Piše: Zinaida Đelilović (Žurnal)
Grad Livno sve je privlačniji za kineske investitore koji vlasnicima mnogobrojnih koncesija, prema tvrdnjama nekolicine mještana, nude milionske iznose za otkup prava nad tim koncesijama ili sklapanje posebnog ugovora.
Kada se radi o koncesijama na području Livna scenarij je uvijek isti. Nakon što su date na korištenje, koncesije su godinama u fazi mirovanja, da bi se onda preprodavale za milionske iznose drugim firmama. U tom lancu, osim preprodavača, niko drugi nema koristi. Ni kanton, ni grad, a najmanje mještani, o čemu je Žurnal već u nekoliko navrata pisao.
Slično se dogodilo i sa vjetroparkom Ivovik u koji su kineski investitori uložili oko 130 miliona eura. Sa gradnjom se počelo u toku 2022., a snaga ove vjetroelektrane iznosit će 84 MW.
OTIMAČINA PRIVATNOG ZEMLJIŠTA
Firmu VE Ivovik d.o.o. Livno osnovao je Ivica Matković. Ugovor o koncesiji za izgradnju vjetroelektrane potpisao je 2008. sa Ministarstvom gospodarstva Kantona 10. Ovaj projekat je bio u fazi mirovanja sve do 2014. kada su članovi porodice Matković za oko osam miliona maraka ovu koncesiju prodali kineskim investitorima. Sjedište firme prelazi u Sarajevo.
Prema podacima registra poslovnih subjekata u BiH, kao osnivači ove firme navode se Ekrem Nanić iz Banje Luke, Cntic Capital co Limited iz Hong Konga, te firma iz Luksemburga Wind Power S.à r.l. Kao jedan od osnivača ranije se spominjala i firma Sinohydro Holding iz Hong Konga, ali su oni u septembru prošle godine izvršili prenos vlasničkih udjela na firmu iz Luksemburga. Generali direktor VE Ivovik je Xiao Xin.
Osim sumnjivih investitora sporno je i to što je gradnja počela, a da nikada nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. To je i razlog zbog kojeg su protiv ove firme zbog ometanja privatnih posjeda tužbu podnijeli Slavko Ivković, Ante (Dane) Ivković i Ante (Ivana) Ivković.
Ova tužba je trenutno pred Općinskim sudom u Livnu. Pripremno ročište je održano 13. juna ove godine i dogovoreno je da na lice mjesta izađe vještak geodetske i poljoprivredne struke. Dva vještaka su otkazali vještačenje, da bi sud 5. septembra donio rješenje kojim je odredio vještaka Aidu Skrobo iz Travnika za provedbu potrebnog vještačenja.
“Ročište je određeno za 25.10. Navedenom rješenju prethodila su dva rješenja kojim su imenovani vještaci geodetske struke za provedbu potrebnog vještačenja, a koji su se u podnescima od 4.7. i 24.7. izjasnili da nisu u mogućnosti izvršiti tražena vještačenja iz opravdanih razloga”, odgovorili su na naš upit iz Općinskog suda u Livnu.
Podsjetimo da je Grad Livno budžetom za 2021. i 2022. planirao prihod od koncesijskih naknada u iznosu od po 20.000 KM, a u te dvije godine uplaćeno im je ukupno 8.855 KM.
Iako su imovinsko-pravni odnosi neriješeni, firma Ivovik ima sve potrebne dozvole. Oni su još ranije za Žurnal kazali da su sa kantonalnim Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključili ugovore o pravu služnosti i o zakupu šumskog zemljišta jer su se, kako kažu za Žurnal, u „katastru Livna uvjerili da je kao posjednik na spornim parcelama upravo ovo Ministarstvo“ i na osnovu toga su izvršili plaćanje i izmirili svoje obaveze prema posjednicima.
Međutim, prema starom premjeru, vlasnici spornih parcela su Ivkovići. Žurnal je u posjedu vlasničkog lista iz jula prošle godine na kojem se to i vidi, a isti podaci su još i na geoportalu.
VJETROAGREGATI NEDALEKO OD KUĆA
Na području Livna je planirana izgradnja još nekoliko vjetroparkova. Mještani i aktivisti već odavno upozoravaju na to da novousvojenom prostornom planu nema studije o utjecaju vjetroelektrana na okoliš. Navodno je izgradnja vjetroparkova predviđena na cijelom prostoru Kruga, sjeverno od grada i sela Ivovik i Tušnica na istoku i Orlovača južno od Livna.
Firma HB Wind dobila je koncesiju još 2007. za izgradnju VE Orlovača, snage 42,90 MW, sa 13 turbina. Projekat je godinama bio neaktivan, a Vlada FBiH je na sjednici u februaru 2020. u paketu usvojila informacije o davanju prethodne saglasnosti za izdavanje energetskih dozvola za VE Ivovik i Orlovača. Tako je ovaj projekat ponovo zaživio. U registru poslovnih subjekata BiH za firmu HB Wind nisu navedeni osnivači, dok uvidom u Akta.ba u vlasničkoj strukturi se spominju imena Tomislav Lijović, Ivan Novak, Josip Milas, Željko Kurtović, Ivan Škorić i drugi, dok je direktorica Žana Rimac. Zanimljivo je da prema Akti.ba u prošloj godini su imali jednog radnika i bili su bez prihoda.
Mještani nekoliko livanjskih sela se bune izgradnji ove vjetroelektrane navodeći da se planirani vjetroagregati nalaze u blizini sela Drinova međa, Dobro, Dola, Megdan, Potkraj i Vidoši. Upozorili su i na to da je javna rasprava održana prije 14 godina i da na njoj nisu izneseni svi potrebni detalji kako bi oni mogli iskazati svoje mišljenje o položaju agregata. U prigovorima koje su uputili na prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za ovaj projekat naveli su da se neki od vjetroagregata grade samo 220 metara od kuća.
KONCESIONAR PODNIO KRIVIČNU PRIJAVU
Balkan Energy Wind dobila je 2011. koncesiju za izgradnju VE Mučevača. Prema Akta.ba, direktorica je Adisa Balić, a u vlasničkoj strukturi se spominje ime Rolanda Hrkača. U upravi su Aleksandar Hrkač, Adisa Balić i Željka Brlečić, dok se kao direktor spominje Tomislav Lijović koji se nalazi u vlasničkoj strukturi HB Wind.
Braća Hrkač su i u upravi kompanije Balkan Broker Group. Alexander Hrkač je trgovac dionicama iz Osijeka, čija je kompanija Vrijednosnice 2006. godine izgubila dozvolu za trgovanje na Zagrebačkoj burzi, i koji je imao značajnu ulogu u privatizaciji Bosnalijeka. O poslovanju i ulozi braće Hrkač u BiH Žurnal je pisao nekoliko puta.
Pisali smo o Hrkaču i kada je premijer Federacije BiH Fadil Novalić ignorisao preporuke Pravobranilaštva o nezakonitoj kupovini zgrade Energoinvesta.
Iako nije zvanično potvrđeno, koncesija ove firme je navodno u međuvremenu prebačena na drugog koncesionara. Ono što je za Žurnal potvrđeno iz Tužilaštva Kantona 10 jeste da su iz firme Balkan Energy Wind podnijeli krivičnu prijavu protiv ministrice gospodarstva Dijane Puzigaća, bivšeg ministra Miloša Bauka i uposlenika ministarstva Matu Šiška zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog rada u službi. U oktobru 2021. donesena je naredba o nesprovođenju istrage. Na ovu naredbu je uložena žalba Federalnom tužilaštvu, ali je ona odbijena.
Mještani Livna su i ranije u nekoliko navrata za Žurnal isticali da oni nisu protiv koncesija, već protiv načina na koji se one dodjeljuju, a ogorčeni su i lokalnom vlašću koja im zbog istih tih koncesija otima njihova privatna zemljišta, o čemu smo također ranije pisali.
Oni za Žurnal tvrde da su “pod terorom otimanja zemljišta”.
Na sve ovo već godinama upozorava i Ivan Dolić koji je i sam uposlenik Ministarstva gospodarstva. On tvrdi da se izdavanjem koncesija ne poštuje zakonska procedura i da smo u situaciji da se prvo dodjeljuje koncesija, da se područja bilježe po koordinatama i da se to onda stavlja u klauzulu ugovora budućem koncesionaru da on rješava imovinsko-pravne odnose, umjesto kantona. Ovo je slučaj upravo i sa vjetroelektranom Ivovik.
Dolić objašnjava da bi nešto moglo biti predmet koncesije prvo je potrebno imati prostorni plan, pa proglasiti javni gospodarski interes, objaviti javni natječaj, provesti postupak izvlaštenja i nakon toga sa potencijalnim koncesionarima potpisati ugovor.
„Ne poštuje se zakonska procedura. Kada gradite veliki energetski objekat koji prelazi snagu od 5 MW morate dozvolu tražiti od centralne vlade, a u ingerenciji županija na nižoj razini su sve firme i dozvole do pet megawata. Sve iznad rješava država“, navodi Dolić.
KO JE U POZADINI PRIČE O KONCESIJAMA
Mještani Livna podsjećaju da je na području njihovog kantona izdato preko 30 koncesija i da veliki broj njih ugrožava ljude i njihovu imovinu. Za primjer navode vjetrenjaču Orlovača gdje su planirani vjetroagregati na oko 200 metara od kuća. Ističu da od brojnih planiranih vjetroparkova nemaju apsolutno ništa, te prema njihovim nezvaničnim procjenama grad Livno od vjetroparka Ivovik godišnje će u proračunu imati samo 70-ak tisuća prihoda.
„To ne može biti ni za povećanje plaća, a da ne govorimo o drugim stvarima koje se mogu uraditi sa prihodima od koncesija“, naglašavaju.
Simptomatično je i to što se u pozadini priče o koncesijama stalno pojavljuju ista imena, a jedno od njih je i pomoćnika ministra za industriju, energetiku i rudarstvo Mate Šiška. Protiv njega je i ove godine podnesena krivična prijava zbog koncesije datoj firmi Lara-Natural d.o.o. Livno. On je ranije za Žurnal kazao da je ova krivična prijava smiješna i da nema veze sa stvarnošću.
Ime Mate Šiška spominjalo se i u vezi eksploatacije vrijednog kamena na području Kantona 10. I u ovom slučaju stvar sa koncesijama je isti kao i u slučaju koncesija za vjetroelektrane, konkreno VE Ivovik. Kineski investitori su otkupili koncesije od domaćih firmi i na taj način su ušli u neke od kamenoloma u BiH, a slično se desilo i sa kamenolomom na lokalitetu Vaganj kod Livna, pisala je hercegovina.info.
