički je glasao da sami sebi dodijele sredstava za zapošljavanje 12 pripravnika.

Na čelu Zavoda za zapošljavanje, nalazi se takođe, kadar SNSD-a i poslanik ove stranke u NSRS Miroslav Vujičić, koji je u javnosti već prije nekoliko godina dobio epitet “kralj nepotizma”, zbog zapošljavanja bliskih članova porodice.

Na nepotizam prilikom konkursa za prijem pripravnika ukazao je i Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

“Predstavnik Saveza sindikata nalazi se u Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje i oni su glasali da sami sebi dodijele sredstva za pripravnika. U Upravnom odboru u ime Saveza sindikata sjedi Danko Ružičić. Kako je on, koji je u Upravnom odboru kao predstavnik radnika, glasao da se dodijele sredstva baš Savezu sindikata”, pita Marić”

U Transparency Internationalu navode da nisu podatke razvrstavali po strankama, ali napominju da su one stranke koje imaju vlast i koje imaju uticaj u javnim preduzećima koristile taj oblik stranačkog zapošljavanja u predizbornom periodu.

Mi naravno, nismo mogli sve zabilježiti, brojni ljudi su zaposleni bez konkursa. Pisalo se ko je aktivista koje stranke, ali te konkretne podatke je teško prikupiti. Mi sad kroz analizu finansijskih izvještaja javnih preduzeća pravimo neka poređenja. Već vidimo u nekim preduzećima da je u izbornoj godini povećan broj zaposlenih. To su pojave koje imamo svake godine. Za brojne poslove, pogotovo u javnim preduzećima se ne raspisuju konkursi, a mi već vidimo u nekim preduzećima da su povećali broj zaposlenih u 2020.godini”, napominje Srđan Traljić.

Stranačko zapošljavanje u školama

Na očite primjere stranačkog zapošljavanja ukazuje i novinar i aktivista Stefan Blagić. Blagić je u serijalu tekstova na portalu infoveza istražio procese stranačkog zapošljavanja u školama u Republici Srpskoj.

Slučaj Nade Vasiljević, učiteljice iz Banjaluke kojoj je u zamjenu za posao traženo da se priključi stranci Ujedinjena Srpska, kao i da radi tokom izborne kampanje za pomenutu stranku, otkrio je samo dio mehanizama rada političkih partija.

Blagić, koji je dio i UG Restart je početkom septembra 2020.godine u Narodnu skupštinu RS predao peticiju sa blizu 4.000 potpisa sa idejom da se izmjeni Zakon o sistemu javnih službi u Republici Srpskoj.

Stefan Blagić

Kako kaže, odgovor od NSRS došao je u decembru prošle godine, gdje su iz opomenute institucije rekli da odbijaju peticiju, pa su Restart i Blagić morali da traže drugi put kako bi sporoveli pomenutu inicijativu.

Klub poslanika SDS-a je bio formalni predlagač, odnosno stavili su Nacrt zakona o izmjeni i dopuni zakona o sistemu javnih službi u proceduru, međutim, Vlada Republike Srpske je dala negativno mišljenje na čitav zakon, te ga ponovo vratila, iako po mišljenju pravnika koje smo kontaktirali, za to ne postoji apsolutni nikakav razlog. Jedno od obrazloženja koje su naveli jeste da se naš Nacrt zakona kosi sa drugim zakonima, ali nisu naveli kojim. Taj proces je stao tu, a mi ćemo ponovo vratiti Nacrt u skupštinsku proceduru“, kaže Blagić za Gerilu.

Prema njegovim riječima, više je nego jasno da je partijsko zapošljavanje, pogotovo neposredno prije izbora i poslije izbora, vidljivo u svim sferama društva.

„To se pogotovo odnosi na javna preduzeća, fondove, to jeste uglavnom u javni sektor, tamo gdje nije predviđena obaveza raspisivanja konkursa, političke partije to zloupotrebljavaju na najgori mogući način. Primjeri za to su i 2018.godine, kada je, kćerka tadašnjeg ministra poljoprivrede Steve Mirjanića, a i supruga tadašnjeg ministra rada i boračko-invalidske zaštite Milenka Savanovića zaposlene u Fond za ekologiju, bez ikakvog konkursa, ali s obzirom na trenutni zakonski okvir, rečeno je da je sve urađeno u skladu sa zakonom“, zaključio je Blagić.

Bojan Zec/ gerila.info

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime