Policijska represija koja se u Banjaluci vrši nad članovima grupe Pravda za Davida, pojedinim novinarima, ali i građanima za koje pripadnici MUP-a RS po slobodnoj ocjeni procijene da su u bilo kojoj vezi sa nekim od članova Pravde za Davida, eskalirala je 20 juna.
Zbog neposjedovanja ličnih dokumenata, više policajaca upotrijebilo je nepotrebnu i prekomjernu silu nad Brunom Batinićem, državljaninom Švedske koji je boravio na godišnjem odmoru u Banjaluci i zatekao se na šetalištu iza pravoslavnog hrama koji već danima policija brižljivo štiti. Sa samo jednim razlogom: kako bi spriječila građane da u porti hrama pale svijeće za Davida Dragičevića, mladića čije ubice ni 15 mjeseci od njegove smrti nisu privedene pravdi.
OKUPIRANE INSTITUCIJE
Ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak o ovom incidentu razgoravaro je 24. maja u Stockholmu sa Margot Wallstrom, švedskom ministricom spoljnih poslova. Kojoj, kako je to kazao nakon povratka u BiH, nije o cijelom slučaju mogao prenijeti zvanične stavove Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
„Prije odlaska u Švedsku na samit ministara spoljnih poslova zapadnog Balkana zatražio sam zvanično očitovanje MUP-a RS o ovom događaju koje, nažalost, nisam dobio što samo po sebi, očigledno, predstavlja dokaz da se tu nešto krije. Stoga je moja poruka kolegici Wallstrom bila vrlo jasna; da ružne slike koje su otišle iz Banjaluke nisu poruka ni Banjaluke, ni RS ni BiH Švedskoj i švedskom narodu. Jer svi mi u Banjaluci smo se osjećali zbog tog događaja loše, crvenjeli smo se zbog načina na koji se policija ponijela prema Batiniću“, kazao je Crnadak.
Naveo je da je ministrica Vallstrom „u potpunosti razumjela situaciju, da je s njihove strane iz diplomatskog ugla ovaj slučaj potpuno zatvoren, te da to neće izazvati diplomatske probleme“.
Ali kako uvijek postoji i neko „ali“, šef bh. diplomatije smatra da bi se slučaj Batinić mogao negativno odraziti na nastavak pružanja podrške koju švedske provladine i nevladine organizacije daju nizu projekata koji se realiziraju u BiH, sa akcentom na Republiku Srpsku.
Crnadak: Slučaj „Batinić“ mogao bi se negativno odraziti po pitanju podrške koju RS dobija od Švedske
„Ja sam uvjeren da će biti posljedica. I to ne na način da će neko iz ministarstva zvati i reći nemojte više tamo raditi. Ali same institucije koje na tim projektima rade uzimat će u obzir stanje koje ovdje vlada. A koje je nenormalno. I potpuno je jasno da su naše institucije nejake i okupirane od političkih partija. To je naš problem, koji će se negatino na nas odraziti“, podvukao je Crnadak.
Dragana Dardić, izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana (HCA) Banjaluka ,smatra da se slučaj Batinić neće prelomiti preko leđa nevladinih organizacija u RS koje dobijaju finansijsku podršku iz Švedske. Naime, humanitarna organizacija Kvinna till Kvinna, pojašnjava Dardić, već niz godina usko sarađuje sa HCA i drugim nevladinim organizacijama na osnaživanju i pružanju podrške ženama koje djeluju u kriznim područjima.
„Stoga smatram da upravo zbog ove situacije u kojoj se RS nalazi i u kojoj su akivistice izložene raznim vidovima pritisaka neće doći do uskraćivanja pomoći“, navela je Dardić u izjavi za Inforadar.
Naša sugovornica podsjeća da je među evropskim državama Švedska u samom vrhu donatora koja kroz različite vidove daje podršku kako nevladinom sektoru, tako i instiucijama na nivou entiteta i same države.
Inače, policijska represija nad Batinićem, koji je odmah nakon puštanja iz pritvora i ukazane medicinske pomoći napustio BiH, na noge je digla švedsku javnost. O ovom događaju izvjestili su svi relevantni mediji u toj državi, a posebno ogorčenje ponašanjem policije izrazili su građani BiH koji su tokom rata protjerani s područja koja su bila pod kontrolom bosanskih Srba, posebno iz Banjaluke od kojih je najveći broj svoj novi dom pronašao u Švedskoj.
Niz njih je, bez obzira na sve ratne traume, nakon okončanja rata obnovio i sačuvao svoju imovinu u Banjaluci, obilato materijalno pomažu svoje srodnike koji žive u ovom gradu. Veliki broj njih aktivno je podržavao i borbu Davora Dragićevića, oca ubijenog Davida, da se sazna puna istina o smrti njegovog sina.
DIJASPORA OGORČENA
Na društvenim mrežama, nakon što su se pojavili prvi snimci policije koja Batinića obara na zemlju, grubo ga nastoji vezati lisicama… nemali broj njih komentarisao je da Banjaluku nakon ovog incidenta treba obilaziti u širokom luku. Odnosno ne dolaziti u grad u kojem se ne mogu osjećati sigurno.
Mnogim od njih, kako su naveli u komentarima, u sjećanje su se vratile i scene kako institucionalnog tako i vanistitucionalnog nasilja provođenog nad građanima nesrpske nacionalnosti koje je u konačnici rezultiralo i protjerivanjem iz rodnog grada.
Foto: Scene nevjerovatne policijske represije nad 66-godišnjim držvljaninom Švedske
Na sreću, veliki je broj i onih Banjalučana koji su cijeli slučaj sagledali iz dugog ugla. U javnom reagovanju ekonomista Edin Osmančević je naveo da „glavnu odgovornost brutalnog premlaćivanja Brune Batinića, 66-godišnjeg penzionera iz Švedske, treba uputiti na adresu gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića“.
„Nekad antifašistička, crvena Banjaluka danas se crveni iz sasvim drugog razloga; od stida i srama jer glorifikuje fašiste, ubija i premlaćuje istinske demokrate. Nezakonito hapšenje i tortura nad gospodinom Brunom Batinićem ukazuju da grad Banjaluka je grad-geto, kako ga je nazvao pokojni David Dragičević. Neslavni epitet je rezultat kontinuiteta nasilja, torture i represalija još od 1992. pa do dana današnjeg. Od ovog, nekad otvorenog, evropskog i multietničkog grada, napravljena je crna rupa na karti Evrope u kojoj se decenijama krše ljudska prava i slobode“, istakao je Osmančević.
No, umjesto bojkota dolaska u rodni grad on je pozvao banjalučku dijasporu da tokom ljeta dođe u Banjaluku.
„Naš grad se treba posjećivati i ne treba ga zaboravljati jer nas treba možda više nego ikada. Ova vlast će prije ili kasnije otići onog trenutka kada prevareni i svijesni građani Banjaluke kažu ”dosta više!” U njemu će ostati oni koji vole krajiški dragulj“, poručio je Osmančević.
Za nadati se da će vlasti i Banjaluke i entiteta RS izvuči pouku iz cijelog slučaja, jer, prema našim saznanjima, veliki je broj projekata pomoći RS sa „švedskim pečatom“ koji se trenutno provode. Vrijeme će pokazati hoće li neki od njih biti obustavljeni, no biće poznate adrese odgovornosti ukoliko se to dogodi.
