Nakon poziva Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u svim nadležnim i odgovornim institucijama da se hitno posvete rješavanju problema finansiranja ovog Javnog RTV servisa BiH,protesta upozorenja zaposlenih zbog katastrofalnog stanja i blokiranih računa zbog čega nemaju plate, apela javnosti da se ne dozvoli gašenje državnog javnog servisa, 870 radnika 8. aprila primilo je jednu neto platu.
Problemi s finansiranjem BHRT-a, ali i nizom drugih neriješenih pitanja unutar te medijske kuće, kulminirali su nakon što zaposleni nisu primili dvije plate, a BHRT nije bio u mogućnosti servisirati svoje obaveze prema Poreskoj upravi FBiH niti naplatiti svoja potraživanja, te mu je zbog toga blokiran račun.
Do blokade računa dovela je i prvostepena presuda Okružnog privrednog suda u Banjaluci od 12. februara prema kojoj Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS) nije dužna da isplati BHRT-u pripadajući dio prikupljene RTV-takse, iako se u zakonu jasno navodi da 50 posto sredstava pripada BHRT-u. Ranije se Sud BiH oglasio nenadležnim za postupanje.
DUGOVI I BLOKADA RAČUNA
Samostalni sindikat radnika BHRT-a, u pismu upućenom svim državnim i međunarodnim organizacijama i ambasadama u BiH koncem marta, zatražio je odgovornost svih za trenutno stanje u Javnom servisu BiH.
„Neki nijemo posmatraju kako se BHRT već godinama i decenijama sistemski urušava od strane istih sila koje sistemski urušavaju i državu Bosnu i Hercegovinu. Kao reprezentativni sindikat radnika u Radioteleviziji BiH obraćamo se svima vama s apelom da ne dozvolite gašenje BHRT i više od 800 radnih mjesta širom BiH“, navedeno je u pismu.
Isplati jedne neto plate prethodila je deblokada računa BHRT-a nakon što je Elektroprivreda BiH na račun FTV-a uplatila sredstva prikupljena od RTV takse, a FTV ih u skladu sa zakonom prebacila na račun BHRT-a. No, umjesto plate Poreska uprava FBiH 800.000 KM je automatski prebacila na svoj račun kako bi djelimično naplatila potraživanja od državnog javnog emitera.
U razgovoru za naš portal Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a, pojašnjava da neto plata znači da radnicima ponovo nisu uplaćeni doprinosi po osnovu penzionog i zdravstvenog osiguranja i da je to problem s kojim se radnici suočavaju „već godinama“.
„Razlog tome je nedostatak novca i to je i bio razlog zašto je Poreska uprava i blokirala račun BHRT-a. No, isplata jedne neto plate je gašenje požara špricom vode. Mislim da je cjelokupna javnost upoznata s problemima s kojima se susreće BHRT, odnosno nepoštivanja Zakona o javnom RTV sistemu po kojem je RTRS dužan BHRT-u 63 miliona KM. To su dugovi koji se gomilaju godinama i ne zna se kada će se isplatiti taj novac kako bi BHRT izmirio svoja dugovanja“, navodi Smital.
Pojašnjava da ni iz Federacije BiH se na račun od prikupljene RTV takse ne uplaćuje 25 postoprikupljenog novca, te smatra da bi se poravnanjem tih potraživanja moglo riješiti pitanje dugovanja BHRT-a.
No problem, kada govorimo o finansiranju od RTV takse, jeste i činjenica da u kantonima s hrvatskom većinom, a sukladno zvaničnom politici HDZ-a BiH, prikupljanje takse se ne vrši u skladu sa zakonom. Ako lopticu na trenutak prebacimo na politički teren, jednako je interesantno da SDA, kao dugogodišnja vladajuća stranka apsolutno suodgovorna za stanje u kojem je BHRT, istovremeno podržava HDZ u finansiranju stranačke, privatne RTV Herceg-Bosna, koja će iz budžeta FBiH za tekuću godinu dobiti injekciju od 800.000 KM.
Smital napominje da RTV taksu prikuplja Federacija BiH te da oni i imaju evidenciju koliko se takse u kojem dijelu Federacije uspije naplatiti. Odgovornost da se sačuva BHRT od gašenja sasvim je evidentno zavisi od političara. Jer, kako kaže Smital, svaka vlast preuzimanjem vlasti preuzima i odgovornost za stanje u državi.
„Nažalost svjedoci smo da kada je BHRT u pitanju ovaj problem je bio i 2017. kada su nam također kasnile plate, a nastavljen je i tokom mandata ove vlasti. Koja cijeli mandat nije progovorila o BHRT-u osim kada je odbila da iz političkih razloga usvojila izvještaj o radu. A mi pitamo zašto onda ta vlast nije ništa uradila da se stvari mijenjaju jer je imenovala i ovaj i prethodni Upravni odbor. Ta ista vlast je i zakonodavac, ali ni pozicija ni opozicija nisu pokazali interes da mijenjaju Zakon o javnom RTV sistemu kako bi se moglo sankcionisati nepoštivanje raspodjele sredstava prikupljenih od RTV takse, pa time i izbjegle ovakve situacije“, pojašnjava Smital.
KOST U GRLU SRPSKO-HRVATSKIH NACIONALISTA
A dok se, čini se, uzaludno čeka zakonski jasno uređivanje naplate i raspodjele RTV takse, niko drugi nego lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će se Vijeće ministara BiH uključiti u rješavanje finansijskih problema BHRT-a.
Kako bi u praksi to trebalo izgledati najjednostavnije je pojasnio urednik portala Analiziraj.ba Ozren Kebo.
„Rješavajući tešku situaciju u BHRT-u, ako je vjerovati rečenom, najveći dio sredstava VM će usmjeriti Dodikovom bastionu antinovinarstva i političke propagande, RTRS-u, dva puta manje dobili bi BHRT i FTV, a među „nagrađenim“ medijima koji se vode pod stavkom Javni servis odjednom se, nekim misterioznim alhemijskim procesima, našla i malo poznata Radiotelevizija Herceg-Bosne“, naveo je Kebo.
Zakonom o javnom RTV sistemu upravni odbori sva tri javna emitera i rukovodeći kadrovi biraju se temeljem političke volje stranaka na vlasti, no kada je u pitanju BHRT, to nije utjecalo na činjenicu da i srpski i hrvatski politički korpus od samog osnivanja iskazuju jasnu odbojnost spram njegovog postojanja. I postavljaju pitanje kome je BHRT potreban. Unatoč činjenici da nije koncipiran kao komercijalni medij, pa kao takav i nije potpao pod utjecaj sveprisutne tabloidizacije koja javnosti nudi površne informacije lišene bilo kakvog sadržaja.
„Dječiji, edukativni, kulturni i politički programi, sve je u savremenom svijetu toliko izobličeno da samo radio i televizija s državnom podrškom mogu građanima ponuditi sadržaj lišen komercijalne banalizacije i privatiziranih interesa. Ali ovdje se ionako najveći broj ljudi koji donosi odluke i kreira javno mnjenje ježi na sam pomen građana kao osnovne ćelije društva. Umjesto toga, žele novinarstvo koje se publici obraća kao amorfnoj zbirci etničkih skupina, i tako će biti još godinama, ako ne i decenijama“, istakao je Kebo.
Za vladajuće strukture u BiH i to one iz sva tri nacionalna korpusa BHRT samo je još jedan od poligona na kojem se pokušava realizovati politička dominacija. Stoga se na rukovodeće strukture postavljaju politički podobni od samog vrha upravljačkih struktura do srednjeg menadžmenta. Sa zadatkom da po svaku cijenu provode politiku „svog naroda“ na način na koji to vide najveći zaštitnici srpskih, bošnjačkih i hrvatskih interesa u BiH.
Novinari i urednici BHRT-a, odlučeno je, o stanju u toj medijskoj kući ne mogu javno istupati. U nezvaničnim izjavama oni s kojima smo razgovarali navode da je upravo zbog znatnog političkog utjecaja među njihovim kolegicama/kolegama bilo onih koji nisu bili spremni da brane profesionalne stavove. Otuda se u informativnim emisijama dešavalo da se navodi „takozvana Armija BiH“, „Kosovo i Metohija“, „državna zajednica BiH“, a što je izazvalo reakcije javnosti i pojedinih političkih struktura.
Najglasniji protivnici BHRT-a su strukture direktno vezane za SNSD, a upravo zbog činjenice da putem svojih provjerenih kadrova nisu uspjeli, u mjeri u kojoj su to željeli, na državnom javnom emiteru nametnuti svoj politički narativ kakvom svjedočimo niz godina na RTRS-u.
Gotovo identičan odnos sprav BHRT-a imaju i hrvatske vladajuće strukture , HDZ prevashodno, nezadovoljne „dovoljnom afirmacijom hrvatskih nacionalnih interesa“, pa ih sada u javnosti afirmiraju putem RTV Herceg Bosna koja je na mala vrata i nezvanično postao privatni hrvatski javni emiter u Federaciji BiH.
POLITIKA DUBOKO INVOLVIRANA U BHRT
Jedan od naših sugovornika s BHRT-a, na pitanje ima li i koliki je utjecaj SDA na uređivačku politiku, a što srpski i hrvatski političari kao poseban „grijeh“ stavljaju na teret državnog javnog servisa, kazao je da se nije lično susretao s takvom vrstom pritisaka.
Naveo je da nema dovoljno pouzdanih informacija postoji li takva vrsta utjecaja na viši i srednji menadžment, ali da zna da postoji neka doza uzdržanosti. Prema njegovim riječima, činjenica je da i ono sredstava kojima raspolaže BHRT osigurano je preko SDA i Islamske zajednice, ali na drugoj strani to povlači bez sumnje i da se „neke stvari traže i zahtijevaju“. No dodaje i da „neki zahtjevi“ koji su stizali iz SDA nisu realizirani u očekivanom kapacitetu i sada je sve to kulminiralo.
Ali ono što je nesporno jeste opšte poznata činjenica da i SDA i SNSD i HDZ imaju ljude u Upravnom odboru preko kojih realiziraju svoje ciljeve. I dok evidentno političkim strukturama nikada nije dovoljno afirmiranja njihovih stavova na BHRT-u, dio javnost državnom emiteru upućuje zamjerke da je informativni program bezličan i da se nastoji uređivačka politika bazirati na principu nezamjeranja.
Sugovornik Inforadara navodi da je najveći izazov u definiranju uređivačkih smjernica kako u „šizofrenoj državi kakva je ova“ napraviti nešto što može ličiti na, ako ne na profesionalni, onda barem neku vrstu korektnog programa prema javnosti u BiH koja je podijeljena, iscijepana i ostrašćena.
I to je, na jednoj strani, praksa koja se ne mijenja od formiranja BHRT-a, a koja se najkraće može opisati „nemoj da talasamo, daj da budemo na nekoj sredini i mi ne navijamo ni za koga“, navodi naš sugovornik.
Na drugog strani, kroz kadrove na uređivačkim pozicijama na velika vrata na BHRT su unesena politička opredjeljenja novinara i urednika, ali i, kako kažu naši sugovornici iz samog BHRT-a, postoji i velika doza neznanja i time nemogućnosti da sami zaposleni brane svoj profesionalni stav.
BHRT-u se zamjera i da je zbog broja radnika, njih 870, mastodont i pri tom se takva mišljenja zasnivaju na osnovu broja uposlenih u komercijalnim medijima.
Smital, pak, ističe da kada govorimo o broju radnika na javnim državnim emiterima, u regionu samo Crne Gore ima manji broj uposlenih.
Pri tom podsjeća da rukovodstvo BHRT-a već godinama ignoriše zahtjeve Samostalnog sindikata da se napravi analiza strukture zaposlenih i uradi nova sistematizacija radnih mjesta.
Danas BHRT duguje oko 19,5 miliona KM po osnovu doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje, te drugih poreza. To je dug zaključno sa 30. septembrom 2021., prema podacima Poreske uprave FBiH. Tako se ovaj javni emiter našao među 20 najvećih poreznih dužnika u Federaciji. Tome treba dodati neplaćeni PDV (oko 4,9 miliona maraka), jednu neisplaćenu platu u bruto iznosu, te poreze i doprinose za navedenu neto isplaćenu platu, a tu su i dugovanja za utrošenu električnu energiju.
U cilju rezanja troškova menadžement BHRT-a radnicima angažovanim po ugovorima o radu na određeno vrijeme ugovore nije produžio, a što su vladajuće strukture RS-a ocijenile kao direktan udar na srpske kadrove u toj medijskoj kući iako za to, ističe Smital, ne postoji utemeljenje.
MINER RAJKO VASIĆ
Povijest elektronskih medija u BiH započela je 10. aprila 1945. kada je Radio Sarajevo emitirao svoju prvu emisiju. BHRT stoga se i smatra nosiocem javnog državnog emitera koji baštini tradiciju dugu 77 godina.
U poruci na društvenim mrežama, objavljenoj 10. aprila ove godine, Jasenko Krehić, urednik u redakciji Specijalnih programa BHRT-a naveo je:
„Danas je praznik BHRT-a! Ponosim se antifašističkim temeljima i historijatom ove kuće u nadi da ćemo ponovo pronaći put na kome ćemo nastaviti ispisivati stranice uspjeha“.
Značaj očuvanja BHRT-a daleko više nego javnost u BiH prepoznali su predstavnici međunarodnih novinarskih asocijacija.
Evropska federacija novinara (EFJ), Evropska radiodifuzna unija (EBU) i Medijska organizacija jugoistočne Evrope (SEEMO) pozvali su vlasti u BiH da „poduzmu hitne mjere za pronalaženje održivog rješenja za probleme finansiranja BHRT-a, da se riješi dug nastao zbog neuplaćivanja prihoda od strane RTRS-a, te da se garantuje održivost finansiranja i nezavisnost javnih medija“.
Imajući u vidu stanje u BiH, upozorenja i apeli međunarodnih organizacija upućen domaćim političarima, ne samo kada su u pitanju javni emiteri, nego i niz drugih otvorenih područja vezanih za funcioniranje demokratskog društva, odbijaju se kao o zid.
Otuda za kraj, iako ne manje važno, valja podsjetiti da je član Glavnog odbora SNSD-a Rajko Vasićna Twitteru je napisao:
„BHRT – opstanak ili propast? Vasić: Ako vam je neprijatno, doću ja da je miniram“.
„Ta objava Vasića na Twitteru samo je vrh ledenog brijega i precizan pokazatelj šta misle oni koji žele srušiti Radioteleviziju BiH. Nema nikakve dileme da se radi o terorističkoj prijetnji koja je prijavljena nadležnim organima, ali isto tako koristim ovu priliku da kažem da takve stvari neće proći i da će BHRT učiniti sve što je u našoj moći da nastavlja obavljati svoju funkciju kao što je i do sada“, ocijenio je Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a.
Iako se SNSD formalno ogradio od Vasićevih prijetnji, o tome da državni javni servis BiH nije nikome potreban saglasan je i njegov partijski šef Milorad Dodik.
„BHRT se na silu drži godinama. Što se mene tiče i treba ga ugasiti, a vama novinarima iz RS garantujemo poslove u našim javnim servisima. To je jedna patnja godinama koja ne može nikako da bude riješena. To je ničije osim ovih sa Zapada koji žele da to nametnu kao naše, a mi to nećemo. Naravno, neće oni dati da se to ugasi, ali to govori o tome da apsolutno nešto što se na silu drži godinama ne može dati nikakav rezultat“, poručio je Dodik.
