Osobe koje se nalaze pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država nalaze se u ozbiljnim problemima. Iako se vole pohvaliti da sankcije nemaju nikakav efekat – ti problemi sve su izraženiji u praksi i stvarnosti. Nakon upozorenja američkog Ministarstva finansija upućenog bh. bankama da će ukoliko budu sarađivale sa sankcionisanim osobama, rizikovati da i same budu sankcionisane, počeo je proces gašenja svih bankovnih računa osobama sa ‘crne liste’ u oba entiteta.
Prva od njih bila je kćerka Milorada Dodika, Gorica Dodik. Na svom X profilu obavijestila je da je banka ugasila račun njene humanitarne organizacije „Srpska kuća“, a takav potez nazvala je kršenjem ljudskih prava i najavila tužbu u Strazburu. Milorad Dodik već je u javnosti nekoliko puta naglasio kako je sve svoje račune u banci zatvorio i da mu ovakva vrsta blokada ne znači ništa. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić također je ostao bez bankovnih računa a svoj slučaj uporedio je sa ‘Kristalnom noći’ i početkom progona Jevreja u Drugom svjetskom ratu. I računi najveće opozicione stranke Republici Srpskoj – SDS-a su se našli pod blokadom.
U strahu od sankcija, i banke u Federaciji počele su gasiti račune sankcionisanim osobama u ovom entitetu – Asimu Sarajliću, Osmanu Mehmedagiću, Dijani Kajmaković, Gordani Tadić, Marinku Čavari i Fadilu Novaliću.
Za RSE u Savjetu ministara BiH je potvrđeno da im se Marinko Čavara, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, zvanično obratio, tražeći pomoć od bh.institucija jer mu je zatvoren račun i ne može preko njega primati platu.
Iz Agencije za bankarstvo FBiH ističu da banke samostalno upravljaju rizicima što uključuje i donošenje odluka o zasnivanju, praćenju, održavanju i raskidu poslovnog odnosa sa klijentima. “Agencija za bankarstvo FBiH kontinuirano nadzire banke, usmjerava na zakonito poslovanje u cilju održavanja i jačanja stabilnosti bankarskog sistema, zaštite interesa svih korisnika finansijskih usluga, građana i privrede.” navode iz ove institucije.
Ovakav potez banaka, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović, potpuno je očekivan. “Nijedna banka neće poslovati sa sankcionisanim licima zbog mogućnosti da se nađe u problemima“.
A problemi u kojima bi se banke mogle naći ozbiljni su, jer američke banke, u praksi, mogu sankcionisati bh. banke putem sistema u kojima drže monopol, tvrdi ekonomski ekspert Draško Aćimović,. „Neće američkim bankama biti problem da ljude sa ‘crne liste’ stave na takozvanu ‘bankovnu crnu listu’ unutar Bosne i Hercegovine”, zaključuje.
Kakav je u suštini efekat sankcija i zbog čega su banke u panici počele gasiti račune osobama pod američkim sankcijama?
Bosanskohercegovačkim bankama koje posluju ili uprkos upozorenjima nastave poslovati sa sankcionisanim licima prijeti blokada međunarodnog kartičnog plaćanja, a upitno je i kako bi funkcionisao SWIFT sistem, pa zbog toga nije ni čudo da su banke započele proces gašenja računa.
Aćimović pojašnjava na koji način bi se eventualna blokada, ukoliko do nje dođe, sprovela u djelo. „Američke banke su preko SWIFT sistema uključene u sve i one su u srži svjetskog finansijskog sistema. Imaju alate da na razne načine sankcionišu bilo koju banku koja radi sa ljudima koje oni povezuju sa kriminalom, korupcijom ili drugim oblikom djelovanja koje su sankcionisali”, ističe.
Iz Agencije za bankarstvo FBiH navode kakve bi posljedice prouzrokovale potencijalne sankcije bankama. „Ne treba zanemariti potencijalnu reputacijsku štetu za banke, bankarski sistem i ekonomiju” ističe u ovoj agenciji i dodaju da bi, u slučaju ograničenja u poslovanju banaka, isto bi bilo i predmetom reakcije nadležnih institucija.
Nadalje ističu da sam efekat sankcija zavisi od tehničkih ograničenja istih, uzimajući u obzir vrstu i obim sankcije. “O posljedicama uvođenja sankcija pojedinim bankama, kao i potencijalnim posljedicama na cjelokupan bankarski sektor, preciznu procjenu nije moguće napraviti, a sve zbog velikog broja faktora koji mogu imati utjecaja na isto”, poručuju.
Zoran Pavlović smatra da bi Centralna banka Bosne i Hercegovine trebala dati konačan sud o tome šta bi u suštini značila blokada banaka koje posluju sa sankcionisanim licima. “Udruženje banka BiH je uputilo dopis Centralnoj banci u kom traži pojašnjenje, ali ono što je sigurno jeste da se, prema postojećim informacijama, sa ljudima koji su na crnoj listi ne mogu obavljati finansijske transakcije“, navodi Pavlović.
Ipak, iz Centralne banke BiH na upit portala Inforadar.ba poručuju – nisu nadležni. „Rad i postupanje banaka je pod supervizijom entitetskih agencija za bankarstvo”, kratko su naveli u odgovoru.
Direktor Federalne bankarske agencije Jasmin Mahmuzić ističe da banke imaju zakonsku odgovornost da ne ugroze bankarski sektor. “Svaki rizik kojim banka ne može efikasno upravljati ili ovladati, poslovni odnos koji iz bilo kojeg razloga može ugroziti poslovanje banke i tako generalno narušiti sigurnost, prava, interese građana i privrede kao klijenata banke ili dovesti do eskalacije sistemskog rizika za Federaciju BiH ili BiH, predstavljao je i predstavlja obavezu banke za postupanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom”, navodi Mahmuzić.
Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske – muk. Otkako je najava američkog ministarstva finansija izrečena u medijima, niko se iz ove insititucije nije oglasio. Direktor Srđan Šuput na upite i pozive portala Inforadar.ba, do objave ovog teksta nije odgovorio, pa je javnost tako ostala uskraćena za zvaničan stav nadležne entitetske institucije.
Ono što je evidentno, jeste da su bh. banke vrlo seriozno shvatile upozorenje američkog Ministarstva finansija i preventivno prekinule poslovanje sa sankcionisanim osobama. Niko od njih više ne može imati niti račune niti bankovne kartice, a samo neki od njih platu mogu putem uplatnice. Takvo nešto u pravilniku Ministarstva finansija BiH ne postoji, za razliku od pravilnika Ministarstva finansija Republike Srpske. Zvaničnici ovog entiteta kojima su računi ugašeni danima, pa i sedmicama se u svojim izjavama osvrću na činjenicu da su doslovno izopšteni iz kompletnog bankarskog sektora u državi. Milorad Dodik, koji za govornicom Narodne skupštine Republike Srpske iz džepa sakoa vadi bunt novčanica praveći od sankcija smijuriju, kad se kamere ugase – lobira da se te iste sankcije ukinu…
A zapravo je priča o plati najmanje priča o novcu i mjesečnim primanjima…
Saga oko plata i plaćanja zapravo je paravan za stvarne strahove i bojazni sankcionisanih osoba. U medijskim sadržajima godinama se govori o nezamislivim vrijednostima nekretnina, objekata, imanja, zemljišta, poslovnih konekcija i biznisa porodice Dodik. Dakako, te enormne sume novca razlikuju se od onoga što je prijavljeno u imovinskom kartonu Milorada Dodika i tu nešto ne štima.
Upravo to što ne štima predmet je Dodikove brige. Sav taj novac morao bi u bankama pronaći svoje mjesto. Uzimajući sve to u obzir, jasna je zabrinutost Milorada Dodika i njemu bliskih, sankcionisanih osoba. Pod američkim sankcijama našli su se i članovi njegove vlastite porodice, pored većine saradnika iz najužeg kruga.
Pošteđeni nisu ni ostali sankcionisani u Federaciji, a lista sankcija Ministarstva finansija SAD-a i State Departmenta za političare u BiH rapidno raste. Sa novim Zakonom usvojenim u Kongresu SAD-a o “Održavanju Dejtonskog sporazuma kroz sankcije”, ukoliko isti bude usvojen i u Senatu –taj će spisak biti proširen.
