Pišu: Aida Trepanić i Jasmin Begić (Detektor.ba)
Uprkos protivljenju novinarskih udruženja i međunarodnih organizacija, ovaj je nacrt usvojen 23. marta većinom glasova poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće nije od tada raspravljalo o ovom nacrtu, te su na sjednici održanoj u srijedu, 14. juna, pomjerili predviđenu raspravu za početak jula, na što su reagovali advokati, mediji i stručnjaci iz Banje Luke.
Na toj sjednici Vijeća je rečeno da postoji neformalan podatak koji su neslužbeno zaprimili iz Ministarstva pravde RS-a – da će predmetni Nacrt biti upućen u daljnju proceduru u formi prijedloga zakona, najkasnije tokom ovog mjeseca, a najvjerovatnije do 22. juna, i da će već biti razmatran na julskoj sjednici Narodne skupštine RS-a.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency International-a u BiH, smatra da je Vijeće, s obzirom na to da je odavno Nacrt objavljen u javnosti i da su održavane javne rasprave, ali i upućene brojne kritike nevladinih organizacija i medija na njega, imalo dovoljno vremena da ranije formira stav, prije nego dođe do usvajanja.
“To je standardna procedura naših institucija – ništa se ne radi proaktivno ili samoinicijativno. Oni su čekali da im Ministarstvo pravde zvanično uputi materijal na mišljenje, a to je urađeno tek dvadeset i nekog maja. Vrlo je moguće da se ovdje radi o sklanjanju od odgovornosti i izbjegavanju da se miješaju u ovako osjetljivo pitanje da se na kraju ne bi zamjerili političkim strukturama u Republici Srpskoj koje su i predložile ovakve izmjene zakona“, istakla je Korajlić.
Za Detektor su iz VSTV-a u pismenom odgovoru potvrdili da je Ministarstvo pravde RS-a dopisom od 18. maja dostavilo Vijeću na mišljenje Nacrt zakona, a koji je Vijeće zaprimilo pet dana poslije.
“Imajući u vidu da dopis Ministarstva pravde RS-a ne sadrži rokove i dinamiku planirane zakonodavne procedure, Vijeće se već 31. maja obratilo dopisom Ministarstvu pravde RS-a kojim je ukazano da će Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a biti predmetom odlučivanja Vijeća po ažurnoj proceduri“, stoji u odgovoru, kao i da Vijeće nastoji maksimalno ažurno dati mišljenje u namjeri efikasnog praćenja planirane zakonodavne dinamike nadležnih tijela i zbog toga je predmetno pitanje bilo već razmatrano i pred stalnim tijelom i na sjednici Vijeća.
Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija rekao je da je postao svjestan mogućnosti da se sjednica Narodne skupštine Republike Srpske dogodi prije sjednice Vijeća i da će učiniti sve kako bi članovi imali stav ranije.
“Može se znači desiti da mi izjašnjenje damo nakon što bude zakazana sjednica i rasprava, što bi onda bilo bespredmetno, kako vi to fino kažete. Ja sam jutros pozvao saradnika koji radi na tom dijelu, koji je već pripremio dobar dio onoga što bi trebalo biti rasprava, i u konačnici vjerovatno neki naš stav i neko naše mišljenje“, pojasnio je Lagumdžija.
On je dodao da je dao saradniku zaduženje da ga podsjeti kako bi mu dao nalog da moraju mnogo ranije sjesti, zauzeti svoj stav te ga uputiti prema Vijeću.
“Ako bude izgledna ta varijanta da bi prije nove sjednice Vijeća mogla biti sjednica NSRS-a, onda bismo mi to poslali njima kao materijale i da probamo onda usaglasiti ovo putem elektronske sjednice ili nekih drugih mehanizama, i da na kraju i glasamo za jedan takav stav, jedno takvo mišljenje i da to bude upućeno Skupštini RS-a prije sjednice Vijeća“, kazao je on.
Član Predsjedništva Vijeća Sanin Bogunić nije htio komentarisati neslužbene navode.
“Koliko imam informacije, ovaj nacrt Krivičnog zakona RS-a je poprilično kasno stigao u Vijeće, te iz tih razloga nije mogao na adekvatan način biti razmatran na odgovarajućim komisijama VSTV-a. Vidjet ćemo šta će dalje biti“, kazao je on.
Davor Martinović je mišljenja da Vijeće nije moglo zakasniti jer je radilo svoj posao onda kada je dobilo materijale. On nije htio “špekulisati“ jer se radi o neslužbenim informacijama o tome kada će se zakon naći u parlamentu.
“Tako da nije bilo nikako dovoljno vremena i ne može biti krivica na samom Vijeću. Sama činjenica da je to predviđeno da se stavi na prvu sljedeću sjednicu, to je 5. i 6. jula, jasno o svemu tome govori“, kazao je Martinović.
Korajlić kaže da je nevjerovatno što je Ministarstvo pravde RS-a čekalo dva mjeseca da pošalje Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a na mišljenje nadležnim institucijama, u ovome slučaju Vijeću, što se podrazumijeva u procesu usvajanja.
“Od početka zapravo Ministarstvo pravde RS-a nije pratilo ni proces, niti smjernice za izradu propisa, u smislu prvobitnih konsultacija u fazi prednacrta. Sada u okviru javne rasprave su [zakon] kasno poslali VSTV-u, ali to ne daje dovoljno opravdanja ni VSTV-u da na vrijeme donese mišljenje i ne uključi se u proces“, rekla je Korajlić, podsjetivši da u fazi javne rasprave “nije bilo dovoljno predstavnika pravosudne zajednice koji su učestvovali i davali bilo kakvo mišljenje na predložene izmjene krivičnog zakonika“.
Članica Vijeća Biljana Simeunović kazala je da barem jedan dio Vijeća doživljava teški oblik nesaradnje i nerazumijevanja jednih između drugih. Ona je mišljenja da klevetu ne treba kriminalizovati, nego da sudovi daju prioritet takvim predmetima po tužbama po sadašnjim zakonima i ubrzaju suđenja.
“Ja nisam naučila da ne radim i volim da ono što radim, radim kako treba. (…) Ja ne znam da je bila na dnevnom redu Komisije za legislativu, da je meni iko rekao ili da imamo neku informaciju šta ko radi, ja bih gurala“, kazala je ona, kao i da svi znaju da će skupština NSRS-a održati prije sjednice Vijeća.
Član VSTV-a, Mustafa Šabić, kazao je za Detektor da je i ranija praksa bila da uvijek predlagač ima obavezu da na vrijeme dostavi i zatraži mišljenje od Vijeća o nekom nacrtu zakona.
“Ovo je prvi slučaj da se ja mogu sjetiti da nam nije dostavljeno na vrijeme, da od nas nije traženo na vrijeme da se dostavi mišljenje“, kazao je on te dodao da se protivi usvajanju ovog zakona jer se njime krše osnovni principi, te da će ovakav zakon unazaditi poštivanje ljudskih prava.
Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik magazina Buka iz Banje Luke, smatra da je simptomatično pravno neznanje glavnih aktera koji su zaduženi za ovaj zakon. Dodaje da ministar pravde RS-a, Igor Bukejlović nikada javnosti nije saopćio ko je zakon pisao, niti je znao da će biti na sjednici Skupštine. Sada se u Vijeću, navodi Trifunović, pravdaju da nisu pogledali zakon koji im dva i po mjeseca stoji u ladicama.
“Plašim se da zaključim da je to strah od Milorada Dodika. Ali se radi sigurno o nekoj vrsti nelagode da se jedan tako konspirativan zakon, za koji je jedino sigurno da Milorad želi da se usvoji pod svaku cijenu, bude donesen ovakav na način – niti se zna ko ga je pisao, niti se zna ko ga predlaže, niti struka ima stručno mišljenje o njemu. Javna rasprava je uveliko prošla, mislim da nam to govori u prilog tezi da postoji potpuni pravni javašluk“, kaže Trifunović.
On dodaje da se plaši kako će tek izgledati kada zakon bude usvojen, budući da je rigorozan, te da je u potpunosti zanemaren javni interes.
“Loša država može da vas uništi, doslovno, lošim pravnim propisom. I ako se nekada u nekoj budućnosti utvrdi da vi niste krivi, posljedice procesa, koji je u ovome slučaju krivičan, su ogromne, a to znači da vam se može oduzeti oprema za rad, da vam se može oduzeti pasoš da ne možete putovati, zavisno od visine odštetnog zahtjeva, imate tri-četiri godine pakla“, kaže Trifunović.
Dinko Dundić, izvršni urednik portala Fokus, članice Udruženja “Umbrella” smatra da bi veće iznenađenje bilo da su članovi VSTV-a odlučili na vrijeme da se bave ovom veoma važnom tematikom.
“Riječ je o zakonu kojim se pokušava nametnuti autocenzura kod novinara, budući da su kazne tolike da ih novinari neće moći platiti. Blag odnos VSTV-a prema pravosudnim organima na nivou BiH, koji se rijetko bave visokom korupcijom i kriminalom, iako smo na vrhu svih negativnih lista u Evropi, samo se preslikalo i na ovu temu“, objašnjava on.
On dodaje da je neozbiljno reći da nisu bili upoznati s tematikom nakon brojnih javnih rasprava o zakonu kojim su prisustvovali najčešće samo nezavisni novinari, članovi nevladinih organizacija i aktivisti.
“Od zvaničnih organa ove zemlje i nismo navikli da se bave temama koje su od najvažnijeg značaja za njene građane. I u ovom slučaju, kao i sa problemom korupcije i kriminala u BiH, najveći teret ponovo će morati podnijeti novinari i nevladine organizacije”, rekao je Dundić.
Advokatica iz Banje Luke, Jovana Kisin, kaže da je porazno saznanje da Vijeće, kao tijelo koje bi trebalo predstavljati mjesto okupljanja najvećih pravnih stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u pravosuđu, pokazuje ovoliki stepen nezainteresovanosti, pasivnosti i neinformisanosti kada su u pitanju izmjene jednog od najvažnijih propisa.
“Potrebna je čak izvjesna doza drskosti da nakon nekoliko javnih rasprava, kontinuiranih reakcija javnog mnijenja, višemjesečnih naslova u novinama, na pitanje koje je od interesa za javnost i suštinski vezano za rad sudova i tužilaštva izjavite da, eto, niste baš najbolje upućeni o čemu se tu zaista radi”, rekla je ona.
“Za instituciju koja građane ove države košta nekoliko desetina miliona KM godišnje, u Komisiji koju čini sedam pravnika sa dugogodišnjim iskustvom u pravosuđu a koja radi uz punu podršku Odjela za pravna pitanja, krajnje je sramotno izjaviti da eto nisu imali vremena da uopšte pročitaju nacrt koji broji nekoliko stranica i koji je javno dostupan još od marta mjeseca“, zaključila je Kisin.
